Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku (švedski: Nobelpriset i fysik) je jedna od Nobelovih nagrada koja se dodjeljuje svake godine od strane Švedske kraljevske akademije nauka. Ona je jedna od pet Nobelovih nagrada koje su uspostavljene po volji i oporuci Alfreda Nobela 1895. godine, a dodjeljuju se od 1901; ostale su Nobelova nagrada za hemiju, za literaturu, za mir i fiziologiju ili medicinu. Prva Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je Wilhelmu Conradu Röntgenu, Nijemcu, "za zasluge za izuzetan rad oko otkrića x-zraka". Kriterije i prijedloge za dodjelu ove nagrade određuje Nobelova fondacija i općenito se smatra jednom od najprestižnijih nagrada na svijetu koju fizičari mogu dobiti. Dodjeljuje se u Stockholmu na godišnjoj dodjeli 10. decembra, godišnjici smrti Alfreda Nobela.

Spisak dobitnika Nobelove nagrade za fiziku od 1901. do danas.

• 2013. François Englert, Peter Higgs
• 2012. Serge Haroche, David J. Wineland
• 2011. Saul Perlmutter, Adam Riess, Brian Schmidt
• 2010. Andre Geim, Konstantin Novoselov
• 2009. Charles K. Kao, Willard S. Boyle, George E. Smith
• 2008. Makoto Kobayashi, Toshihide Maskawa, Yoichiro Nambu
• 2007. Albert Fert, Peter Grünberg
• 2007. Albert Fert, Peter Grünberg
• 2006. John C. Mather, George F. Smoot
• 2005. Roy J. Glauber, John L. Hall, Theodor Hänsch
• 2004. David Jonathan Gross, H. David Politzer, Frank Wilczek
• 2003. Alexei A. Abrikosov, Vitaly L. Ginzburg, Anthony J. Leggett
• 2002. Raymond Davis Jr., Masatoshi Koshiba, Riccardo Giacconi
• 2001. Eric A. Cornell, Wolfgang Ketterle, Carl E. Wieman
• 2000. Zhores I. Alferov, Herbert Kroemer, Jack S. Kilby
• 1999. Gerardus 't Hooft, Martinus J.G. Veltman
• 1998. Robert B. Laughlin, Horst L. Störmer, Daniel C. Tsui
• 1997. Steven Chu, Claude Cohen-Tannoudji, William D. Phillips
• 1996. David M. Lee, Douglas D. Osheroff, Robert C. Richardson
• 1995. Martin L. Perl, Frederick Reines
• 1994. Bertram N. Brockhouse, Clifford G. Shull
• 1993. Russell A. Hulse, Joseph H. Taylor Jr.
• 1992. Georges Charpak
• 1991. Pierre-Gilles de Gennes
• 1990. Jerome Isaac Friedman, Henry W. Kendall, Richard Edward Taylor
• 1989. Norman Foster Ramsey, Hans G. Dehmelt, Wolfgang Paul
• 1988. Leon M. Lederman, Melvin Schwartz, Jack Steinberger
• 1987. Johann Georg Bednorz, Karl Alexander Müller
• 1986. Ernst Ruska, Gerd Binnig, Heinrich Rohrer
• 1985. Klaus von Klitzing
• 1984. Carlo Rubbia, Simon van der Meer
• 1983. Subramanyan Chandrasekhar, William A. Fowler
• 1982. Kenneth Geddes Wilson
• 1981. Nicolaas Bloembergen, Arthur Leonard Schawlow, Kai M. Siegbahn
• 1980. James Cronin, Val Fitch
• 1979. Sheldon Lee Glashow, Abdus Salám, Steven Weinberg
• 1978. Piotr Leonidovič Kapica, Arno Allan Penzias, Robert Woodrow Wilson
• 1977. Philip Warren Anderson, Nevill Francis Mott, John Hasbrouck van Vleck
• 1976. Burton Richter, Samuel C.C. Ting
• 1975. Aage Niels Bohr, Benenjamin Mottelson, James Rainwater
• 1974. Martin Ryle, Antony Hewish
• 1973. Leo Esaki, Ivar Giaever, Brian David Josephson
• 1972. John Bardeen, Leon N. Cooper, Robert Schrieffer
