Razlika između verzija stranice "Ilustracija"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
mNo edit summary |
m m + foto |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Ilustracija''', po široj definiciji je slika-prikaz kreiran u svrhu [[štampa]]nja u knjigama i publikacijama a može i biti djelo samo za sebe. Pošto često prikazuje stvaran izgled nečega, njena izrada nije jednostavan [[umjetnost|umjetnički]] zadatak jer iziskuje podrobno poznavanje [[anatomija|anatomije]], perspektive i zavidno poznavanje likovne kulture. |
'''Ilustracija''', po široj definiciji je slika-prikaz kreiran u svrhu [[štampa]]nja u knjigama i publikacijama a može i biti djelo samo za sebe. Pošto često prikazuje stvaran izgled nečega, njena izrada nije jednostavan [[umjetnost|umjetnički]] zadatak jer iziskuje podrobno poznavanje [[anatomija|anatomije]], perspektive i zavidno poznavanje likovne kulture. |
||
| ⚫ | |||
[[Datoteka:Islamic MedText c1500.jpg|mini|desno|100px|Kitab al-Qanun fi al-tibb, Ibn SIna, (Avicena), početak XV stoljeća]] |
|||
| ⚫ | |||
Ilustracija je veoma stara umjetnička forma. Njenu najstariju formu predstavlja prethistorijsko pećinsko slikarstvo i crteži. Stari [[Egipat|Egipćani]] su pak kreirali religiozne prizore na [[papirus]]u. Kasnije, sa izumom [[pergament]]a koji se pravio od janjeće i teleće kože ili neke druge životinje sa krznom, ilustrirani pergamenti su se izrađivali u doba Starog Rima u obliku svitaka. Kada je otkriven način slaganja listova u knjigama kakav danas poznajemo i koji je omogućio lakše čitanje i pregled, pojavile su se i nove [[tehnika|tehnike]] poput minijature. Riječ minijatura u svojoj osnovi ima riječ ''minio'' - olovni oksid crvene boje uz pomoć kojeg su se ukrašavali počeci nekog teksta ili odjeljka u knjizi. |
Ilustracija je veoma stara umjetnička forma. Njenu najstariju formu predstavlja prethistorijsko pećinsko slikarstvo i crteži. Stari [[Egipat|Egipćani]] su pak kreirali religiozne prizore na [[papirus]]u. Kasnije, sa izumom [[pergament]]a koji se pravio od janjeće i teleće kože ili neke druge životinje sa krznom, ilustrirani pergamenti su se izrađivali u doba Starog Rima u obliku svitaka. Kada je otkriven način slaganja listova u knjigama kakav danas poznajemo i koji je omogućio lakše čitanje i pregled, pojavile su se i nove [[tehnika|tehnike]] poput minijature. Riječ minijatura u svojoj osnovi ima riječ ''minio'' - olovni oksid crvene boje uz pomoć kojeg su se ukrašavali počeci nekog teksta ili odjeljka u knjizi. |
||
S dolaskom [[hrišćanstvo|hrišćanstva]] proširila se primjena ove tehnike ilustriranja na upotrebu [[tempera]] i listića [[zlato|zlata]] za ukrašavanje obojenih dijelova. Katolička crkva je prihvatala korištenje slikovnih prikaza kao didaktičku formu koja je pomagala boljem razumijevanju svetih tekstova te je i ohrabrivala takve poduhvate. Srednjovjekovne minijature su se proširile sa oslikavanja početnih riječi na oslikavanje rubova ili cijelih stranica. Ove knjige izrađivale su se isključivo u manastirskom okruženju. Osim hrišćanskih svetih knjiga postoje i brojni primjeri ilustriranih-iluminiranih svetih knjiga u [[Islam]]u i drugim religijama, ali sa razlikom u motivima, prikazima, ornamentici i tehnici. |
