Razgovor:Hasanaginica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Internet-group-chat.svg Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
  • Opća pitanja
  • Tehnička pitanja
  • Neutralno gledište
  • Kako balada nastala u Hrvatskoj i pričom vezana uz Hrvatsku može biti " bosanska i bošnjačka" ???

    idi na hr. pa se provaljuj živ bio dosta mi je i vas i hrvatstva vašeg --Harač 16:13, 19 decembar 2005 (CET)
    Hasanaginica je nastala u tadasnjoj Bosni tj. Bosanskom pasaluku, u bosnjackoj sredini, s temom koja govori o bosnjackom plemstvu...Tuzno je da je Hrvati svojataju na osnovu logike koja je identicna srpskoj mitologiji...A jos tuznije je sto ovi koji je svojataju niti su je procitali, niti bi je razumjeli kada bi je procitali, jer je tema bosnjacko-begovska s posebnim islamskim prizvukom.--Emir Kotromanić 19:51, 19 decembar 2005 (CET)

    Podaci i pretpostavke[uredi izvor]

    Sugeriram da se tekst o Hasanaginici/Asanaginici blago preuredi i oslobodi pretpostavki za koje nema indicija.

    Nema indicija da je balada prenošena s koljena na koljeno, jer nije zabilježena nijedna verzija osim onu koju je Fortis prepisao, vjerojatno kod Giulija Bajamontija u Splitu. Sve kasnije verzije su ovako ili onako nastale preko Vukove (jer sadrže neke evidentne njegove umetke, poglavito one izmjene koje je unio jer nije bio kadar razumjeti bošnjačke pojmove u njoj).

    Dok ne bude drukčijih dokaza, baladu treba smatrati autorskim djelom, a ne narodnom pjesmom. Ona jest pisana u metrici i u stilu narodnog stvaralaštva, ali tako su činili i drugi autori u ono doba, pa nam ne pada na pamet da Umihanine "Sarajlije" ili Firakijev "Mazhar" samo stoga uvrstimo u narodnu književnost.

    Termin "morlački" istumačen je neadekvatno.

    Naravno da je Hasanaginica nastala u Bosanskom ejaletu (pašaluk nije precizan termin), naravno da su i autor(ica) i likovi pripadnici etničkog i vjerskog sloja koji se danas naziva bošnjačkim, pa je po tim kriterijima ona i bosanska i bošnjačka. Otvoreno je pitanje može li je se smatrati (i) hrvatskom zato što je nađena u Splitu, ili zato što su Zadvarje (ako je muž zaista bio Asan-aga Arapović) i Imotski danas u Hrvatskoj. I Temišvar je sada u Rumunjskoj, pa to ne znači da (i) rumunjskoj književnosti pripada "Daj mi da se obveselim".

    Usput, ne bih insistirao na obliku: Hasan-aga. Prezime preostalo na terenu glasi Asanović, što pokazuje da se "H" nije baš izgovaralo.

    Interpretacija pjesme je pomalo traljava. Bilo bi se bolje držati onoga što je pisala Hatidža Krnjević.

    --Inoslav Bešker 18:30, 7 august 2006 (CEST)

    Ali skoro isti tekst postoji na hrvatskoj wikipediji. Ne razumijem zašto južnoslavenski narodi vole komplikovati? Ja preporučujem da Vi počnete blago preuređivati ovaj članak ako posjedujete tačne podatke koje možete potkrijepiti. Samo nas ne tjerajte da se isključi i ono najmanje bošnjačko, kao što su to uradili u članku na hrvatskoj wikipediji. Stvarno se nekad razočaram u sve što "krasi" ove naše narode :) --Haris 18:44, 7 august 2006 (CEST)

    Asanaginica[uredi izvor]

    Otkada je to Asanaginica bosanska i bošnjačka narodna balada? Nit je nastala u Bosni nit su je ispjevali Bošnjaci. Njeni tvorci su nesumnjivo pripadnici hrvatskog naroda. Zanimljivo da Bošnjaci, koji su tako osjetljivi na svojatanje i falsificiranje svoej povijesti i narodne baštine tako olako čine to isto. Imoćanin

