Razlika između verzija stranice "Femtometar"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m + nav kutija |
mNo edit summary |
||
Red 9: | Red 9: | ||
| u_jedinici1 = {{gaps|10<sup>−15</sup> m (0,000.000.000.000.001 m)}} |
| u_jedinici1 = {{gaps|10<sup>−15</sup> m (0,000.000.000.000.001 m)}} |
||
}} |
}} |
||
'''Femtometar''' je jedinica za [[ |
'''Femtometar''' je jedna od jedinica za [[Mjere za dužinu|dužinu]]. Na 12. generalnoj konferenciji za tegove i mjere održanoj 1964. godine, donesena je Rezolucija broj 8, kojom je usvojen prefiks ''femto-'' za red veličine 10<sup>-15</sup> i uveden u [[Međunarodni sistem jedinica|Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI)]].<ref>{{cite web | url = http://www.bipm.org/en/CGPM/db/12/8/| title = Resolution 8 of the 12th CGPM (1964), SI prefixes femto and atto| last = | first = | date = | website = BIPM| publisher = | accessdate = 17. 5. 2016| language = }}</ref> |
||
Jedan femtometar iznosi 10<sup>-15</sup> metara, odnosno |
Jedan femtometar iznosi 10<sup>-15</sup> metara, odnosno |
||
Red 85: | Red 85: | ||
*[http://www.konverter-jedinica.com Konverter mjernih jedinica] |
*[http://www.konverter-jedinica.com Konverter mjernih jedinica] |
||
{{Šablon:Mjere za dužinu}} |
{{Šablon:Mjere za dužinu}} |
||
[[Kategorija:Mjerne jedinice]] |
[[Kategorija:Mjerne jedinice]] |
||
[[Kategorija:Dužina]] |
Verzija na dan 23 januar 2017 u 14:36
Portal "Fizika" Odjeljak posvećen isključivo fizici |
Femtometar | |
---|---|
Sistem jedinica | SI |
Jedinica za | dužinu |
Simbol | nm |
Pretvaranje jedinica | |
1 nm u ... | ... jednako je ... |
SI | 10−15 m (0,000.000.000.000.001 m) |
Femtometar je jedna od jedinica za dužinu. Na 12. generalnoj konferenciji za tegove i mjere održanoj 1964. godine, donesena je Rezolucija broj 8, kojom je usvojen prefiks femto- za red veličine 10-15 i uveden u Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI).[1]
Jedan femtometar iznosi 10-15 metara, odnosno
- dio metra.[2]
Simbol za jedinicu femtometar je fm.[3][4]
Naziv femtometar potiče iz danskog i norveškog jezika, od riječi femten koja znači "petnaest", i riječi iz antičkog grčkog jezika μέτρον (metrοn - jedinica mjere).
Historija naziva (od fermija do femtometra)
Prije prefiksa femto- i naziva femtometar, kao naziv mjerne jedinice za dužinu reda veličine 10-15 korišten je naziv fermi, u čast italijanskog fizičara Enrika Fermija (1901–1954). Fermi je bio jedan od začetnika nuklearne fizike. Naziv fermi prvi put je upotrijebio američki fizičar Robert Hofstadter u radu Electron Scattering and Nuclear Structure objavljenom 1956. godine u časopisu Reviews of Modern Physics.[5]
Nakon što je Hofstadter dobio Nobelovu nagradu za fiziku naziv fermi je upotrijebio i u svom predavanju kao laureat nagrade.[6] Naziv fermi je u širokoj upotrebi u nuklearnoj fizici i fizici čestica iako nije zvanično sankcioniran od Međunarodnog biroa za utege i mjere. Zvaničan naziv za jedinicu mjere za dužinu koja iznosi 10-15 metara je femtometar,[7] dakle, donošenjem Rezolucije broj 8 na 12. Generalnoj konferenciji za tegove i mjere održanoj 1964. godine, naziv femtometar je postao zvaničan naziv a naziv fermi ostao je van SI.[8]
Primjeri
Nazivi mjera za dužinu različitog reda veličine izvode se dodavanjem odgovarajućeg prefiksa na naziv osnovne jedinice - metar.[9]
Naziv | Simbol | Faktor veličine | Decimalni izraz |
---|---|---|---|
Kilometar | km | 103 | 1 000 m |
Metar | m | 100 | 10 dm |
Decimetar | dm | 10−1 | 10 cm |
Centimetar | cm | 10−2 | 10 mm |
Milimetar | mm | 10−3 | |
Mikrometar | μm | 10−6 | 1 000 nm |
Nanometar | nm | 10−9 | 1 000 pm |
Ångström | Å | 10−10 | 100 pm |
Pikometar | pm | 10−12 | 1 000 fm |
Femtometar | fm | 10−15 | Također i fermi u nuklearnoj fizici i fizici čestica. |
Jedinica fermi, odnosno, jedinica femtometar, koristi se u nuklearnoj fizici pošto su tipične dužine prečnika jegra atoma u tom redu veličine. Protoni i neutroni imaju prečnike reda veličine oko 1,5 femtometara. Prečnik jezgre atoma (red veličine: 10-15 m - femtometar) je oko 20.000 puta (vodik) do oko 140.000 puta (uranij) manji od prečnika cijelog atoma (red veličine: 10-10 m - angstrem). Prečnik jezgra atoma zavisi od broja subatomskih čestica koje se nalaze u njemu i može varirati of 4 fm za lagane jezgre kao kod ugljika do 15 fm za teške jezgre kao kod olova.[12] Prečnik atomskog jezgra zlata iznosi približno 8,45 femtometara.[13]
Također pogledati
Reference
- ^ "Resolution 8 of the 12th CGPM (1964), SI prefixes femto and atto". BIPM. Pristupljeno 17. 5. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Isaacs, Alan (editor). Oxford Dictionary of Physics. New York: Oxford University Press. ISBN 0-19-280103-1.CS1 održavanje: dodatni tekst: authors list (link)
- ^ [1] Arhivirano maj 23, 2011 na sajtu Wayback Machine
- ^ "Units: F". Unc.edu. Pristupljeno 17. 5. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Hofstadter, Robert. "Electron Scattering and Nuclear Structure," Rev. Mod. Phys. 28, 214–254 (1956)". The American Physical Society (jezik: engleski). Department of Physics, Stanford University, Stanford, California. Pristupljeno 17. 5. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Hofstadter, Robert. "The electron-scattering method and its application to the structure of nuclei and nucleons, Nobel lecture, 1961" (PDF). nobelprize.org (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 5. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "SI brošura br. 8, str. 121". BIPM. Pristupljeno 18. 5. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Mjerne jedinice". Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 17. 5. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Mjerne jedinice". Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 17. 5. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "The International System of Units, str. 127 (SI)" (PDF). BIPM. Pristupljeno 10. 5. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "The Case of the Shrinking Proton". Perimeterinstitute.ca. 2013-08-23. Pristupljeno 17. 5. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Atom". Encyclopædia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 5. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Blatt, John M.; Weisskopf, Victor F. Theoretical Nuclear Physics. New York: Wiley, 1952. str. 14–16.