Erwin Schrödinger

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Erwin Schrödinger
Example alt text
Rođenje 12. august 1887.
Beč, Austrija
Smrt 4. januar 1961.
Beč, Austrija

Erwin Schrödinger (Beč, 12. augusta 1887. - Beč, 4. januara 1961.), austrijski fizičar

Puno ime - Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger

Rođen je kao sin jedinac dobro obrazovanih roditelja. Do 11. godine obrazovao se kod kuće, a nakon toga je pohađao školu da se pripremi za Bečki univerzitet.

Tamo je diplomirao fiziku te je ostao na univerzitetu do Prvog svjetskog rata u kojem je učestvovao na talijanskoj fronti. Nakon rata vraća se u Beč gdje se ženi i 1921. dobija poziciju teorijskog fizičara na sveučilištu u Zürichu. Šest godina koje je tu proveo bile su među najproduktivnijima u njegovoj karijeri, iako je na mehanici valova počeo raditi tek 1925. Već 1926. objavio je svoj rad gdje kretanje elektrona u atomu opisuje kao valnu funkciju. Godine 1927. dobija veliko priznanje, jer ga pozivaju na Berlinski univerzitet gdje bi trebao zamijeniti Maxa Plancka. Tamo ostaje do 1933. kada zbog nacista odlazi na Oxford. Iste godine podijelio je Nobelovu nagradu za fiziku sa Paulom Diracom.

Godine 1938. vraća se u Austriju, ali nakon što je Njemačka pripaja, emigrira u Dublin gdje se bavi filozofijom fizike. Godine 1960. vraća se u Beč i godinu dana kasnije umire.

Schrodingerova jednačina kretanja elektrona je osnovna jednačina u modernoj kvantnoj fizici. Potpuno odbacuje pokušaje da se kretanje elektrona odvija po određenim putanjama u atomu i nastoji opisati njihovo kretanje isključivo valnim svojstvima. U nekom trenutku ta vjerovatnoća da se elektron nađe u nekoj tački prostora jednaka je kvadratu apsolutne vrijednosti valne funkcije. Valna funkcija se mijenja ovisno o kvantizaciji elektrona. Pomoću te jednačine dobija se kvantofizikalni model svakog pojedinog atoma. Ipak, tu jednačinu je iznimno teško riješiti i očekuje se da će svoju punu upotebnu vrijednost dosegnuti daljnjim razvojem računara.

Commons
Commons: Erwin Schrödinger