    Asanaginica i nije bošnjačka balada, ali je zato Hasanaginica :) valjda što se u njoj pjeva o bošnjačkim bezima iz Imotskog koji je bio dio tadašnje bosanske države koja se zvala Bosanski pašaluka :) Emir Kotromanić 14:47, 25 decembar 2006 (CET)

    U Imotskoj krajini se h guta kao i u 'Ercegovini, i izvorni naziv balade je Asanaginica. To što govori o govori o begu i što je nastala u doba kad su ti predjeli bili dio Bosanskog pašaluka ne znači da je bosanska i bošnjačka. Po toj logici onda sevdalinka U Stambolu na Bosforu nije bosanska i bošnjačka nego je turska jer govori o turskom paši i nastala je u doba kad je Bosna bila Osmanskog carstva. Hvala Bogu, za tu sevdalinku nitko ne tvrdi da je turska pa bih molio da se za Asanaginicu ne tvrdi da je bosanska i bošnjačka jer nije nastala u Bosni i nisu ju stvorili Bošnjaci. P.S. Bosanski pašaluk nije bio država! Imoćanin

    Nije valjda da govorite 'rvatska :). Inace, Hasanaginica je bosanska i bosnjacka balada jer je nastala na arhaicnom bosanskom jeziku, u okrilju bosnjacke begovske kulture u tadasnjem Bosanskom pasaluku, a paralela sa "Stambolom na bosforu" je zapravo dobra, posto je ovo izvorna turska pjesma, a na bosanski je prepjevana tek 1920. i neke. Medjutim pretpostavimo da si potrefio dobro poredjenje, npr. neka hipoteticka sevadlinka "O strumfovima na Bosforu" bi bila bosanska, a ne turska zato sto je nastala u okrilju ove kulture, na bosanskom jeziku, a ne u okrilju turske, a to sto pjeva o strumfovima je manje bitno. Naravno da Bosanski Pasaluk nije bio drzava u danasnjem poimanju drzava, ali u ondasnjem kontekstu je bio drzavotvorniji od mnogih danasnjih drzava. Ako ti je lakse, konstatovat ćemo da je Bosna bila pašaluk i samo pašaluk :) Inače, na pogrešnom mjestu diskutuješ o članku, za to postoji stranica za diskusiju...Emir Kotromanić 15:55, 25 decembar 2006 (CET)

    Nastala na arhaičnom bosanskom jeziku, hmm. Ja bih rekao da je nastala na arhaičnom hrvatskom jeziku što uopće ne bi bila imalo pogrešna konstatacija. Koja bi bila razlika između arhaičnog hrvatskog i arhaičnog bosanskog?

    Po tome što ga ti ne razumiješ, a ja uživam u njemu. Jesil ti uopće pročitao Hasanaginicu? Jesil ikada gledao predstavu? Jel ti znaš šta je bošča, a šta kaduna, je li razumiješ kad se kaže malehno ili ti "h" zapara uši? Mene ovo podsjeća na one koji kažu da je "Derviš i smrt" srpski roman, a 90% ih nije nikada pročitalo Derviša, 99% ne znaju da Derviš počinje bismilom, 99,9% ne zna šta je bismila, a da zna onda bi se kolektivno upucali. Hvala bogu mi nismo taka japija da se ćapamo za tuđe jer nam nikad nije falilo ni pjesama, ni romana, ni sevdaha, ni rockera, ni glumaca, ni režisera, ni slikara, ni fudbalera, međutim žalostan je fakat da postoje mali bolesni ljudi kojima je jedini cilj u životu da ukradu, da naprave zijan, i da kažu kako je nešto srpsko ili hrvatsko, kako je to njihovo povijesno iliti istorijsko pravo na ovo ili ono?! Zar još niste skontali koliko se brukate. Meni je Šenoa drag, ja volim Zlatareovo zlato, ali ne uživam u njemu kao u pomenutoj Hasanaginici, poštujem ga i učim o drugoj kulturi, ali ne pada mi na pamet da kopam po kvazidokumentima, izjavama intelektualnih degena koji se bave brojanjem krvnih zranac u djelima, niti tražim neki podatak o tome jel nekom daidža bio Hrvat, a pradedo Srbin. Jel znaš šta je daidža? Nemaš pojma.Emir Kotromanić 17:26, 25 decembar 2006 (CET)

    Što se tiče bošnjačke begovske kulture, ne razumijem na što se konkretno misli.

