Razgovor:Haram i halal u islamu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Internet-group-chat.svg Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
  • Opća pitanja
  • Tehnička pitanja
  • Neutralno gledište
  • * "hrvatska firma Kraš i srbijanska firma Pionir između ostalih..." mislim da nije dopušteno ovo navoditi, treba provjeriti --Harač 23:40, 18 mart 2006 (CET)

    sve je provjereno i stavljam samo one firme za koje znam 300% a one su na spisku na BiH -- Nihad 17:06, 19 mart 2006 (CET)
    Pa to je valjda da se zna, Kraš je hrvatska a Pionir je srbijanska, šta je tu problem? --Emx 21:02, 5 septembar 2006 (CEST)
    Ama ovdje je bila čitava stranica diskusije koja je izbrisana, ali nije toliko bitno (ako nisi prije pratio šta se zbivalo), u redu je bilo pa prošlo.. -- Nihad 21:25, 5 septembar 2006 (CEST)

    Smatram da članak (još uvijek) ne ispunjava enciklopedijske standarde. Odnosi li se ovo na sunitski islam i njegove pravne škole? Nije naglašeno! Sumnjam da u svim postojećim islamskim pravcima postoji konsenzus oko ovoga pa da bi se sve moglo staviti pod krovni naziv haram i halal u islamu

    Koji to muslimani dozvoljavaju svinjsku mast? -- Nihad 01:49, 23 oktobar 2006 (CEST)

    To uopće nije bila poenta moje sugestije!

    Onda iznesi poentu na jasniji način jer te uopšte ne kontam.. -- Nihad 01:55, 23 oktobar 2006 (CEST)

    Različiti islamski pravci imaju (valjda) drukčija stajališta po ovom pitanju, pa bi stoga trebalo (objektivnosti radi) naznačiti koja islamska sljedba ima ovakve propise. --Ugrofin 01:58, 23 oktobar 2006 (CEST)

    Ako smatraš da dovoljno znaš o temi - izvoli izmjeni - da nebi ispalo samo "valjda".. -- Nihad 02:05, 23 oktobar 2006 (CEST)

    Opet naglašavam, poenta nije u valjanosti samoga teksta, već u nedostatku njegova izvora. Ukoliko bi npr. stajalo: Haram i halal u islamu, prema sunitskim mezhebima (pravnim školama)... onda bi bilo OK. No, ja ne znam izvor ovih navoda, ne znam uopće je li ovo prema sunitskim mezhebima, jer znam pouzdano da sunitska ulema dozvoljava meso životinja zaklano od strane sljedbenika Knjige. Citat: Već smo spomenuli da postoji jednoglasan stav islamskih učenjaka da je meso životinje koju zakolje sljedbenik Knjige dozvoljeno. [1] Dakle, objektivnosti radi, navesti izvor ovih propisa! Jesu li izvor sunitske pravne skole, šiitska pravna skola, selefijska/vehabijska sljedba, ismailitska, ahmedijanska, kuranijska, haridzijska ili neka druga sljedba? --Ugrofin 11:31, 23 oktobar 2006 (CEST)

    Ugrofin - hvala na linku zaista je poučan - moje jedino pitanje nakon čitavog onog konteksta što stoji u članku - odkud to da se zalijepiš za samo ovo što navodiš iznad - kada u nastavku ispod kojeg si uzeo ovaj isječak stoji mali milion objašnjenja poput ovoga:
    "Također ono što zakolje nemusliman, onaj koji nije od sljedbenika Knjige, poput idolopoklonika, vatropoklonika, kadijanija, komunista i dr. nije dozvoljeno. To zbog toga što se za klanje koje dozvoljava upotrebu mesa uslovljava da onaj koji kolje bude musliman ili sljedbenik Knjige, da bude pri pameti, tj. da posjeduje odluku i namjeru. Meso životinje koju zakolju svi drugi mimo ovih nije dozvoljeno. " itt. itd
    "I kao što smo to ranije pojasnili, ako stanovnici neke države ili njihova većina kolju šerijatskom metodom, a muslimani su ili sljedbenici Knjige, dozvoljeno je ono što zakolju. Dok ako to rade nešerijatskom metodom kao npr. da to obavljaju davljenjem ili udarcem u glavu ili električnim udarom, tada su ta mesa zabranjena. U slučaju da se ne zna koju su metodu upotrijebili pri klanju, to meso je zabranjeno prevladavajući strana zabrane. To što većina ljudi, da je Allah na pomoći, jede ovu vrstu mesa, bez osvrta da li je zaklana šerijatskom metodom ili ne, ništa ne znači."

