Razlika između verzija stranice "Albert Speer"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m →top: ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke |
|||
| Red 37: | Red 37: | ||
Nakon hapšenja na kraju rata, sjeo je na optuženičku klupu kao sudionik tog procesa. Pokajao se za svoje grijehe. Osuđen je na dvadeset godina zatvora. Proveo ih je u zatvoru Spandau, Istočni [[Berlin]]. |
Nakon hapšenja na kraju rata, sjeo je na optuženičku klupu kao sudionik tog procesa. Pokajao se za svoje grijehe. Osuđen je na dvadeset godina zatvora. Proveo ih je u zatvoru Spandau, Istočni [[Berlin]]. |
||
U tri godine zatvoreništva pročitao je 500 knjiga. Napisao je i nekoliko knjiga. [[1966]]. pušten je iz zatvora<ref>''The Houghton Mifflin dictionary of biography'', Houghton Mifflin Harcourt, 2003, ISBN |
U tri godine zatvoreništva pročitao je 500 knjiga. Napisao je i nekoliko knjiga. [[1966]]. pušten je iz zatvora<ref>''The Houghton Mifflin dictionary of biography'', Houghton Mifflin Harcourt, 2003, {{ISBN|0-618-25210-X}} str. 1430</ref>. To je bio veliki medijski događaj. |
||
Imao je sina Alberta mlađeg i kći Hildu. |
Imao je sina Alberta mlađeg i kći Hildu. |
||
Verzija na dan 1 februar 2020 u 17:21
Albert Speer | |
|---|---|
 Albert Speer | |
| Rođenje | 19. mart 1905. Mannheim, Njemačka |
| Smrt | 1. septembar 1981 (76 godina) London, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Albert Speer (19. mart 1905-1. septembar 1981) je bio nacistički oligarh i sudionik suđenja u Nürnbergu. Po zanimanju je bio arhitekt. Rođen je u njemačkom gradu Mannheimu. Želio je biti matematičar, ali je studirao arhitekturu.
1927. godine postao je pomoćnik Heinricha Tessenowa. Tessenow se nije slagao sa politikom nacizma, ali studenti kojima je Speer triput sedmično držao seminarsku nastavu jesu, pa je prisustvovao jednom skupu nacista 1930. godine.
Oduševljen likom i djelom Adolfa Hitlera, prisustvovao je još nekim skupovima koje je vodio Goebbels.
1931. godine se ženi i pristupa Nacističkoj stranci.
1932. obnavlja ministarstvo propagande.
1934. postaje glavni arhitekt Stranke.
1937. na Međunarodnoj izložbi osvaja zlatnu medalju.
Navodno je deportirao Židove iz njihovih domova da bi stvorio mjesta za svoje građevine.
1942. postaje ministar ratne proizvodnje. Koristio je i prisilni rad. Nekoliko puta je namjeravao ubiti Hitlera, ali je zbog niza razloga odustao od tog čina.
Nakon hapšenja na kraju rata, sjeo je na optuženičku klupu kao sudionik tog procesa. Pokajao se za svoje grijehe. Osuđen je na dvadeset godina zatvora. Proveo ih je u zatvoru Spandau, Istočni Berlin.
U tri godine zatvoreništva pročitao je 500 knjiga. Napisao je i nekoliko knjiga. 1966. pušten je iz zatvora[1]. To je bio veliki medijski događaj. Imao je sina Alberta mlađeg i kći Hildu.
Umro je u 76. godini života od moždanog krvarenja u Londonu.
Reference
- ^ The Houghton Mifflin dictionary of biography, Houghton Mifflin Harcourt, 2003, ISBN 0-618-25210-X str. 1430
 |
Commons ima datoteke na temu: Albert Speer |
| .jpg){kind=small} | |
| ||