• 1971. Dennis Gábor
• 1970. Hannes Alfvén, Louis Néel
• 1969. Murray Gell-Mann
• 1968. Luis Walter Alvarez
• 1967. Hans Albrecht Bethe
• 1966. Alfred Kastler
• 1965. Siničiró Tomonaga, Julian Schwinger, Richard Phillips Feynman
• 1964. Charles Hard Townes, Nikolaj Gennadijevič Basov, Alexandr Michajlovič Prochorov
• 1963. Eugene Paul Wigner, Maria Goeppertová-Mayerová, Johannes Hans Daniel Jensen
• 1962. Lev Davidovič Landau
• 1961. Robert Hofstadter, Rudolf Ludwig Mössbauer
• 1960. Donald Arthur Glaser
• 1959. Emilio Gino Segrè, Owen Chamberlain
• 1958. Pavel Alexandrovič Čerenkov, Iľja Michajlovič Frank, Igor Jevgeňjevič Tamm
• 1957. Chen Ning Yang, Tsung-Dao Lee
• 1956. William B. Shockley, John Bardeen, Walter Houser Brattain
• 1955. Willis Eugene Lamb, Polykarp Kusch
• 1954. Max Born, Walther Bothe
• 1953. Frits Zernike
• 1952. Felix Bloch, Edward Mills Purcell
• 1951. John Douglas Cockcroft, Ernest Thomas Sinton Walton
• 1950. Cecil Frank Powell
• 1949. Hideki Yukawa
• 1948. Patrick Mynard Stuart Blackett
• 1947. Edward Victor Appleton
• 1946. Percy Williams Bridgman
• 1945. Wolfgang Pauli
• 1944. Isidor Isaac Rabi
• 1943. Otto Stern
• 1942. /
• 1941. /
• 1940. /
• 1939. Ernest Orlando Lawrence
• 1938. Enrico Fermi
• 1937. Clinton Joseph Davisson, George Paget Thomson
• 1936. Viktor Franz Hess, Carl David Anderson
• 1935. James Chadwick
• 1934. /
• 1933. Erwin Schrödinger, Paul Adrien Maurice Dirac
• 1932. Werner Heisenberg
• 1931. /
• 1930. Venkata Chandrasekhara Raman
• 1929. Louis Victor de Broglie
• 1928. Owen Willams Richardson
• 1927. Arthur Holly Compton, Charles Thomson Rees Wilson
• 1926. Jean Baptiste Perrin
• 1925. James Franck, Gustav Ludwig Hertz
• 1924. Karl Manne Georg Siegbahn
• 1923. Robert Andrews Millikan
• 1922. Niels Bohr
• 1921. Albert Einstein
• 1920. Charles Edouard Guillaume
• 1919. Johannes Stark
• 1918. Max Planck
• 1917. Charles Glover Barkla
• 1916. /
• 1915. William Henry Bragg, William Lawrence Bragg
• 1914. Max von Laue
• 1913. Heike Kamerlingh Onnes
• 1912. Gustaf Dalén
• 1911. Wilhelm Wien
• 1910. Johannes Diderik van der Waals
• 1909. Guglielmo Marconi, Karl Ferdinand Braun
• 1908. Gabriel Lippmann
• 1907. Albert A. Michelson
• 1906. Joseph John Thomson
• 1905. Philipp Lenard
• 1904. John William Strutt Rayleigh
• 1903. Antoine Henri Becquerel, Pierre Curie, Marie Curie
• 1902. Hendrik Antoon Lorentz, Pieter Zeeman
• 1901. Wilhelm Conrad Röntgen

Godina	Slika	Dobitnik	Država	Razlog
1901.		Wilhelm Conrad Röntgen		"za otkriće poznatih zraka koje su kasnije nazvane po njemu"
1902.		Hendrik Antoon Lorentz		"za njihovo istraživanje o utjecaju magnetizma na fenomen zračenja"
		Pieter Zeeman
1903.		Antoine Henri Becquerel		"za njegovo otkriće spontane radioaktivnosti"
		Pierre Curie		"za njihovo zajedničko istraživanje fenomena radioaktivnosti kojeg je otkrio profesor Henri Becquerel"
		Marie Curie
1904.		John William Strutt Rayleigh		"za njegovo istraživanje gustoća najvažnijih plinova i za njegovo otkriće argona koje je bilo vezano uz ta istraživanja"
