Meksiko

Sjedinjene Države Meksika Estados Unidos Mexicanos
Zastava Grb
Himna: "Mexicanos, al grito de guerra"
Položaj Meksika na karti Položaj Meksika
Glavni grad		Mexico City
Službeni jezik		španski
Državno uređenje
• Predsjednik		Felipe Calderón Hinojosa
• Predsjednik vlade		Vicente Fox Quesada
Zakonodavstvo
Nezavisnost		16. septembar 1810.
Površina
• Ukupno		1.972.550 km2 (13.)
• Vode (%)		2,5
Stanovništvo
• Ukupno		101.879.171 (11.)
• Gustoća		54,3/km2
Valuta		Meksički pezos
Vremenska zona		-6, ljeti -8
Pozivni broj		+52
Internetska domena		.mx

Sjedinjene Države Meksika (španski Estados Unidos Mexicanos) su država koja graniči na sjeveru sa SAD, na jugoistoku sa Gvatemalom i Belizeom, na zapadu je Pacifik a na istoku je Meksički zaljev i Karipsko more.

Historija

Hernan Cortes 1519. godine započinje sa osvajanjem Meksika. Od 1521. godine aztečka država je pokorena i započinje kolonijalno razdoblje Meksika, koji je dio Nove Španske. Domoroci su pretvoreni u robove i kmetove. Meksikom su vladali španski potkraljevi, a najveću su moć imali crkva i krupni veleposjednici (latifundija). Kada je Španija u 18. vijeku počela gubiti svjetsku moć u korist Velike Britanije postupno jača pokret za nezavisnost od Španske. Nezavisnost je proglašena 1810. godine, ali je španska vlast ukinuta nakon dugog ratovanja tek 1821. Agustin de Iturbide se proglasio carem Meksika kao Augustin I., ali je već 1823 morao abdicirati. Nakon nezavisnosti, Meksiko je postupno gubio dijelove teritorija. 1836 Teksas je proglasio nezavisnost, koju je Meksiko priznao nakon ratnog poraza. Nakon Američko-meksičkog rata 1846-1848, Meksiko je ostao bez sjevernog dijela Kalifornije i New Mexica. 1863. Francuzi su zauzeli glavni grad Mexico, i uslijedio je gerilski rat protiv njih. Francuzi su se 1866. morali povući zbog pritiska SAD-a. Porfirio Diaz je vladao 1877-1911, uz mali prekid, što je dovelo do novog osiromašenja seljaka i povećanja broja bezemljaša. 1910. je započela Meksička revolucija. Vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u meksičkoj revoluciji (1910. - 1917.) bio je Emiliano Zapata.

Vlada

Ustroj vlasti je višestranačka federalna republika s dva zakonodavna doma.

Geografija

Smješten na jugozapadnom djelu Sjeverne Amerike u obliku nepravilnog trokuta, Meksiko se proteže više od 3000 km od sjeverozapada prema jugoistoku. Različite širine od otprilike 2000 km na sjeveru do najmanje 220 km na Tehuantepec kanalu na jugu.

Meksiko graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama na sjeveru i Belize i Guatemalom na jugoistoku. Baja California (Niska Kalifornija) poluostrvo na zapadu dugačako 1250 km tvori Kalifornijski Zaliv. Na istoku se nalazi Meksički Zaliv i Plaža Campeche, koja je formirana drugim meksičkim poluostrvom Yucatanom. Središnji Meksiko je visoki plato, otvoren na sjeveru, s planinskim lancima na istoku i zapadu i okružen s niskom obalom Veličina Meksika je ¼ SAD-a.

Reljef i klima variraju, od pješćanih pustinja na sjeveru do tropskih šuma na jugu. Najveće meksičke rijeke uključuju Río Bravo (Rio Grande) Velika Rijeka na sjeveru i Usumacinta na sjevernim i južnim granicama, zajedno sa Grijalva, Balsas, Pánuco i Yaqui u unutrašnjosti.

Biodiverzitet

Meksiko je jedna od prirodno najraznolikijih država na Svijetu. Meksiko zaokuplja oko 10/12 % svih svjetskih vrsta. Meksiko je prvi na svijetu po broju vrsta gmizavaca sa 707 vrsta, drugi je po broju sisara sa 438 vrsta, četvrti po broju vodozemaca sa 290 vrsta i četvrti u flori sa 26000 biljnih vrsta. Meksiko se također smatra drugom zemljom u Svijetu po ekosistemima i četvrtom zemljom što se tiče svih vrsta živih organizama. Oko 2500 vrsta je pod zaštitom Meksičkog zakona.

Privreda

Planinski karakter otežava privredni razvoj zemlje, kao i unutrašnji saobraćaj. Kukuruz je glavna kultura Meksika. Osim kukaruza uzgaju se i druge kulture kao što su je pšenica, grah, soja, pamuk, kahva, povrće itd. Jednu od osnova meksičke privrede predstavlja dobijanje i prerade nafte kao i prirodnog gasa. Krupni naftnoprerađivački kompleks formiran je uz obalu Meksičkog zaliva. Po proizvodji nafte Meksiko zauzima 5. mjesto u svijetu (5 posto ukupne svetske proizvodnje). Ova zemlja se takođe nalazi u vrhu među proizvođačima obojenih metala. Dvije trećine prerađivačke industrije dobija se u gradovima Mexico City , Monterej i Gvadalahara.