Razlika između verzija stranice "Ćilibar"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Bot mijenja: hu:Borostyán (ásvány)→hu:Borostyán (fosszília) |
|||
| Red 51: | Red 51: | ||
{{Link FA|af}} |
{{Link FA|af}} |
||
{{Link FA|de}} |
{{Link FA|de}} |
||
[[af:Barnsteen]] |
|||
[[an:Ambre]] |
|||
[[ar:كهرمان]] |
|||
[[ast:Ámbar]] |
|||
[[az:Kəhrəba]] |
|||
[[be:Бурштын]] |
|||
[[bg:Кехлибар]] |
|||
[[ca:Ambre]] |
|||
[[cs:Jantar]] |
|||
[[csb:Jantôr]] |
|||
[[cy:Ambr]] |
|||
[[da:Rav]] |
|||
[[de:Bernstein]] |
|||
[[el:Κεχριμπάρι]] |
|||
[[en:Amber]] |
|||
[[eo:Sukceno]] |
|||
[[es:Ámbar]] |
|||
[[et:Merevaik]] |
|||
[[eu:Anbar]] |
|||
[[fa:کهربا]] |
|||
[[fi:Meripihka]] |
|||
[[fr:Ambre]] |
|||
[[frr:Rääf]] |
|||
[[gl:Ámbar]] |
|||
[[he:ענבר]] |
|||
[[hi:कहरुवा]] |
|||
[[hr:Jantar]] |
|||
[[hu:Borostyán (fosszília)]] |
|||
[[id:Ambar]] |
|||
[[io:Sucino]] |
|||
[[is:Raf]] |
|||
[[it:Ambra (resina)]] |
|||
[[ja:コハク]] |
|||
[[kk:Янтарь]] |
|||
[[ko:호박 (화석)]] |
|||
[[ku:Karîban]] |
|||
[[la:Sucinum]] |
|||
[[li:Barnsjtèè]] |
|||
[[lmo:Ambra (raza)]] |
|||
[[lt:Gintaras]] |
|||
[[lv:Dzintars]] |
|||
[[mk:Килибар]] |
|||
[[my:ပယင်း]] |
|||
[[nah:Āpozonalli]] |
|||
[[nds:Barnsteen]] |
|||
[[nl:Barnsteen]] |
|||
[[nn:Rav]] |
|||
[[no:Rav]] |
|||
[[pl:Bursztyn]] |
|||
[[pnb:عنبر]] |
|||
[[pt:Âmbar]] |
|||
[[ro:Chihlimbar]] |
|||
[[ru:Янтарь]] |
|||
[[sh:Jantar]] |
|||
[[simple:Amber]] |
|||
[[sk:Jantár]] |
|||
[[sl:Jantar]] |
|||
[[sr:Ћилибар]] |
|||
[[sv:Bärnsten]] |
|||
[[ta:அம்பர்]] |
|||
[[th:อำพัน]] |
|||
[[tl:Amber]] |
|||
[[tr:Kehribar]] |
|||
[[uk:Бурштин]] |
|||
[[vi:Hổ phách]] |
|||
[[yi:בורשטין]] |
|||
[[zh:琥珀]] |
|||
Verzija na dan 11 mart 2013 u 15:13
| Ćilibar | |
|---|---|
 Ćilibar | |
| Općenito | |
| Kategorija | Mineraloid |
| Hemijska formula | C10H16O[1] |
| Identifikacija | |
| Molekularna težina | 152,2 |
| Kristalni sistem | amorfan |
| Tvrdoća | 2 - 2,5 |
| Ultraljubičasta fluorescencija | plvo-bijelo do žuto-zeleno |
Ćilibar ili jantar je fosilna smola, koja se upotrebljava za izradu nakita i lakiranje. Iako nije mineral, jer nema kristalnu strukturu, smatra se dragim kamenjem. Grčki naziv za ćilibar je elektron, te odatle potiče i naziv za elektricitet (prilikom trljanja, ćilibar se naelektriše). Ćilibar se dobijao iz četinarskog drveta Pinus succinifera, koje je izumrlo. To je tvrdi lomljivi materijal, aromatskog mirisa, rastvorljiv u kiselinama. Obično je polutransparentan sa sjajnom površinom. Moguće ga je polirati. Sadrži sukcinatnu kiselinu u kompleksiranom obliku. Sintetički ćilibar je fenol-formaldehidna (ili druga) smola. Jantarno ulje je smjesa terpena i koristi se za lakiranje.[2]
Rasprostranjenost
Nalazišta ćilibara se mogu naći u mnogim zemljama svijeta. Najpoznatija nalazišta u Evropi su ona u baltičkim zemljama, Poljskoj i Njemačkoj; ima ga u Švicarskoj, Austriji i na Siciliji. U Americi ga ima najviše u Dominikanskoj Republici.
Reference
- ^ F. Cardarelli: Materials Handbook, 2000, Springer ISBN 978-1-84628-668-1
- ^ J. A. Vaccari:Materials Handbook, McGraw Hill, 2002 ISBN 978-0-07-136076-0
 |
Commons ima datoteke na temu: Ćilibar |