    moj savjet je da ponovo prostudiras dati clanak kojeg si naveo a narocito zadnjih 5 tacaka:

    "5) Oni koji su dozvolili ovu vrstu mesa oslanjaju se na opšte značenje kur'anskog ajeta: "i dozvoljavaju vam se jela onih kojima je Knjiga data". Ovaj ajet je opšteg i bezuvjetnog značenja kojeg su ograničili i pojasnili drugi šerijatski tekstovi kao što su riječi Svevišnjeg Allaha: "Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo, a ne Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i što je strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ili od zvijeri načeto - osim ako ste ga preklal - i šta je na žrtvenicima žrtvovano" (Maida, 3) i sa tekstovima koji ukazuju na to da ako se pri jednoj stvari nađe halal i haram da preteže strana harama. " itt..

    dakle ovaj članak o haramu i halalu je kao što možeš da vidiš validan (a izvor je - WWW) --Nihad 22:32, 23 oktobar 2006 (CEST)

    Nije problematična validnost već izvor propisa. Ne odgovara objektivizmu niti činjenicama da sve islamske sljedbe imaju konsenzus po ovom pitanju. Ne postoji islam kao jedinstvena vjerska organizacija ili sljedba, već postoji mnogo islamskih sljedbi a naziv islam može biti samo okvirni i zajednički imenitelj njih sviju. Propisi koje ste naveli su očito konsenzus uleme jedne od islamskih sljedbi, pa stoga to treba i navesti. Ovako se stvara lažna slika postojanja nekakve univerzalne islamske sljedbe, što u stvarnosti nije slučaj. --Ugrofin 23:05, 23 oktobar 2006 (CEST)

    Kao što rekoh prije, pokaži/napiši tu "stvarnost" (prije toga vrijedno čitanje: Islam , Islam u Bošnjaka, Kur'an).. --Nihad 23:44, 23 oktobar 2006 (CEST)

    Ta stvarnost izgleda ovako:

    Pored sunita koji su pripadnici 4 mezheba, te šiita koji su razdjeljeni u mnogobrojne sljedbe, postoje i alaviti, sufije, (centralnoafrički) wahabiti, vehabije, kuranije, kuranije-kaliflije, ahmedijanci, lahorijanci, ismailijci, ibaditi, jezidi, zaidije itd... itd... Svi oni sebe nazivaju muslimanima i prema vlastitim tvrdnjama ispovjedaju islam. Na jednoj enciklopediji nije da istražuje pravovjernost različitih sljedbi, već samo da ukaže na njih, a vjerske propise pojedinih sljedbi da navede objektvno, nepristrasno i sistematski. --Ugrofin 00:11, 24 oktobar 2006 (CEST)


    Izgovor[uredi izvor]

    Kako se pravilno izgovara masbooh na bosanskom? Emir Kotromanić 09:34, 23 oktobar 2006 (CEST)

    nazivi enzima[uredi izvor]

    treba li prevoditi i nazive koji nisu u svakodnevnoj upotrebi (tj ciji prevod ne postoji u najvecem broju rjecnika) ili da ih ostavimo u izvornom obliku. npr. da li je sljedeci red preveden ili ne?

    E 304(i),(ii) {Ascorbylpalmitat, ascorbylstearat, (proizvodi se iz bilja i životinja, što znači svinja). Sadrži gliceride vidi E471 i E570.} Samrica 17:46, 15 februar 2007 (CET)
    sa članka prebačeno

    Dodaci hrani ("E" - brojevi)[uredi izvor]

    Glavni članak: E-brojevi

    Šta su dodaci u ishrani, ili tzv. E - brojevi? Njihovo porijeklo, značenje i podjela.
    Ovi dodaci se dijele na dodatke koji sadrže substance insekata, životinjsku mast (često svinjsku) te oni koji su nastali hemijskim putem. Mali spisak "E" brojeva (tzv. emulgatora/stabilizatora) koji sadrže nešto od gore pomenutog:

    • E 101(i),(ii) {Riboflavin, Riboflavin-5-phosphat}
    • E 120 {Masna kiselina i žumanca osušene ženke insekta Dactilopius coccus ( & 10% od Cochineal - kiseline.

