Razlika između verzija stranice "Rezonanca (fizika)"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m +{{Nedostaju izvori}} |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
|||
{{Drugo_značenje|naslov=Rezonanca|Rezonanca}} |
{{Drugo_značenje|naslov=Rezonanca|Rezonanca}} |
||
[[Datoteka:Resonanzueberhoehung.png|mini|400px|Zavisnost amplitude oscilovanja o frekvenciji pobude i prigušenju]] |
[[Datoteka:Resonanzueberhoehung.png|mini|400px|Zavisnost amplitude oscilovanja o frekvenciji pobude i prigušenju]] |
Verzija na dan 19 april 2013 u 00:08
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Rezonanca je u fizici pojava koja nastaje kod sistema koji prisilno osciluje kada se pri određenoj frekvenciji pobude postiže maksimalnu amplitudu oscilovanja. Izraženost rezonance zavisi od prigušenja, tj. omjeru energije gubitaka i ukupne energije u sistemu.
Pojave rezonance se uočavaju u mnogim područjima fizike: mehanici, akustici, elektrotehnici, atomskoj i nuklearnoj fizici.
Npr. u mehanici se rezonanca uočava kod vibriranja tijela oko njegove vlastite frekvencije vibracija. Mala i ponavljana pokretna sila proizvodi vibracije većih amplituda. Kretanje klatna primjer je pravilnog izmjenjivanja kretanja nazvanog oscilacija. Bilo da se klatno klati brzo ili sporo, prema i od, svaka puna oscijalcije treba isto vrijeme. Frekvencija klaćenja zavisi samo od dužine užeta ili žice koja nosi masu koja se klati na klatnu.
Nedovršeni članak Rezonanca (fizika) koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Commons ima datoteke na temu: Rezonanca (fizika) |