Razlika između verzija stranice "Ilarion Ruvarac"

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 19 august 2019 u 00:12

Ilarion (Jovan) Ruvarac (1. septembar 1832, Sremska Mitrovica - 8. august 1905, manastir Grgeteg),^[1] srpski historičar,^[2] akademik SKA.

Biografija

Jovan Ruvarac je osnovnu školu završio u Starom Slankamenu i Starim Banovcima, a gimaziju u Sremskim Karlovcima i Beču. U Beču je studirao pravo i bavio se historijom. U Karlovačkoj bogosloviji završio je svoje studije 1859. Tu je počeo i da radi. Godine 1861. se zamonašio i uzeo ime Ilarion, po kojemu će ostati prepoznatljiv. U manastiru Grgeteg postao je arhimandrit, pa rektor Karlovačke bogoslovije.

Njegova naobrazba i kritičko prosuđivanje definira ga prvim obrazovanim srpskim historičarem. Njegovo pero bilo je oštro i kritično, pa je zato često upadao u neprilike i duge polemike. Ruvarac se obračunavao sa starijom srpskom historiografijom koja je izvođena pretežno na tradiciji i epskoj narodnoj pjesmi. Godine 1869. Ruvarac je postao član Srpskog učenog društva, a 1888. Srpske kraljevske akademije.

Ruvarac se bavio i srednjovjekovnom bosanskom historijom gdje je kroz nekoliko radova dao značajan doprinos razumijevanju dinastije Kotromanića, naročito vremena bana Tvrtka I Kotromanića, te o pravoslavlju u Bosni i Hercegovini /Banovanje Tvrtka bana 1353. do 1377, 1894; Dvije bosanske kraljice, 1893; Nešto o Bosni dabarskoj i dabrobosanskoj episkopiji i o srpskim manastirima u Bosni, 1878; O humskim episkopima i hercegovačkim metropolitims do godine 1766, 1901/.

Literatura

Sima Ćirković, Studija Ilariona Ruvarca ‘O knezu Lazaru’, “Boj na Kosovu, starija i novija saznanja”, Beograd 1992, 9-15.
Branislav Đurđev, Ruvarac danas, Letopis Matice srpske 431/6, Novi Sad 1983, 980-991.
B. Marinković, Ilarion Ruvarac i njegovo delo povodom 140-godišnjice rođenja (1832-1972), Istraživanja 2, Novi Sad 1973, 453-505.
Radmila Pešić, Ruvarac Ilarion, “Radmila Pešić – Nada Milošević-Đorđević, Narodna književnost”, Beograd 1984, 225-226.
Nikola Radojčić, Spisak radova Ilariona Ruvarca, "Spomenica Ruvarcu", Novi Sad 1955, 151-161.
Radovan Samardžić, Pisci srpske istorije IV, Beograd 1994, 241-247.
Jaša Tomić, Nekrolog arhimandritu Ilarionu Ruvarcu, Godišnjak SKA 19, Beograd 1905, 348-362.
Andrija Veselinović, Ruvarac Ilarion (Jovan), “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Beograd 1997, 627-629.
... Ruvarac Ilarion, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 7 (Raš-Szy)”, Zagreb 1981, 227.
... Ruvarac Ilarion, “Mala enciklopedija Prosveta, 3 (R-Š), Beograd 1978, 85.
https://archive.org/details/ZbornikIlarionaRuvarca
http://www.ikum.org.rs/files/biblioteka/suvajdzic_ilarion.pdf

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Ilarion Ruvarac

Reference

^ Dokumentation, Österreichisches Biographisches Lexikon und biographische (2003). "Ruvarac, Ilarion (Jovan)". ISBN 978-3-7001-3213-4 (jezik: njemački). Pristupljeno 2019-05-07. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
^ "Ruvarac, Ilarion | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2019-05-07. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[1] Dokumentation, Österreichisches Biographisches Lexikon und biographische (2003). "Ruvarac, Ilarion (Jovan)". ISBN 978-3-7001-3213-4 (jezik: njemački). Pristupljeno 2019-05-07. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[2] "Ruvarac, Ilarion | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2019-05-07. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[1]

[2]

@@ Red 8: / Red 8: @@
 Njegova naobrazba i kritičko prosuđivanje definira ga prvim obrazovanim srpskim historičarem. Njegovo pero bilo je oštro i kritično, pa je zato često upadao u neprilike i duge polemike. Ruvarac se obračunavao sa starijom srpskom historiografijom koja je izvođena pretežno na tradiciji i epskoj narodnoj pjesmi. Godine [[1869]]. Ruvarac je postao član Srpskog učenog društva, a [[1888]]. Srpske kraljevske akademije.
-Ruvarac se bavio i [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnom bosanskom]] historijom gdje je kroz nekoliko radova dao značajan doprinos razumijevanju dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]], naročito vremena bana [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], te o [[Pravoslavlje|pravoslavlju]] u Bosni i Hercegovini /Banovanje Tvrtka bana 1353. do 1377, [[1894]]; Dvije bosanske kraljice, [[1893]]; Nešto o Bosni dabarskoj i dabro-bosanskoj episkopiji i o srpskim manastirima u Bosni, [[1878]]; O humskim episkopima i hercegovačkim metropolitims do godine 1766, [[1901]]/.
+Ruvarac se bavio i [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnom bosanskom]] historijom gdje je kroz nekoliko radova dao značajan doprinos razumijevanju dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]], naročito vremena bana [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], te o [[Pravoslavlje|pravoslavlju]] u Bosni i Hercegovini /Banovanje Tvrtka bana 1353. do 1377, [[1894]]; Dvije bosanske kraljice, [[1893]]; Nešto o Bosni dabarskoj i dabrobosanskoj episkopiji i o srpskim manastirima u Bosni, [[1878]]; O humskim episkopima i hercegovačkim metropolitims do godine 1766, [[1901]]/.
 == Literatura ==