Razlika između verzija stranice "Spora"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:Sporic meiosis.svg|thumb|320px|Spore koje se proizvode u karakterističnom životnom ciklusu]]
{{Kategorizacija}}
[[Image:Brachythecium rutabulum on Populus x canadensis.jpg|thumb|350px|Svježi snijeg djelomično pokriva gruba mahovina ''Brachythecium rutabulum'', koja raste na razrjeđenim hibridima crne topole (''Populus nigra'' x ''Populus canadensis'').<br>Prikazana je posljednja faza životnog ciklusa mahovine, gdje su vidljivi [[sporofit]]i prije disperzije njihovog spora: <br>[[kaliptra]] ('''1''') je priključena na [[sporangija|sporangiju]] ('''2'''). <br>Vrhovi [[gametofit]]a ('''3''') se mogu dobro uočiti. <br>Umetak pokazuje okruženje crne topole koja raste na pješčanim [[ilovača]]ma na obali detaljno označenog područja]]
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Morelasci.jpg|thumb|300px|[[Ascus]]i gljive ''Morchella elata'', koji sadrže [[ascospora|askospore]]]]
[[Datoteka:Sporic meiosis.svg|thumb|200px|Spore koje se proizvode u karakterističnom životnom ciklusu]]
[[Datoteka:Microspore-formation.svg|thumb|400px|Kod biljaka [[mikrospora|mikrospore]], a u nekim slučajevima i megaspore, formiraju se od sva četiri produkta [[mejoza|mejoze]].]]
'''Spore''' ([[grčki jezik|grč.]] σπορά - ''spora'' = sjeme) − u [[biologija|biologiji]] − su jedinice [[bespolno razmnožavanje|bespolnog razmnožavanja]] koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, [[gamet]]i su jedinice [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]]. Spore se formiraju u dijelu [[životni ciklus|životnog ciklusa]] mnogih [[biljka|biljaka]]. [[alga|algi]], [[gljiva]] [[bakterija]], [[paprati]], [[protozoa]] itd.<ref>Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref>
'''Spore''' ([[grčki jezik|grč.]] σπορά - ''spora'' = sjeme) − u [[biologija|biologiji]] − su jedinice [[bespolno razmnožavanje|bespolnog razmnožavanja]] koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, [[gamet]]i su jedinice [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]]. Spore se formiraju u dijelu [[životni ciklus|životnog ciklusa]] mnogih [[biljka|biljaka]]. [[alga|algi]], [[gljiva]] [[bakterija]], [[paprati]], [[protozoa]] itd.


==Pregled==
==Pregled==
Red 10: Red 10:
Spore su prisutne najčešće kod kod [[jednoćelijski organizmi|jednoćelijskih organizama]]. Mogu biti:
Spore su prisutne najčešće kod kod [[jednoćelijski organizmi|jednoćelijskih organizama]]. Mogu biti:
*[[spol]]ne ili
*[[spol]]ne ili
*[[spol|nespolne]].
*[[spol|nespolne]]. <br>U nespolnim sporama, genetički materijal je identičan roditeljskom, jer nastaju putem [[mitoza|mitoze]]. Obično su omotane debelom zaštitnom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo vremena, čak i desetljeća, sve do pojave povoljnih uvjeta za život. Kada se oni pojave, iz spora se razvije cijeli [[ploidija|diploidni]] [[organizam]]. Bakterijske su spore vrlo otporne, kao, primjerice, spore [[tetanus]]a i [[antraks]]a, koje mogu u tlu preživjeti mnogo godina. Već su nalažene njihove spore iz 19. stoljeća, koje su preživjele i [[kuhanje]], u trajanju od pet [[minuta]]. To je uništavalo [[bakterije]], ali ne i njihove spore. Međutim, proklijale su kada su se stvorili povoljni uvjeti.<ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.</ref>

==Također pogledajte==
U nespolnim sporama, genetički materijal je identičan roditeljskom, jer nastaju putem [[mitoza|mitoze]]. Obično su omotane debelom zaštitnom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo vremena, čak i desetljeća, sve do pojave povoljnih uvjeta za život. Kada se oni pojave, iz spora se razvije cijeli [[ploidija|diploidni]] [[organizam]]. Bakterijske su spore vrlo otporne, kao, naprimjer, spore [[tetanus]]a i [[antraks]]a, koje mogu u tlu preživjeti mnogo godina. Već su nalažene njihove spore iz 19. stoljeća, koje su preživjele i [[kuhanje]], u trajanju od pet [[minuta]]. To je uništavalo [[bakterije]], ali ne i njihove spore. Međutim, proklijale su kada su se stvorili povoljni uvjeti.<ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.</ref>
*[[Razmnožavanje]]
* [[Bakterija]]
* [[Paprati]]
* [[Gljiva]]


== Reference==
== Reference==

Verzija na dan 31 oktobar 2017 u 21:19

Spore koje se proizvode u karakterističnom životnom ciklusu

Spore (grč. σπορά - spora = sjeme) − u biologiji − su jedinice bespolnog razmnožavanja koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, gameti su jedinice spolnog razmnožavanja. Spore se formiraju u dijelu životnog ciklusa mnogih biljaka. algi, gljiva bakterija, paprati, protozoa itd.

Pregled

Spore su posebna rasplodna tjelašca, koja proizvode neki organizmi, u uobičajenim procesima razmnožavanja i/ili za preživljavanje nepovoljnih životne uvjete, koje uzrokuju različiti abiotski faktori, kao što su: nedostatak hrane, vode ili drugih neophodnih tvari previsoke ili preniske temperature i sl. Spore formiraju bakterije, alge, neke gljive, praživotinje i neke necvijetajuće biljke kao što su paprati.

Spore su prisutne najčešće kod kod jednoćelijskih organizama. Mogu biti:

U nespolnim sporama, genetički materijal je identičan roditeljskom, jer nastaju putem mitoze. Obično su omotane debelom zaštitnom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo vremena, čak i desetljeća, sve do pojave povoljnih uvjeta za život. Kada se oni pojave, iz spora se razvije cijeli diploidni organizam. Bakterijske su spore vrlo otporne, kao, naprimjer, spore tetanusa i antraksa, koje mogu u tlu preživjeti mnogo godina. Već su nalažene njihove spore iz 19. stoljeća, koje su preživjele i kuhanje, u trajanju od pet minuta. To je uništavalo bakterije, ali ne i njihove spore. Međutim, proklijale su kada su se stvorili povoljni uvjeti.[1]

Reference

  1. ^ Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.