1905.		Philipp Lenard		"za njegov rad na katodnim zrakama"
1906.		Joseph John Thomson		"za njegova teoretska i eksperimentalna istraživanja o provodnosti elektriciteta od strane pliova"
1907.		Albert Abraham Michelson		"za njegove optičke instrumente, te spektroskopska i meteorološka istraživanja koja je proveo uz njihovu pomoć"
1908.		Gabriel Lippmann		"za njegovu metodu fotografskog reproduciranja boje temeljenom na fenomenu interferencije"
1909.		Guglielmo Marconi		"za njihov doprinos u razvoju bežične telegrafije"
		Karl Ferdinand Braun
1910.		Johannes Diderik van der Waals		"za njegov rad na jednadžbi stanja plinova i tekućina"
1911.		Wilhelm Wien		"za njegovo otkriće zakona o isijavanju topline"
1912.		Nils Gustaf Dalén		"za njegov izum automatskih ventila koji su namijenjeni korištenju u svjetionicima zajedno s plinskim akumulatorima"
1913.		Heike Kamerlingh-Onnes		"za njegova istraživanja o svojstvima materije na niskim temperaturama koja su na koncu dovela do proizvodnje tekućeg helija"
1914.		Max von Laue		"za njegovo otkriće difrakcije X-zraka u kristalima"
1915.		William Henry Bragg		"za njihovu analizu strukture kristala pomoću X-zraka"
		William Lawrence Bragg
1916.	Nije dodijeljena
1917.		Charles Glover Barkla		"za njegovo otkriće karakterističnog X-zračenja elemenata"
1918.		Max Planck		"za njegove zasluge u unaprijeđenju fizike koje je postigao otkrićem energetskog kvanta"
1919.		Johannes Stark		"za njegovo otkriće Dopplerovog efekta u anodnim zrakama i za podjelu spektralnih linija u električnim poljima"
1920.		Charles Édouard Guillaume		"za njegove zasluge oko poboljšanja preciznosti mjerenja u fizici kroz njegovo otkriće anomalija u legurama nikla i željeza"
1921.		Albert Einstein		"za njegov doprinos teorijskoj fizici, a posebno za otkriće zakona fotoelektričnog efekta"
1922.		Niels Bohr		"za njegov doprinos u istraživanju strukture atoma i radijacije koja iz njih zrači"
1923.		Robert Andrews Millikan		"za njegov rad na elementarnom naboju elektriciteta i rad na fotoelektičnom efektu"
1924.		Karl Manne Georg Siegbahn		"za otkrića i istraživanje na području spektroskopije X-zraka"
1925.		James Franck		"za njihovo otkriće zakona koji upravljaju utjecajem elektrona na atom"
		Gustav Ludwig Hertz
1926.		Jean Baptiste Perrin		"za rad na diskontinuiranoj strukturi materije, a naročito za otkriće sedimentacijske ravnoteže"
1927.		Arthur Holly Compton		"za njegovo otkriće efekta nazvanog po njemu"
		Charles Thomson Rees Wilson		"za njegovu metodu kojom je omogućio da se tragovi električno nabijenih čestica vide pomoću kondenzacije"
1928.		Owen Willans Richardson		"za istraživanje termioničkog fenomena i posebno za otkriće zakona koji nosi njegovo ime"
1929.		Louis de Broglie		"za njegovo otkriće valne prirode elektrona"
1930.		Čandrasekara Venkata Raman		"za njegov rad na raspršenju svjetolsti i za otkriće efekta nazvanog po njemu"
1931.	Nije dodijeljena
1932.		Werner Heisenberg		"za stvaranje kvantne mehanike, čija je primjena, inter alia, dovela do otkrića alotropskih modifikacija vodika"
