Hemijska sinteza: razlika između verzija

'''Hemijska sinteza''' je ciljano postavljanje ulaznih [[hemijski spoj|spojeva]] za izazivanje [[hemijska reakcija|hemijskih reakcija]] koje, kao [[produkt (hemija)|proizvod]] formiraju jedan ili više poželjnih proizvoda. Ovaj proces tipski uključuje niz [[fizika|fizičkih]] i hemijskih promjena. U suvremenim [[laboratorija|laboratorijskim]] uvjetima, procesi hemijske sinteze su ponovljivi, produktivni i pouzdani. <ref>Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, {{ISBN |0-7167-8759-8}}</ref><ref>Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, {{ISBN |0-03-072373-6}}.</ref><ref>Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, {{ISBN |0-13-014329-4}}.</ref><ref> Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, {{ISBN |0-8053-5680-0}}.</ref>

Hemijska sinteza se izvodi izborom takvih [[hemijski spoj|spojeva]] ([[reagens]]i) ili reaktanti, od kojih se očekuje [[hemijska reakcija|interakcija]] koja rezultira dobijanjem ciljnog produkta. U takav aranžman mogu biti uključeni različiti tipovi reakcija ili međuprodukata. Za odvijanje reakcije neophodno je reaktante dovesti u kontakt i pomiješati u reakcijskom sudu kao što je [[hemijski reaktor]] ili jednostavni [[Balon (laboratorijski pribor)|balon]]. <ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN |9958-9344-3-4}}.</ref>

Da bi se izolirao krajnji proizvod, nakon mnogih od reakcija, neophodno primijeniti neki od oblika post-reakcijske procedure i/ili prečišćavanja (purifikacije). Količina proizvoda u datoj hemijskoj sintezi se označava kao '''prinos''' reakcije. Hemijski prinos se ipski se izražava u težinskim jedinicama (npr. [[gram]]ima) ili kao postotak ukupne teorijske količine proizvoda. ''Sporedna reakcija'' je neželjena hemijska reakcija koja umanjuje prinos željenog produkta, ali ponekad može dati i upotrebljive produkte. <ref>Vogel A. I., Tatchell A. R., Furnis B.S., Hannaford A. J., Smith P. W. G. (1966): Vogel's Textbook of Practical Organic Chemistry, 5th Edition. Prentice Hall, {{ISBN |0-582-46236-3}}.</ref>

* [http://www.synarchive.com Arhiva organske sinteze]

* [http://www.chem.wisc.edu/areas/reich/syntheses/syntheses.htm Sinteza prirodnih proizvoda]