Razlika između verzija stranice "Python (programski jezik)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
No edit summary
oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017)
Red 14: Red 14:
|website=O'Reilly, Speaking JavaScript
|website=O'Reilly, Speaking JavaScript
|url=http://speakingjs.com/es5/ch03.html
|url=http://speakingjs.com/es5/ch03.html
|accessdate= 15 May 2015}}</ref> [[Julia (programski jezik)|Julia]],[[Nim (programski jezik)|Nim]], Ring,{{cite web |url=http://ring-lang.sourceforge.net/doc1.6/introduction.html#ring-and-other-languages |title=Ring and other languages |author=Ring Team |date=4 December 2017 |work=ring-lang.net |publisher=[[ring-lang]]}} [[Ruby (programski jezik)|Ruby]],[[Swift (programski jezik)|Swift]]|utjecali=[[ABC (programski jezik)|ABC]],<ref name="faq-created"/> [[ALGOL 68]],[[APL (programski jezik)|APL]],<ref name="python.org">{{cite web|url=https://docs.python.org/3/library/itertools.html|title=itertools — Functions creating iterators for efficient looping — Python 3.7.1 documentation|website=docs.python.org}}</ref> [[C (programski jezik)|C]],<ref name="AutoNT-1"/> [[C++]],<ref name="classmix"/> [[CLU (programski jezik)|CLU]],<ref name="effbot-call-by-object"/> [[Dylan (programski jezik)|Dylan]],<ref name="AutoNT-2"/> [[Haskell (programski jezik)|Haskell]],<ref name="AutoNT-3"/> [[Icon (programski jezik)|Icon]],<ref name="AutoNT-4"/> [[Java (programski jezik)|Java]], [[Lisp (programski jezik)|Lisp]],<ref name="AutoNT-6"/> [[Modula-3]],[[Perl]], [[Standard ML]]|ime=Python}} ''Python'' jest [[programski jezik visokog nivoa]] opće namjene. Podržava imperativni, [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentisani]] i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u ''Pythonu'' se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula.
|accessdate= 15 May 2015}}</ref> [[Julia (programski jezik)|Julia]],[[Nim (programski jezik)|Nim]], Ring, [[Ruby (programski jezik)|Ruby]],[[Swift (programski jezik)|Swift]]|utjecali=[[ABC (programski jezik)|ABC]], [[ALGOL 68]],[[APL (programski jezik)|APL]], [[C (programski jezik)|C]],[[C++]], [[CLU (programski jezik)|CLU]], [[Dylan (programski jezik)|Dylan]], [[Haskell (programski jezik)|Haskell]],[[Icon (programski jezik)|Icon]],[[Java (programski jezik)|Java]], [[Lisp (programski jezik)|Lisp]], [[Modula-3]],[[Perl]], [[Standard ML]]|ime=Python}}
''Python'' jest [[programski jezik visokog nivoa]] opće namjene. Podržava imperativni, [[Objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentisani]] i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u ''Pythonu'' se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula.


Python je krajem 1980-ih<ref name="venners-interview-pt-1"><cite class="citation web">Venners, Bill (13 January 2003). [http://www.artima.com/intv/pythonP.html "The Making of Python"]. ''Artima Developer''. Artima<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">22 March</span> 2007</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp;amp; Informatica (CWI) u [[Holandija|Nizozemskoj]] kao nasljednika jezika ABC.<ref name="AutoNT-12"><cite class="citation mailinglist">[[Guido van Rossum|van Rossum, Guido]] (29 August 2000). [https://mail.python.org/pipermail/python-dev/2000-August/008881.html "SETL (was: Lukewarm about range literals)"]. ''Python-Dev'' (Mailing list)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">13 March</span> 2011</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref>
Python je krajem 1980-ih<ref name="venners-interview-pt-1"><cite class="citation web">Venners, Bill (13 January 2003). [http://www.artima.com/intv/pythonP.html "The Making of Python"]. ''Artima Developer''. Artima<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">22 March</span> 2007</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref> osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp;amp; Informatica (CWI) u [[Holandija|Nizozemskoj]] kao nasljednika jezika ABC.<ref name="AutoNT-12"><cite class="citation mailinglist">[[Guido van Rossum|van Rossum, Guido]] (29 August 2000). [https://mail.python.org/pipermail/python-dev/2000-August/008881.html "SETL (was: Lukewarm about range literals)"]. ''Python-Dev'' (Mailing list)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">13 March</span> 2011</span>.</cite><templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css"></templatestyles></ref>

Verzija na dan 16 novembar 2019 u 09:57

Python
Programska ParadigmaVišestruka: funkcionalno, imperativno, objektno orijentisano, refleksivno
Pojavio se1990; prije 34 godina (1990)[1]
TvoracGuido van Rossum
RazvijačPython Software Foundation
Sistem tipovanjaDuck, dinamičko
DijalektiCython, RPython, Starlark[2]
UtjecaliABC, ALGOL 68,APL, C,C++, CLU, Dylan, Haskell,Icon,Java, Lisp, Modula-3,Perl, Standard ML
Utjecao naApache Groovy, Boo, Cobra, CoffeeScript,[3] D, F#, Genie,[4] Go, JavaScript,[5][6] Julia,Nim, Ring, Ruby,Swift
Python jest programski jezik visokog nivoa opće namjene. Podržava imperativni, objektno-orijentisani i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u Pythonu se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka modula.

Python je krajem 1980-ih[7] osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde &amp; Informatica (CWI) u Nizozemskoj kao nasljednika jezika ABC.[8]

Reference

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom guttag
  2. ^ "Starlark Language". Pristupljeno 25 May 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "CoffeeScript borrows chained comparisons from Python".
  4. ^ "Genie Language - A brief guide". Pristupljeno 28 December 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Perl and Python influences in JavaScript". www.2ality.com. 24 February 2013. Pristupljeno 15 May 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ Rauschmayer, Axel. "Chapter 3: The Nature of JavaScript; Influences". O'Reilly, Speaking JavaScript. Pristupljeno 15 May 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ Venners, Bill (13 January 2003). "The Making of Python". Artima Developer. Artima. Retrieved 22 March 2007.
  8. ^ van Rossum, Guido (29 August 2000). "SETL (was: Lukewarm about range literals)". Python-Dev (Mailing list). Retrieved 13 March 2011.

Izvori

Dalje čitanje

Vanjski linkovi


Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Python_(programski_jezik)&oldid=3067913"