S dolaskom [[hrišćanstvo|hrišćanstva]] proširila se primjena ove tehnike ilustriranja na upotrebu [[tempera]] i listića [[zlato|zlata]] za ukrašavanje obojenih dijelova. Katolička crkva je prihvatala korištenje slikovnih prikaza kao didaktičku formu koja je pomagala boljem razumijevanju svetih tekstova te je i ohrabrivala takve poduhvate. Srednjovjekovne minijature su se proširile sa oslikavanja početnih riječi na oslikavanje rubova ili cijelih stranica. Ove knjige izrađivale su se isključivo u manastirskom okruženju. Osim hrišćanskih svetih knjiga postoje i brojni primjeri ilustriranih-iluminiranih svetih knjiga u [[Islam]]u i drugim religijama, ali sa razlikom u motivima, prikazima, ornamentici i tehnici. |
||
[[Datoteka:Anatomy of Melancholy.gif|mini|lijevo|150px|Ilustrirane korice knjige]] |
|||
Nakon toga, sa sve većom sekularizaciom društva, minijature su ukrašavale i privatne molitvenike, skolastičke radove, herbarije, karte za igru. Troškovi izrade na ovaj način su svakako bili visoki sve do uvođenja papira koji je u [[Evropa|Evropu]] stigao iz [[Kina|Kine]] zahvaljujući arabljanskim trgovcima oko XI stoljeća. Sa smanjenjem troškova, tekstovi i ilustracije su postali pristupačniji. Tada su se ilustracije umnožavale postupkom ksilografije ([[drvorez]]) - urezivanjem u ploče od drveta i to odvojeno od teksta. |
Nakon toga, sa sve većom sekularizaciom društva, minijature su ukrašavale i privatne molitvenike, skolastičke radove, herbarije, karte za igru. Troškovi izrade na ovaj način su svakako bili visoki sve do uvođenja papira koji je u [[Evropa|Evropu]] stigao iz [[Kina|Kine]] zahvaljujući arabljanskim trgovcima oko XI stoljeća. Sa smanjenjem troškova, tekstovi i ilustracije su postali pristupačniji. Tada su se ilustracije umnožavale postupkom ksilografije ([[drvorez]]) - urezivanjem u ploče od drveta i to odvojeno od teksta. |
||
Sa izumom štampe krajem XV stoljeća, tržište knjiga se još više proširilo a tehnika unaprijedila urezivanjem u ploče od [[bakar|bakra]]. |
Sa izumom štampe krajem XV stoljeća, tržište knjiga se još više proširilo a tehnika unaprijedila urezivanjem u ploče od [[bakar|bakra]]. [[Bakropis]], ta nova tehnika je omogućila finiju i detaljniju izradu ilustracija. |
||
[[Datoteka:Don Quichotte.jpg|mini|desno|150px|Plakat za predsatvu]] |
|||
Prvi dnevni listovi i magazini su se pojavili u Evropi tokom XVII stoljeća. Periodične novine o modi isključivo za odrasle čitatelje su se uveliko oslanjale na štampane ilustracije, u početku samo crno-bijele a zatim i u boji. U XIX stoljeću, u doba romanticizma, ilustracije su se počele praviti i za djecu. |
Prvi dnevni listovi i magazini su se pojavili u Evropi tokom XVII stoljeća. Periodične novine o modi isključivo za odrasle čitatelje su se uveliko oslanjale na štampane ilustracije, u početku samo crno-bijele a zatim i u boji. U XIX stoljeću, u doba romanticizma, ilustracije su se počele praviti i za djecu. |
||
XIX stoljeće je zapravo veoma bitno razdoblje za ilustrirane knjige. Naročito u [[Engleska|Engleskoj]] je bila uspješna ilustratorska škola s urezivačima koji su stvarali krasne i delikatne slike u viktorijanskom stilu a i sama tehnika štampanja se dalje usavršavala. Međutim, pojava [[fotografija|fotografije]] je opasno ugrozila crtače i slikare. Nadalje, [[reklama|reklame]] su otvorile prostor za pojavu ilustriranih [[poster]]a i mnogi su se poznati umjetnici izrazili i na ovaj način. |
