Arabidopsis thaliana

Arabidopsis thaliana
Sistematika
Carstvo	Plantae
Red	Brassicales
Porodica	Brassicaceae
Rod	Arabidopsis
Vrsta	A. thaliana

Rasprostranjenje Arabidopsis thaliana

Trihom – lisna dlačica Arabidopsis thaliana
Mikrografija pod skenirajućim elektronskim mikroskopom pokazuje jedinstvenu strukturu načinjenu od jedne ćelije

Arabidopsis thaliana, Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala cvjetnica porijeklom iz Evroazije.A. thaliana je jestiva za ljude kao i drugi začini tipa senfa, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste familije Brassicaceae. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je biljka, relativno kratkog životnog ciklusa. Arabidopsis je popularni model organizam u biljnoj biologiji i genetici.

Za složene višećelijske eukariotske organizme, Arabidopsis thaliana ima relativno mali genom od oko 135 megabaznih parova. Dugo se mislio da ima najmanji genom od svih cvjetnica, ali sedanas smatra da da najmanji genom imaju biljke roda Genlisea, Lamiales]], sa Genlisea tuberosa, mesožderna biljka, čiji je genom veličine oko 61 Mbp. Arabidopsis thaliana je bio prva biljka sa sekvenciranim genomom i je popularan je alat za razumijevanje molekulske biologije mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj cvijeta i fototropizam (osjetljivost na svjetlo.

Otkriće i imenovanje

Arabidiosis thaliana je prvi put opisana 1577. u Harz planinama. To je učinio Johannes Thal , 1542.–1583.), ljekar iz Nordhausena, Thüringen, Njemačka , pod nazivom Pilosella siliquosa . U 1753., Carl Linnaeus je preimenovso biljku u Arabis thaliana u čast Thala. U 1842. godini, njemački botaničar Gustav Heynhold je podigao rang novog roda Arabidopsis i u njeda svrstao i ovu biljku. Ime roda, Arabidopsis , dolazi iz grčkog, što znači "nalik Arabis-u (rodu u koji ga je Linnaeus je u početku i stavio).

Također pogledajte

• Biljka
• Modelni organizam
• Molekulska biologija
• Genom