1933.		Erwin Schrödinger		"za otkriće novih produktivih formi atomske teorije"
		Paul Dirac
1934.	Nije dodijeljena
1935.		James Chadwick		"za otkriće neutrona"
1936.		Victor Franz Hess		"za otkriće kozmičke radijacije"
		Carl David Anderson		"za otkriće pozitrona"
1937.		Clinton Joseph Davisson		"za njihovo eksperimentalno otkriće difrakcije elektrona u kristalima"
		George Paget Thomson
1938.		Enrico Fermi		"za njegove demonstracije o postojanju novih radioaktivnih elemenata pomoću iradijacije neutrona i za njegovo povezano otkriće nuklearnih reakcija izazvanih sporim neutronima"
1939.		Ernest Lawrence		"za izum i razvoj ciklotrona i za rezultate dobivene njim, posebno za rezultate s umjetnim radioaktivnim elementima"
1940.	Nije dodijeljena
1941.	Nije dodijeljena
1942.	Nije dodijeljena
1943.		Otto Stern		"za njegov doprinos u razvoju metode molekularnih zraka i njegovo otkriće magnetskog momenta protona"
1944.		Isidor Isaac Rabi		"za njegovu metodu snimanja magnetskih svojstava atomske jezgre"
1945.		Wolfgang Pauli		"za njegovo otkriće principa isključenja, znanog i kao Paulijev princip"
1946.		Percy Williams Bridgman		"za izum uređaja koji proizvodi izrazito visok tlak i za otkrića koja je napravio na polju fizike visokog tlaka"
1947.		Edward Victor Appleton		"za njegovo istraživanje fizike gornje atmosfere, a posebno zbog otkrića tako zvanog Appletonovog sloja"
1948.		Patrick Maynard Stuart Blackett		"za njegov razvoj Wilsonove komore i zbog njegovih otkrića na polju nuklearne fizike i kozmičke radijacije"
1949.		Hideki Jukava		"za njegovo predviđanje postojanja mezona na temelju teorijskog rada na nuklearnim silama"
1950.		Cecil Frank Powell		"za njegovo otkriće fotografske metode proučavanja nuklearnih procesa i njegova otkrića o mezonima koja je napravio pomoću ove metode"
1951.		John Douglas Cockcroft		"za njihov rad a transmutaciji atomske jezgre pomoću umjetno akceleriranih atomskih čestica"
		Ernest Thomas Sinton Walton
1952.		Felix Bloch		"za njihov razvoj novih metoda za nuklearno magnetsko mjerenje i za otkrića povezana s time"
		Edward Mills Purcell
1953.		Frits Zernike		"za njegovu demonstraciju fazne kontrastne metode, a posebno zbog njegovog izuma kontrastno faznog mikroskopa"
1954.		Max Born		"za njegova fundamentalna istraživanja na polju kvantne mehanike, a posebno za njegovu statističku interpretaciju valne funkcije"
		Walther Bothe		"za njegovu metodu slučajnosti i otkrića povezana s njom"
1955.		Willis Eugene Lamb		"za njegova otkrića vezana uz finu strukturu vodikovog spektra"
		Polykarp Kusch		"za precizno utvrđivanje magnetskog momenta elektrona"
1956.		John Bardeen		"za njihov rad na poluvodičima i za njihovo otkriće tranzistora"
		Walter Houser Brattain
		William Bradford Shockley
1957.		Cung-Dao Li		"za njihovo proučavanje paritetnih zakona koje je dovelo do važnih otkrića vezana uz elementarne čestice"
		Čen Ning Jang
1958.		Pavel Aleksejevič Čerenkov		"za njihovo otkriće i interpretaciju Čerenkovljevog efekta"
		Ilja Frank
		Igor Jevgenijevič Tamm
1959.		Owen Chamberlain		"za njihovo otkriće antiprotona"
		Emilio Gino Segrè