    Cochineal - kiselina (Karmin (dodatak crvene boje) nastala od [Kochenille Karminokargo, C.I.75490], mužjaka insekta Dactilupius Coccus)}

    • E 140 {masne kiseline i fosfati}
    • E 141 {masne kiseline}
    • E 153 {Vegetable carbon}
    • E 161g {Canthaxanthin}
    • E 252 {Otpadni biljni i životinjski materijal}
    • E 270 {Lactic acid}
    • E 304(i),(ii) {Ascorbylpalmitat, ascorbylstearat, (proizvodi se iz bilja i životinja, što znači svinja). Sadrži glyceride vidi E471 i E570.}
    • E 322 {Lecithins}
    • E 325 {Sodium lactate}
    • E 326 {Potassium lactate}
    • E 327 {Calcium lactate}
    • E 333 {Calcium citrates (i) Monocalcium citrate (ii) Dicalcium citrate (iii) Tricalcium citrate}
    • E 341 {Calcium phosphates (i) Monocalcium phosphate (ii) Dicalcium phosphate (iii) Tricalcium phosphate}
    • E 422 {masne kiseline, nusproizvod pri proizvodnji sapuna}
    • E 430 {molekule masne kiseline}
    • E 431 Polyoxyethylene (40) stearate {masne kiseline}
    • E 432 Polyoxyethylene sorbitan monolaurate (polysorbate 20) {masne kiseline}
    • E 433 Polyoxyethylene sorbitan monooleate (polysorbate 80) {masne kiseline}
    • E 434 Polyoxyethylene sorbitan monopalmitate (polysorbate 40) {masne kiseline}
    • E 435 Polyoxyethylene sorbitan monostearate (polysorbate 60) {masne kiseline}
    • E 436 Polyoxyethylene sorbitan tristearate (polysorbate 65) {masne kiseline}
    • E 441 {želatin}
    • E 445 {Glycerol-estere af fyrreharpiks (može se proizvesti sintetički ili od životinja, najčešće svinje).} (*potreban prijevod* dk.)
    • E 470a,b {Sodium, potassium and calcium of slats of fatty acids} (*potreban prijevod* eng.)
    • E 471 {Glicerine i masne kiseline}
    • E 472(a-f) {Mælkesyre-estere af mono- og diglycerider af fedtsyrer samt (f) blandede eddike- og vinsyre-estere. Fremstillet fra glycerol-estere af enten animalsk eller vegetabilsk fedt (udvindes både fra planter og dyr, herunder svin). (*potreban prijevod* dk.)

