Razlika između verzija stranice "Hemijska sinteza"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: clean up, replaced: thumb|mini → mini using AWB
m ISBN magic link > {{ISBN}}; razne ispravke
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Fischer Indole Reaction Scheme.png|mini|400px|Primjer hemijske sinteze: produkt [[indol]]]]
[[Datoteka:Fischer Indole Reaction Scheme.png|mini|400px|Primjer hemijske sinteze: produkt [[indol]]]]


'''Hemijska sinteza''' je ciljano postavljanje ulaznih [[hemijski spoj|spojeva]] za izazivanje [[hemijska reakcija|hemijskih reakcija]] koje, kao [[produkt (hemija)|proizvod]] formiraju jedan ili više poželjnih proizvoda. Ovaj proces tipski uključuje niz [[fizika|fizičkih]] i hemijskih promjena. U suvremenim [[laboratorija|laboratorijskim]] uvjetima, procesi hemijske sinteze su ponovljivi, produktivni i pouzdani. <ref>Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, ISBN 0-7167-8759-8</ref><ref>Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, ISBN 0-03-072373-6.</ref><ref>Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, ISBN 0-13-014329-4.</ref><ref> Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.</ref>
'''Hemijska sinteza''' je ciljano postavljanje ulaznih [[hemijski spoj|spojeva]] za izazivanje [[hemijska reakcija|hemijskih reakcija]] koje, kao [[produkt (hemija)|proizvod]] formiraju jedan ili više poželjnih proizvoda. Ovaj proces tipski uključuje niz [[fizika|fizičkih]] i hemijskih promjena. U suvremenim [[laboratorija|laboratorijskim]] uvjetima, procesi hemijske sinteze su ponovljivi, produktivni i pouzdani.<ref>Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, {{ISBN|0-7167-8759-8}}</ref><ref>Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, {{ISBN|0-03-072373-6}}.</ref><ref>Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, {{ISBN|0-13-014329-4}}.</ref><ref>Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, {{ISBN|0-8053-5680-0}}.</ref>


Hemijska sinteza se izvodi izborom takvih [[hemijski spoj|spojeva]] ([[reagens]]i) ili reaktanti, od kojih se očekuje [[hemijska reakcija|interakcija]] koja rezultira dobijanjem ciljnog produkta. U takav aranžman mogu biti uključeni različiti tipovi reakcija ili međuprodukata. Za odvijanje reakcije neophodno je reaktante dovesti u kontakt i pomiješati u reakcijskom sudu kao što je [[hemijski reaktor]] ili jednostavni [[Balon (laboratorijski pribor)|balon]]. <ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref>
Hemijska sinteza se izvodi izborom takvih [[hemijski spoj|spojeva]] ([[reagens]]i) ili reaktanti, od kojih se očekuje [[hemijska reakcija|interakcija]] koja rezultira dobijanjem ciljnog produkta. U takav aranžman mogu biti uključeni različiti tipovi reakcija ili međuprodukata. Za odvijanje reakcije neophodno je reaktante dovesti u kontakt i pomiješati u reakcijskom sudu kao što je [[hemijski reaktor]] ili jednostavni [[Balon (laboratorijski pribor)|balon]].<ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref>


Da bi se izolirao krajnji proizvod, nakon mnogih od reakcija, neophodno primijeniti neki od oblika post-reakcijske procedure i/ili prečišćavanja (purifikacije). Količina proizvoda u datoj hemijskoj sintezi se označava kao '''prinos''' reakcije. Hemijski prinos se ipski se izražava u težinskim jedinicama (npr. [[gram]]ima) ili kao postotak ukupne teorijske količine proizvoda. ''Sporedna reakcija'' je neželjena hemijska reakcija koja umanjuje prinos željenog produkta, ali ponekad može dati i upotrebljive produkte. <ref>Vogel A. I., Tatchell A. R., Furnis B.S., Hannaford A. J., Smith P. W. G. (1966): Vogel's Textbook of Practical Organic Chemistry, 5th Edition. Prentice Hall, ISBN 0-582-46236-3.</ref>
Da bi se izolirao krajnji proizvod, nakon mnogih od reakcija, neophodno primijeniti neki od oblika post-reakcijske procedure i/ili prečišćavanja (purifikacije). Količina proizvoda u datoj hemijskoj sintezi se označava kao '''prinos''' reakcije. Hemijski prinos se ipski se izražava u težinskim jedinicama (npr. [[gram]]ima) ili kao postotak ukupne teorijske količine proizvoda. ''Sporedna reakcija'' je neželjena hemijska reakcija koja umanjuje prinos željenog produkta, ali ponekad može dati i upotrebljive produkte.<ref>Vogel A. I., Tatchell A. R., Furnis B.S., Hannaford A. J., Smith P. W. G. (1966): Vogel's Textbook of Practical Organic Chemistry, 5th Edition. Prentice Hall, {{ISBN|0-582-46236-3}}.</ref>