1960.		Donald Arthur Glaser		"za otkriće mjehuraste komore"
1961.		Robert Hofstadter		"za njegov rad na raspršivanju elektrona u atomskoj jezgri i za njegova otkrića o strukturi atomske jezgre koja je postigao pomoću tog rada"
		Rudolf Ludwig Mössbauer		"za njegov rad na apsorpciji rezonancije γ-zračenja i povzenog otkrića efekta koji nosi njegovo ime"
1962.		Lav Davidovič Landau		"za pionirske teorije u istraživanju kondenzirane tvari, posebno tekućeg helija"
1963.		Eugene Paul Wigner		"za doprinose teoriji atomske jezgre i elementarnih čestica, osobito kroz otkriće i primjenu osnovnih principa simetrije"
		Maria Goeppert-Mayer		"za otkrića u vezi ljuskastom strukturom nuklearnih jezgara"
		J. Hans D. Jensen
1964.		Nikolaj Genadijevič Basov		"za fundamentalni rad na polju kvantne elektronike, koji je doveo do izrade oscilatora i pojačala temeljenih na maser-laser principu"
		Aleksandar Mihajlovič Prohorov
		Charles Hard Townes
1965.		Richard Phillips Feynman		"za njihov fundamentalni rad na polju kvantne elektrodinamike, s dalekosežnim posljedicama za fiziku elementarnih čestica"
		Julian Schwinger
		Sin-Itiro Tomonaga
1966.		Alfred Kastler		"za otkriće i razvoj optičkih metoda za proučavanje Hertzove rezonancije u atomima"
1967.		Hans Albrecht Bethe		"za doprinos u teoriji nuklearnih reakcija, posebno za otkrića bitna za razumjevanje stvaranja energije u zvijezdama"
1968.		Luis Walter Alvarez		"za njegov odlučujući doprinos na polju fizike elementarnih čestica, posebno zbog otkrića velikog broja rezonancijskih stanja, koja su postignuta koristeći njegovu tehniku korištenja vodikove mjehuraste komore i analize podataka"
1969.		Murray Gell-Mann		"za doprinos i otkrića bitna za klasifikaciju elementarnih čestica i njihovih interakcija"
1970.		Hannes Olof Gösta Alfvén		"za njegov fundamentalni rad i otkrića na polju magnetne hidrodinamike s plodnim primjenama u različitim granama fizike plazme"
		Louis Eugène Félix Néel		"za njegov fundamentalni rad i otkrića vezana uz antiferomagnetizam i feromagnetizam koja su dovela do važnih primjena u fizici čvrstih tvari"
1971.		Dennis Gabor		"za njegov izum i razvoj holografske metode"
1972.		John Bardeen		"za njihovu teoriju superprovodljivosti, obično nazivanu BCS teorija"
		Leon Neil Cooper
		John Robert Schrieffer
1973.		Leo Esaki		"za njihova eksperimentalna otkrića vezana fenomen tuneliranja u poluvodičima i superprovodnicima"
		Ivar Giaever
		Brian David Josephson		"za teorijsko predviđanje svojstava tuneliranja suprastruja kroz barijeru, konkretno, fenomen koji je danas općepoznat kao Josephsonov efekt"
1974.		Martin Ryle		"za njihovo pionirsko istraživanje na polju radio astrofizike: Ryleu za promatranja i izume, posebice za tehniku sinteze aperture, i Hewishu za njegovu odlučujuću ulogu u otkriću pulsara"
		Antony Hewish
1975.		Aage Niels Bohr		"za otkriće veze između kolektivnog gibanja i gibanja čestica u atomskoj jezgri i razvoj teorije strukture atomske jezgre temeljen na toj vezi"
		Ben Roy Mottelson
		Leo James Rainwater
