Razlika između verzija stranice "Receptor (čulo)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1: Red 1:
'''Receptor''' – u [[čula|čulnom sistemu]] – je završetak [[nerv|čulnog nerva]] koji odgovara na [[podražaj (fiziologija)|podražaj]] iz unutrašnjeg ili vanjskog okruženja [[organizam|organizma]]. U odgovoru na takve stimulanse, čulni receptgor pokreće [[čulna transdukcija|čulnu transdukciju]] stvarajućio [[gradijent potencijala]] ili [[akcijski potencijal]] u istoj ili susjednoj ćeliji.<ref name="Volet&Volet"">{{cite book|author=Voet D., Voet J. G.|title=Biochemistry, 3rd Ed.[publisher= Wiley|isbn=978-0-471-19350-0}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref><ref name= "Kapur Pojskić">{{cite book|author=Kapur Pojskić L.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref>
'''Receptor''' – u [[čula|čulnom sistemu]] – je završetak [[nerv|čulnog nerva]] koji odgovara na [[podražaj (fiziologija)|podražaj]] iz unutrašnjeg ili vanjskog okruženja [[organizam|organizma]]. U odgovoru na takve stimulanse, čulni receptgor pokreće [[čulna transdukcija|čulnu transdukciju]] stvarajućio [[gradijent potencijala]] ili [[akcijski potencijal]] u istoj ili susjednoj ćeliji.<ref name="Volet&Volet"">{{cite book|author=Voet D., Voet J. G.|title=Biochemistry, 3rd Ed.[publisher= Wiley|isbn=978-0-471-19350-0}}</ref>


[[File:Structure of sensory system (4 models) E.PNG|thumb|300px|right|Struktura ljudskog čulnog sistema]]
[[File:Structure of sensory system (4 models) E.PNG|thumb|300px|right|Struktura ljudskog čulnog sistema]]

Verzija na dan 16 septembar 2019 u 10:18

Receptor – u čulnom sistemu – je završetak čulnog nerva koji odgovara na podražaj iz unutrašnjeg ili vanjskog okruženja organizma. U odgovoru na takve stimulanse, čulni receptgor pokreće čulnu transdukciju stvarajućio gradijent potencijala ili akcijski potencijal u istoj ili susjednoj ćeliji.[1]

Struktura ljudskog čulnog sistema

Funkcije

Čulni receptori za u okus i miris sadrže receptorske molekule koji se vežu za specifične hemikalije. Mirisni receptori u neuronima mirisnih receptora, naprimjer, aktiviraju se u interakciji sa molekulskom strukturom mirisnih molekula. Slično tome, okusni receptori (gustatorni receptori) u okusnim pupoljcima, pri stvaranju akcijskog potencijala, ulaze u interakciju sa hemikalijama iz hrane.

Ostali, kao što su mehanoreceptori i fotoreceptori, odgovaraju na fizičke nadražaje. Na primjer, fotoreceptorska ćelija sadrži specijalizirane proteine kao što su rodopsin u pretvaranju fizičke energije u svjetlu u električne signale. Neke vrste mehanoreceptora pale akcijske potencijale kada im je membrana pod fizičkim pritiskom.

Funkcije senzornih receptora su prva komponenta u čulnom sistemu.

Čulni receptori odgovaraju na specifične modaliteta stimulansa. Podsticajni modalitet, u kojem senzorni receptor odgovara određen je adekvatniom draži čulnih receptora.

Senzorne receptor odgovara na odgovarajući modalitet poticaja, pokretanjem senzornog prijenosa. To se može postići neto pomakom u početnom stanja receptora (vidi sliku ovih pretpostavljenih stanja [1] sa biofizičkih opis .bio-balance.com/Graphics.htm).

Klasifikacija

Adekvatnni stimulus

Adekvatna draž datog čulnog receptora je onaj modalitet stimulansa za koje posjeduje adekvatan aparat za prenos nadražaja. Adekvatna podsticaj se može koristiti i za klasifikaciju senzornih receptora:

[2]

Raspored

Prema lokaciji, čulni receptori mogu biti:

Morfologija

Tjelesni čulni receptori koji su blizu površine kože obično se dijele u dvije morfološke grupe:

Zaštićeni receptori se sastoje od preostalih tipova kožnih receptora. Enkapsulacija (zaštita) postoji za specijalizirano funkcioniranje.

Stopa adaptacije

  • Tonusni receptori su čulni receptori koji se polahko prilagođavaju na stimulus i stvaranje akcijskih potencijala tokom trajanja djejstva stimulusa. Na ovaj način se prenose informacije o trajanju stimulusa.[4] Neki tonusni receptori su stalno aktivni i ukazuju na razinu tkivne pozadine. Primjeri takvih receptora su receptor bola, zglobna kapsula i mišićno vreteno.[5]
  • Fazni receptor je senzorni receptor koji se brzo prilagođava stimulansu. Odgovor ćelije smanjuje vrlo brzo, a zatim se zaustavlja.[4] Takvi ne daju informacije o trajanju stimulusa, a umjesto toga, neki od njih, prenose informacije o brzim promjenama u intenzitetu i stopi stimulusa. .[5] Primjer faznog receptora je Pacinijeva korpuskula.

Inervacija

Različiti čulni receptori su oživčeni različitim tipovima nervnih vlakana. Mišići i njima pčridruženi čulni receptori su inervirani čulnim vlaknima tipa I i II, dok su kožni receptor oživčeni Aβ, Aδ i C vlaknima.

Dodatne slike

Također pogledajte

References

  1. ^ Voet D., Voet J. G. Biochemistry, 3rd Ed.[publisher= Wiley. ISBN 978-0-471-19350-0.
  2. ^ Michael J. Gregory. "Sensory Systems". Clinton Community College. Zanemaren tekst "http://faculty.clintoncc.suny.edu/faculty/michael.gregory/files/bio%20102/bio%20102%20lectures/sensory%20systems/sensory.htm" (pomoć); Parametar |url= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  3. ^ http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/Cutaneous+receptor
  4. ^ a b mentor.lscf.ucsb.edu/course/fall/eemb157/lecture/Lectures%2016,%2017%2018.ppt [mrtav link]
  5. ^ a b http://frank.mtsu.edu/~jshardo/bly2010/nervous/receptor.html Arhivirano august 3, 2008 na sajtu Wayback Machine

External links