Razlika između verzija stranice "Pamuk"

*Pamuk*
Pamuk
	Gossypium barbadense
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Malvales
Porodica	Malvaceae
Rod	Gossypium

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 24 mart 2013 u 19:58

Pamuk je jednogodišnja biljka iz familije Malvacea. Sjeme sadrži 27% ulja. Obradom se dobijaju važna tekstilna vlakna.

Pamuk se najčešće koristi za proizvodnju pamučnih platna od kojih se potom prave sve vrste odjevnih predmeta naročito donji veš.

Iako je tropska i suptropska kultura, koja zahtjeva mnogo toplote i sunca i umjerenu i ravnomjernu vlažnost, pamuk se gaji po većem dijelu svijeta. Pripada familiji biljaka Malvaceae. Ima dobro razvijen vretenast korijen, urezano lišće, žućkaste cvjetove. U čahurama se nalazi sjeme koje je obraslo vlaknom. Sjeme sadrži više do 25% ulja, te se poslije izdvajanja vlakna iz njega cijedi dobro jestivo ulje.

Sjeme pamuka je obraslo vlaknima prosječne dužine oko 30 mm; odvajanjem sjemena (tj. egreniranjem) i raznim postupcima prečišćavanja dobija se važna tekstilna sirovina (među najviše korišćenim artiklom u svijetu, pored uglja i čelika u svjetskoj trgovini). Najveći proizvođači ove biljke su: SAD, Rusija, Indija, Egipat itd.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Pamuk

Šablon:Link FA Šablon:Link FA

@@ Red 15: / Red 15: @@
 Pamuk se najčešće koristi za proizvodnju pamučnih platna od kojih se potom prave sve vrste odjevnih predmeta naročito donji veš.
-{{u začetku}}
+Iako je tropska i suptropska kultura, koja zahtjeva mnogo toplote i sunca i umjerenu i ravnomjernu vlažnost, pamuk se gaji po većem dijelu svijeta. Pripada familiji biljaka Malvaceae. Ima dobro razvijen vretenast korijen, urezano lišće, žućkaste cvjetove. U čahurama se nalazi sjeme koje je obraslo vlaknom. Sjeme sadrži više do 25% ulja, te se poslije izdvajanja vlakna iz njega cijedi dobro jestivo ulje.
+Sjeme pamuka je obraslo vlaknima prosječne dužine oko 30 mm; odvajanjem sjemena (tj. egreniranjem) i raznim postupcima prečišćavanja dobija se važna tekstilna sirovina (među najviše korišćenim artiklom u svijetu, pored uglja i čelika u svjetskoj trgovini). Najveći proizvođači ove biljke su: SAD, Rusija, Indija, Egipat itd.
+== Vanjski linkovi ==
+*[http://www.pbs.org/now/shows/310/cotton-trade.html Facts and figures of Cotton Trade 2007] on PBS.org
+*[http://www.agrocel-cotton.com/english/en_glossary_of_terms.html Glossary of cotton terms]
+*[http://invention.smithsonian.org/centerpieces/ilives/lecture12.html Naturally colored cotton]
+*[http://www.plantcultures.org/plants/cotton_landing.html Plant Cultures&nbsp;– History and botany of cotton]
+*[http://www.spinningtheweb.org.uk/ Spinning the web&nbsp;– Cotton in the UK's Industrial Revolution]
+*[http://r0.unctad.org/infocomm/anglais/cotton/sitemap.htm UNCTAD Information on Cotton]
+*[http://www.georgiaencyclopedia.org/nge/Article.jsp?id=h-2087 Cotton production in the U.S. South] (entry in the New Georgia Encyclopedia)
+*[http://www.icac.org/cotton_info/speeches/Chaudhry/2005/beltwide_05.pdf 2006 Report from International Cotton Advisory Committee]
+*[http://www.ams.usda.gov/cotton/mncs/index.htm USDA AMS&nbsp;– Market News Reports&nbsp;– Cotton Reports]
+*[http://www.ica-ltd.org/ International Cotton Association]
+*[http://www.cotton.org/news National Cotton Council News and Current Events]
+*[http://www.ncto.org/ National Council of Textile Organizations]
+*[http://www.nytimes.com/2004/07/20/opinion/20iht-edmosely_ed3_.html?scp=1&sq=%22Cotton's%20Not%20King%22&st=cse Moseley, W.G. 2004. "Cotton's Not King: Farm Subsidies and Africa." International Herald Tribune, July 20, pg. 8.]
 {{Commonscat|Gossypium}}
+{{Vlakna}}
 [[Kategorija:Industrijske biljke]]