1976.		Burton Richter		"za njihov pionirski rad na otkriću teške elementarne čestice nove vrste"
		Samuel Čao Čung Ting
1977.		Philip Warren Anderson		"za njihov temeljni teorijski doprinos u istraživanjima elektronske strukture magnetskih i neuređenih sistema"
		Nevill Francis Mott
		John Hasbrouck Van Vleck
1978.		Pjotr Leonidovič Kapiza		"za inovacije i otkrića na prodručju fizike niskih temperatura"
		Arno Allan Penzias		"za otkriće pozadinskog mikrovalnog zračenja"
		Robert Woodrow Wilson
1979.		Sheldon Lee Glashow		"za njihov doprinos teoriji unificirane slabe i elektromagnetske interakcije među elementarnim česticama, uključujući, inter alia, predviđanje slabe neutralne struje"
		Abdus Salam
		Steven Weinberg
1980.		James Watson Cronin		"za otkriće kršenja osnovnih principa simetrije u raspadu neutralnih K-mezona"
		Val Logsdon Fitch
1981.		Nicolaas Bloembergen		"za njihov doprinos razvoju laserske spektroskopije"
		Arthur Leonard Schawlow
		Kai Manne Börje Siegbahn		"za njegov doprinos razvoju visokorezolucijske elektronske spektroskopije"
1982.		Kenneth G. Wilson		"za njegovu teoriju za kritične fenomene vezane uz tranzicije faze"
1983.		Subramanjan Čandrasekar		"za njegova teorijska proučavanja fizikalnih procesa važnih za strukturu i evoluciju zvijezda"
		William Alfred Fowler		"za njegova teorijska i eksperimentalna proučavanja nuklearnih reakcija važnih za formiranje kemijskih elemenata u svemiru"
1984.		Carlo Rubbia		"za njihove odlučujuće doprinose velikom projektu komunikatora slabih interakcija, koji je doveo do otkrića W i Z bozona"
		Simon van der Meer
1985.		Klaus von Klitzing		"za otkriće kvantiziranog Hallovog efekta"
1986.		Ernst Ruska		"za njegov fundamentalni rad na polju elektronske optike i za dizajniranje prvog elektronskog mikroskopa"
		Gerd Binnig		"za njihov dizajn skenirajućeg tunelirajućeg mikroskopa"
		Heinrich Rohrer
1987.		Johannes Georg Bednorz		"za njihov važan prodor u otkriću superprovodljivosti u keramičkim materijalima"
		Karl Alexander Müller
1988.		Leon Max Lederman		"za metodu neutrino zraka i za demonstraciju duplikatne strukture leptona kroz otkriće mion neutrina"
		Melvin Schwartz
		Jack Steinberger
1989.		Norman Foster Ramsey		"zai izum metode odvojenih oscilacijskih polja i njezinu primjenu u vodikovom maseru i ostalim atomskim satovima"
		Hans Georg Dehmelt		"za razvoj ionske zamke"
		Wolfgang Paul
1990.		Jerome I. Friedman		"za njihova istraživanja vezana uz duboko neelastično raspršivanje elektrona na protonima i vezanim neutronima, koja su bila od iznimne važnosti za razvoj kvarkovskog modela u fizici čestica"
		Henry Way Kendall
		Richard E. Taylor
1991.		Pierre-Gilles de Gennes		"za otkriće da metode razvijene za proučavanje fenomena reda u jednostavnim sustavima mogu biti generalizirane na malo kompleksnije forme tvari, kao što su tekući kristali i polimeri"
1992.		Georges Charpak		"za izum i razvoj detektora čestica, naročito višežične proporcionalne komore"
1993.		Russell Alan Hulse		"za otkriće novog tipa pulsara, što je otvorilo nove mogućnosti za proučavanje gravitacije"
		Joseph Hooton Taylor, Jr.