    Mliječna kiselina - dopuniti..}

    • E 473 {Saharoza esteri masne kiseline}
    • E 474 {svinjska mast, tvrda životinjska mast, palmino ulje i itd.}
    • E 475 {Poliglicerolski esteri masne kiseline}
    • E 476 {Polyglycerol-estere fra polykondenserede fedtsyrer fra amerikansk olie (ricinusolie) og glycerol (proizvodi se iz bilja i životinja, najčešće svinje).} (*potreban prijevod* dk.)
    • E 477 {Proplilen glikol esteri masnih kiselina}
    • E 478 {Lactylated kiseli esteri of glicerola and propena 1, 2 diola} (*potreban prijevod* eng.)
    • E 479b {Termisk oxideret soyaolie omsat med mono- og diglycerider af fedtsyrer (proizvodi se iz bilja i životinja, najčešće svinje).} (*potreban prijevod* dk.)
    • E 481-82 {Sodium Stearoyl-2 lactylate, Calcium Steasroyl-2 lactylate} (*potreban prijevod* eng.)
    • E 483 {Stearyl Tartarate} (*potreban prijevod* eng.)
    • E491 {Sorbitan monostearate}
    • E492 {Sorbitan tristearate
    • E493 {Sorbitan monolaurate}
    • E494 {Sorbitan monooleate}
    • E495 {Sorbitan monopalmitate} (*potreban prijevod* eng.)
    • E 570 {Fedtsyrer. Fedt består af en forbindelse af glycerol (glycerin) (E422) og forskellige langkædede syrer, som kaldes fedtsyrer. Omfatter primært stearinsyrer, palmitinsyrer, oliesyrer og myristinsyrer, men kan også indeholde andre syrer som er indholdt i fedt (kan udvindes fra dyr, herunder svin).} (*potreban prijevod* dk.)
    • E 585 {Ferrous lactate}
    • E 626 {Guanylic acid}
    • E 627 {Disodium guanylate}
    • E 628 {Dipotassium guanylate}
    • E 629 {Calcium guanylate}
    • E 630 {Inosinic acid}
    • E 631 {Disodium inosinate}
    • E 632 {Dipotassium inosinate}
    • E 633 {Calcium inosinate}
    • E 634 {Calcium 5'-ribonucleotides}
    • E 635 {Disodium 5'-ribonucleotides}
    • E 640 {Glycine and its sodium salt}
    • E 901 {pčelinji vosak, bijeli i žuti}
    • E 904 {Shellak: et substans produceret af Lac-insektets respiration. u proizvodnji ovog emulgatora koristi se jedna vrsta vaske porijeklom iz Indije}
    • E 920 {L-Cysteine [Added in October 1998 by Directive 98/72/eC]}
    • E 966 {Lactitol}
    • E 1105 {Lysozyme}
    • E 1518 {Glyceryl triacetate (triacetin)}

    Ostali brojevi[uredi izvor]

    (Ostali brojevi koji nemaju oznaku "E" ispred a koji spadaju pod haram)

    • 476 - Polyglycerol esters of polycondensed acids of castor oil
    • 542 - Edible bone phosphates
    • 570 - Steearic acid
    • 572 - Magnesium stearate
    • 631 - Meat extracts, dried sardines and sodium 5-insosinate

    • 120, 141, 161, 252, 300, 301, 422, 430, 431, 433, 435, 436, 441, 470,

    471, 472(a.e), 473, 474, 475,476, 477, 481, 482, 483, 491, 492, 494, 542, 570, 572

    Zbog čega se ne može postaviti link na Facebook..--Nihad (razgovor) 13:57, 14 decembar 2014 (CET)
    Facebook nije nikakav izvor tačnih, provjerenih, naučnih informacija. --C3r4razgovor 13:59, 14 decembar 2014 (CET)
    ¡ Izvini, al ovo je najgluplji primjer ne linkovanja na Facebook.. Ako postoji stanica halal.ba zašto ti isti članovi i njihova stranica na fejsu nije tačna ?? Svašta, nigdje veze sa realnošću.. Nihad (razgovor) 15:28, 14 decembar 2014 (CET)
    Zato se ne linkuje na Facebook nego na tu zvaničnu stranicu.--C3r4razgovor 15:37, 14 decembar 2014 (CET)
    Na kojoj se to wikipediji link sa facebooka koristi kao validna informacija samo da mi je to znati. :) -- Golden Bosnian Lily (r) 16:23, 14 decembar 2014 (CET)
    Korisniče Nihad, Facebook je samo mjesto za reklamu, gdje se svako može i ima pravo reklamirati, ništa korisno za ozbiljne naučne studije, osim ako se proučava "ponašanje korisnika u takvom okruženju". Ja, npr. mogu za manje od 2 minute napraviti profil na toj mreži, i napisati da je žumanjce bijelo, i takvu referencu koristiti na Wikipediji na članku o žumanjcetu (i naravno usput mahati referencom kao validnom, jer tako piše na Facebooku). Upravo zbog te otvorenosti, kao i wikipedija, nije pogodan za referenciranje (čak i jedna wikipedija nije referenca drugoj), što ne znači da se na Facebooku ne može naći (istina vrlo mali broj) korisnih informacija. --C3r4razgovor 16:32, 14 decembar 2014 (CET)
    Brkate poentu u vezi toga što sam naveo i ponavljam nigdje veze, ali neka vam bude.. Nihad (razgovor) 16:59, 14 decembar 2014 (CET)