XIX stoljeće je zapravo veoma bitno razdoblje za ilustrirane knjige. Naročito u [[Engleska|Engleskoj]] je bila uspješna ilustratorska škola s urezivačima - [[gravura|graverima]] koji su stvarali krasne i delikatne slike u viktorijanskom stilu a i sama tehnika štampanja se dalje usavršavala. Međutim, pojava [[fotografija|fotografije]] je opasno ugrozila crtače i slikare. Nadalje, [[reklama|reklame]] su otvorile prostor za pojavu ilustriranih [[poster]]a i [[plakat]]a mnogi su se poznati umjetnici izrazili i na ovaj način. |
||
U današnje vrijeme, nasuprot dječijoj literaturi, ilustracije rijetko ukrašavaju knjige za odrasle, s izuzetkom njihovih korica. S jedne strane ovim su ilustratori dobili veliku slobodu pri izboru tehnika i stila pa su stvarali prava umjetnička djela. S druge strane, tržiste je postalo veoma suženo, čak u i današnjem svijetu reklama. Danas se za ilustriranje uveliko koriste fotografija i [[računar]]ska [[tehnologija]]. |
U današnje vrijeme, nasuprot dječijoj literaturi, ilustracije rijetko ukrašavaju knjige za odrasle, s izuzetkom njihovih korica. S jedne strane ovim su ilustratori dobili veliku slobodu pri izboru tehnika i stila pa su stvarali prava umjetnička djela. S druge strane, tržiste je postalo veoma suženo, čak u i današnjem svijetu reklama. Danas se za ilustriranje uveliko koriste fotografija i [[računar]]ska [[tehnologija]]. |
||
==Tehnike== |
==Tehnike== |
||
[[Datoteka:Engraving tools00.jpg|mini|desno|100px|Alati za graviranje]] |
|||
Potoje najraznovrsnije tehnike: [[akvarel]], tempera, [[akrilik]], olovka, kreda, pastel, urezivanje itd, dakle sve poznate slikarske tehnike osim tehnike slikanja uljanim bojama (jer iziskuje dugotrajno sušenje); kao i škole: italijanska, francuska, japanska, engleska, japanska, američka itd. Podloge su takođe raznovrsne i u međusobnoj su vezi sa odabranom tehnikom: papir, karton, drvo, platno, te ostali materijali koji primaju boju. U novije vrijeme tu je i "grafika" realizovana djelomično ili u potpunosti uz pomoć računara. |
Potoje najraznovrsnije tehnike: [[akvarel]], tempera, [[akrilik]], olovka, kreda, pastel, urezivanje itd, dakle sve poznate slikarske tehnike osim tehnike slikanja uljanim bojama (jer iziskuje dugotrajno sušenje); kao i škole: italijanska, francuska, japanska, engleska, japanska, američka itd. Podloge su takođe raznovrsne i u međusobnoj su vezi sa odabranom tehnikom: papir, karton, drvo, platno, te ostali materijali koji primaju boju. U novije vrijeme tu je i "grafika" realizovana djelomično ili u potpunosti uz pomoć računara. |
||
Verzija na dan 21 februar 2009 u 18:38
Ilustracija, po široj definiciji je slika-prikaz kreiran u svrhu štampanja u knjigama i publikacijama a može i biti djelo samo za sebe. Pošto često prikazuje stvaran izgled nečega, njena izrada nije jednostavan umjetnički zadatak jer iziskuje podrobno poznavanje anatomije, perspektive i zavidno poznavanje likovne kulture.
Porijeklo i primjena
Ilustracija je veoma stara umjetnička forma. Njenu najstariju formu predstavlja prethistorijsko pećinsko slikarstvo i crteži. Stari Egipćani su pak kreirali religiozne prizore na papirusu. Kasnije, sa izumom pergamenta koji se pravio od janjeće i teleće kože ili neke druge životinje sa krznom, ilustrirani pergamenti su se izrađivali u doba Starog Rima u obliku svitaka. Kada je otkriven način slaganja listova u knjigama kakav danas poznajemo i koji je omogućio lakše čitanje i pregled, pojavile su se i nove tehnike poput minijature. Riječ minijatura u svojoj osnovi ima riječ minio - olovni oksid crvene boje uz pomoć kojeg su se ukrašavali počeci nekog teksta ili odjeljka u knjizi.