1994.		Bertram Brockhouse		"za razvoj neutronske spektroskopije" i "za pionirske doprinose razvoju tehnika raspršivanja neutrona za proučavanje kondenzovane materije"
		Clifford Glenwood Shull		"ra razvoj tehnike difrakcije neutrona" i "za pionirske doprinose razvoju tehnika raspršivanja neutrona za proučavanje kondenzirane materije"
1995.		Martin Lewis Perl		"za otkriće tau leptona" i "za pionirske eksperimentalne doprinose fizici leptona"
		Frederick Reines		"za otkriće neutrina" i "za pionirske eksperimentalne doprinose fizici leptona"
1996.		David Morris Lee		"za otkriće superfluidnosti u heliju-3"
		Douglas D. Osheroff
		Robert Coleman Richardson
1997.		Steven Ču		"za razvoj metoda za hlađenje i hvatanje atoma laserskim svjetlom"
		Claude Cohen-Tannoudji
		William Daniel Phillips
1998.		Robert B. Laughlin		"za njihovo otkriće nove forme kvantnog fluida sa djelomično nabijenim ekscitacijama"
		Horst Ludwig Störmer
		Daniel Chee Tsui
1999.		Gerardus 't Hooft		"za rasvjetljavanje kvantne strukture slabih električnih interakcija u fizici"
		Martinus J. G. Veltman
2000.		Žores Ivanovič Alfjorov		"za razvoj heterostruktura poluvodiča korištenih u elektronici visokoh brzina i optoelektronici"
		Herbert Kroemer
		Jack St. Clair Kilby		"za njegovu ulogu u izumu integriranog kruga"
2001.		Eric Allin Cornell		"za postizanje Bose-Einsteinove kondenzacije u plinovima alkalnih metala i za rane fundamentalne studije o svojstvima kondenzata"
		Carl Edwin Wieman
		Wolfgang Ketterle
2002.		Raymond Davis, Jr.		"za pionirske doprinose astrofizici, posebno u detekciji kosmičkih neutrina"
		Masatoši Košiba
		Riccardo Giacconi		"za pionirske doprinose astrofizici koji su doveli do otkrića izvora kosmičkih X-zraka"
2003.		Aleksej Aleksejevič Abrikosov		"za pionirski doprinos teoriji supervodiča i superfluida"
		Vitalij Lazarevič Ginzburg
		Anthony James Leggett
2004.		David J. Gross		"za otkriće asimptotske slobode u teoriji jakih interakcija"
		Hugh David Politzer
		Frank Wilczek
2005.		Roy J. Glauber		"za njegov doprinos kvantnoj teoriji optičke koherencije"
		John L. Hall		"za njihov doprinos razvoju laserske spektroskopije, uključujući i optički frekventni češalj."
		Theodor W. Hänsch
2006.		John C. Mather		"za njihovo otkriće oblika crnog tijela i antisotropije kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja"
		George F. Smoot
2007.		Albert Fert		"za otkriće gigantskog magnetnog otpora"
		Peter Grünberg
2008.		Makoto Kobajaši		"za otkriće izvora razbijene simetrije koja predviđa postojanje najmanje tri obitelji kvarka u prirodi"
		Tošihide Maskava
		Joičiro Nambu		"za otkriće mehanizma spontanog razbijanja simetrije u subatomskoj fizici"

Također pogledajte

• Alfred Nobel
• Nobelova nagrada
• Nobelova nagrada za mir
• Nobelova nagrada za književnost
• Nobelova nagrada za hemiju
• Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
• Nobelova nagrada za ekonomiju