Termin '''hemijska sinteza''' može se usko i ograničeno odnositi na specifičnu vrstu reakcije, tj. ''direktnu kombinacijsku reakciju'', kada se dva ili više reaktanata kombiniraju da formiraju jedan proizvod. Opći oblik direktne reakcije je:
Termin '''hemijska sinteza''' može se usko i ograničeno odnositi na specifičnu vrstu reakcije, tj. ''direktnu kombinacijsku reakciju'', kada se dva ili više reaktanata kombiniraju da formiraju jedan proizvod. Opći oblik direktne reakcije je:
Red 24: Red 24:


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
* http://www.synarchive.com Arhiva organske sinteze]
* [http://www.synarchive.com Arhiva organske sinteze]
* http://www.chem.wisc.edu/areas/reich/syntheses/syntheses.htm Sinteza prirodnih proizvoda]
* [http://www.chem.wisc.edu/areas/reich/syntheses/syntheses.htm Sinteza prirodnih proizvoda]
{{Commons|Chemical synthesis}}
{{Commons|Chemical synthesis}}
{{Portal|Hemija}}
{{Portal|Hemija}}

[[Kategorija:Hemijska sinteza]]
[[Kategorija:Hemijska sinteza]]
[[Kategorija:Hemijske reakcije]]
[[Kategorija:Hemijske reakcije]]

Verzija na dan 1 februar 2020 u 19:13

Primjer hemijske sinteze: produkt indol

Hemijska sinteza je ciljano postavljanje ulaznih spojeva za izazivanje hemijskih reakcija koje, kao proizvod formiraju jedan ili više poželjnih proizvoda. Ovaj proces tipski uključuje niz fizičkih i hemijskih promjena. U suvremenim laboratorijskim uvjetima, procesi hemijske sinteze su ponovljivi, produktivni i pouzdani.[1][2][3][4]

Hemijska sinteza se izvodi izborom takvih spojeva (reagensi) ili reaktanti, od kojih se očekuje interakcija koja rezultira dobijanjem ciljnog produkta. U takav aranžman mogu biti uključeni različiti tipovi reakcija ili međuprodukata. Za odvijanje reakcije neophodno je reaktante dovesti u kontakt i pomiješati u reakcijskom sudu kao što je hemijski reaktor ili jednostavni balon.[5][6]

Da bi se izolirao krajnji proizvod, nakon mnogih od reakcija, neophodno primijeniti neki od oblika post-reakcijske procedure i/ili prečišćavanja (purifikacije). Količina proizvoda u datoj hemijskoj sintezi se označava kao prinos reakcije. Hemijski prinos se ipski se izražava u težinskim jedinicama (npr. gramima) ili kao postotak ukupne teorijske količine proizvoda. Sporedna reakcija je neželjena hemijska reakcija koja umanjuje prinos željenog produkta, ali ponekad može dati i upotrebljive produkte.[7]

Termin hemijska sinteza može se usko i ograničeno odnositi na specifičnu vrstu reakcije, tj. direktnu kombinacijsku reakciju, kada se dva ili više reaktanata kombiniraju da formiraju jedan proizvod. Opći oblik direktne reakcije je:

+

gdje su i su elementi ili spoja, a je spoj su i su reaktanta. Primjeri kombinacijskih reakcija mogu biti:

2Na + Cl2 → 2 NaCl (formiranje kuhinjske soli)
S + O2SO2 (formiranje sumpor dioksida)
4 Fe + 3 O2 → 2 Fe2O3 (korozija željeza)
CO2 + H2OH2CO3 (ugljik-dioksid rastvoren u vodi reagira sa vodom, pri čemu se formira ugljična kiselina)

Reference

  1. ^ Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, ISBN 0-7167-8759-8
  2. ^ Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, ISBN 0-03-072373-6.
  3. ^ Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, ISBN 0-13-014329-4.
  4. ^ Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.
  5. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  6. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
  7. ^ Vogel A. I., Tatchell A. R., Furnis B.S., Hannaford A. J., Smith P. W. G. (1966): Vogel's Textbook of Practical Organic Chemistry, 5th Edition. Prentice Hall, ISBN 0-582-46236-3.

Vanjski linkovi