S dolaskom hrišćanstva proširila se primjena ove tehnike ilustriranja na upotrebu tempera i listića zlata za ukrašavanje obojenih dijelova. Katolička crkva je prihvatala korištenje slikovnih prikaza kao didaktičku formu koja je pomagala boljem razumijevanju svetih tekstova te je i ohrabrivala takve poduhvate. Srednjovjekovne minijature su se proširile sa oslikavanja početnih riječi na oslikavanje rubova ili cijelih stranica. Ove knjige izrađivale su se isključivo u manastirskom okruženju. Osim hrišćanskih svetih knjiga postoje i brojni primjeri ilustriranih-iluminiranih svetih knjiga u Islamu i drugim religijama, ali sa razlikom u motivima, prikazima, ornamentici i tehnici.
Nakon toga, sa sve većom sekularizaciom društva, minijature su ukrašavale i privatne molitvenike, skolastičke radove, herbarije, karte za igru. Troškovi izrade na ovaj način su svakako bili visoki sve do uvođenja papira koji je u Evropu stigao iz Kine zahvaljujući arabljanskim trgovcima oko XI stoljeća. Sa smanjenjem troškova, tekstovi i ilustracije su postali pristupačniji. Tada su se ilustracije umnožavale postupkom ksilografije (drvorez) - urezivanjem u ploče od drveta i to odvojeno od teksta.
Sa izumom štampe krajem XV stoljeća, tržište knjiga se još više proširilo a tehnika unaprijedila urezivanjem u ploče od bakra. Bakropis, ta nova tehnika je omogućila finiju i detaljniju izradu ilustracija.
Prvi dnevni listovi i magazini su se pojavili u Evropi tokom XVII stoljeća. Periodične novine o modi isključivo za odrasle čitatelje su se uveliko oslanjale na štampane ilustracije, u početku samo crno-bijele a zatim i u boji. U XIX stoljeću, u doba romanticizma, ilustracije su se počele praviti i za djecu.
XIX stoljeće je zapravo veoma bitno razdoblje za ilustrirane knjige. Naročito u Engleskoj je bila uspješna ilustratorska škola s urezivačima - graverima koji su stvarali krasne i delikatne slike u viktorijanskom stilu a i sama tehnika štampanja se dalje usavršavala. Međutim, pojava fotografije je opasno ugrozila crtače i slikare. Nadalje, reklame su otvorile prostor za pojavu ilustriranih postera i plakata mnogi su se poznati umjetnici izrazili i na ovaj način.
U današnje vrijeme, nasuprot dječijoj literaturi, ilustracije rijetko ukrašavaju knjige za odrasle, s izuzetkom njihovih korica. S jedne strane ovim su ilustratori dobili veliku slobodu pri izboru tehnika i stila pa su stvarali prava umjetnička djela. S druge strane, tržiste je postalo veoma suženo, čak u i današnjem svijetu reklama. Danas se za ilustriranje uveliko koriste fotografija i računarska tehnologija.
Tehnike
Potoje najraznovrsnije tehnike: akvarel, tempera, akrilik, olovka, kreda, pastel, urezivanje itd, dakle sve poznate slikarske tehnike osim tehnike slikanja uljanim bojama (jer iziskuje dugotrajno sušenje); kao i škole: italijanska, francuska, japanska, engleska, japanska, američka itd. Podloge su takođe raznovrsne i u međusobnoj su vezi sa odabranom tehnikom: papir, karton, drvo, platno, te ostali materijali koji primaju boju. U novije vrijeme tu je i "grafika" realizovana djelomično ili u potpunosti uz pomoć računara.