Razlika između verzija stranice "Herodot"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Vraćene izmjene korisnika 95.178.190.194 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika C3r4 |
ref |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
|||
[[Datoteka:AGMA Hérodote.jpg|thumb|Herodot]] |
[[Datoteka:AGMA Hérodote.jpg|thumb|Herodot]] |
||
Halikarnašanin '''Herodot''' (oko [[484. p. n. e.]] - oko [[425. p. n. e.]]) se smatra ocem [[historija|historije]] jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. U djelu ''Historija'' zabilježio je historiju i običaje naroda istočne obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a njegov rad označava začetke historijskog istraživanja. |
Halikarnašanin '''Herodot'''<ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Herodotus-Greek-historian|title=Herodotus {{!}} Greek historian|newspaper=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2017-09-14}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?id=k2hMQLFU9IMC&printsec=frontcover&dq=herodotus&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwiXzqWMyaTWAhWGVBQKHd3QCNEQ6AEIJzAA#v=onepage&q=herodotus&f=false|title=Herodotus: A Very Short Introduction|last=Roberts|first=Jennifer T.|date=2011-06-23|publisher=OUP Oxford|isbn=9780199575992|language=en}}</ref> (oko [[484. p. n. e.]] - oko [[425. p. n. e.]]) se smatra ocem [[historija|historije]] jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. U djelu ''Historija''<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books?hl=en&lr=&id=3PZnK1OabeoC&oi=fnd&pg=PR6&dq=+%22Herodotus%22&ots=HXT3orfbqg&sig=5qWUt14kihlUPebMo4Jo6sEanNg&redir_esc=y#v=onepage&q=%22Herodotus%22&f=false|title=Herodotus in Context: Ethnography, Science and the Art of Persuasion|last=Thomas|first=Rosalind|date=2002-07-11|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521012416|language=en}}</ref> zabilježio je historiju i običaje naroda istočne obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a njegov rad označava začetke historijskog istraživanja. |
||
U ''Historiji'' on traži uzroke [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] te opisuje nastanak i razvoj [[Perzija|perzijske države]], historiju [[Egipat|Egipta]], [[Fenicija|Feničana]] i grčkih kolonija u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Događaje je pripisivao volji sudbine koja je ravna i bogovima i ljudima. |
U ''Historiji'' on traži uzroke [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] te opisuje nastanak i razvoj [[Perzija|perzijske države]], historiju [[Egipat|Egipta]], [[Fenicija|Feničana]] i grčkih kolonija u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Događaje je pripisivao volji sudbine koja je ravna i bogovima i ljudima. |
||
Bio je velik putnik. Tokom 5. vijeka p. n. e. obišao je Perzijsko kraljevstvo, [[Egipat]], [[Libija|Libiju]], [[Sirija|Siriju]], |
Bio je velik putnik. Tokom 5. vijeka p. n. e. obišao je Perzijsko kraljevstvo, [[Egipat]], [[Libija|Libiju]], [[Sirija|Siriju]], [[Babilon]], Suzu, Lidiju, Frigiju, Bizantiju, Trakiju, [[Makedonija|Makedoniju]] i [[Italija|Italiju]]. |
||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
Red 11: | Red 10: | ||
* [[Historičari]] |
* [[Historičari]] |
||
== Reference == |
|||
{{Refspisak|}} |
|||
{{Wikicitat|Herodot}} |
{{Wikicitat|Herodot}} |
||
{{stub-biog}} |
{{stub-biog}} |
Verzija na dan 14 septembar 2017 u 13:31
Halikarnašanin Herodot[1][2] (oko 484. p. n. e. - oko 425. p. n. e.) se smatra ocem historije jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. U djelu Historija[3] zabilježio je historiju i običaje naroda istočne obale Sredozemlja, a njegov rad označava začetke historijskog istraživanja.
U Historiji on traži uzroke grčko-perzijskih ratova te opisuje nastanak i razvoj perzijske države, historiju Egipta, Feničana i grčkih kolonija u Maloj Aziji. Događaje je pripisivao volji sudbine koja je ravna i bogovima i ljudima.
Bio je velik putnik. Tokom 5. vijeka p. n. e. obišao je Perzijsko kraljevstvo, Egipat, Libiju, Siriju, Babilon, Suzu, Lidiju, Frigiju, Bizantiju, Trakiju, Makedoniju i Italiju.
Također pogledajte
Reference
- ^ "Herodotus | Greek historian". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-09-14.
- ^ Roberts, Jennifer T. (2011-06-23). Herodotus: A Very Short Introduction (jezik: engleski). OUP Oxford. ISBN 9780199575992.
- ^ Thomas, Rosalind (2002-07-11). Herodotus in Context: Ethnography, Science and the Art of Persuasion (jezik: engleski). Cambridge University Press. ISBN 9780521012416.
Wikicitati imaju citate vezane za: Herodot |
Nedovršeni članak Herodot koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Commons ima datoteke na temu: Herodot |