    Pa skonto sam ja to. Naravno da ne razumiješ. A kako bi bogati? Emir Kotromanić 17:26, 25 decembar 2006 (CET)

    Jedini strani kulturološki element u baladi su turcizmi i eventualno titula age, bega i kadije. To je sve dio turske kulture, sad što su ti elementi turske kulture s vremenom postali i bošnjačkim ne znači da je balada automatski bošnjačka. Balada je nastala na hrvatskom etničkom prostoru i među hrvatskim narodom koju ju je i učuvao kroz stoljeća, meni je skroz neshvatljivo kako netko iz Sarajeva ili Tuzle sad odjedanput može to smatrati svojom baštinom i tvrditi da je to naslijeđe Bošnjaka, a Bošnjaka nema ni blizu Imotske krajine. Znaš ti uopće gdje je Imotski?

    Jel ti znaš šta je kultura? Iskreno govoreći, mislim da se brukaš...Emir Kotromanić 17:26, 25 decembar 2006 (CET)

    P.S. Ja uvijek ovdje raspravljam jer sam zaključio da se na stranice za diskusiju nitko živ ne odazivlje što god čovjek pisao osim ako ti se ne potrefi da bude velika posjećenost članka kad ti to napišeš. Imoćanin

    Nisu ovdje ljudi opterećeni nacionalnim anahronizmima. To je odvratno kao i kopanje kostiju po mezarjima, zato se ljudi radije ne žele spuštati na takav nivo i takve diskusiju. Šta bi mi bez vas iz Zagreba i Beograda? Ta beogradsko-zagrebačka veza je pokušala da uništi karakter našeg društva, i činilo se da ga je uništila. Ali eto baš sinoć, moja raja i ja se fino proveselili za ponoćku, i muslimani i pravoslavci i katolici, falio nam je jedino jevrej, jer naše međusobne veze ne može uništiti neki degen iz neke susjedne akademije kvazinauka kojem je cilj da zatefteri nekog insana ili njegovu pjesmu u naku antologiju "povijesnih" figura, "hrvatskog etničkog prostora" ma šta da to značilo. Hasanaginica je bosanska jer je mi svi razumijemo, moj jaran, katolik je bolje razumije od tebe koji pojma nemaš šta tamo piše, isto kao što i ja kao musliman znam sve o njegovom imendanu, gospojini ili Božiću. Nas dvojica smo jedno, a ti i on ste stranci, baš kao ti i ja. Hasanaginica je i bošnjačka zato što je Hasanaginica pekla baklavu ko moja nana rahmetli. Jel tebi mater ikad napravila hurmašice ili baklavu? Ti to ne razumiješ, znao ne znao definiciju kulture...Emir Kotromanić 17:38, 25 decembar 2006 (CET)

    Čekaj, kolega, jel ja tebi izgledam ko netko tko se bavi svojatanjem tuđe baštine i kulture i ovoga ili onoga?

    Da. Emir Kotromanić 03:30, 26 decembar 2006 (CET)

    Upravo je to vaš postupak. Za nešto što nije nastalo u Bosni i što nisu stvorili Bošnjaci vi kažete da je bosansko i bošnjačko.

    To je nastalo u Bosni, tadašnjoj, na bosanskom jeziku u okrilju Bošnjačke porodice. Emir Kotromanić 03:30, 26 decembar 2006 (CET)

    Samo zato što se spominje neki beg, kaduna, a bogme i pendžer na jednom mjestu, vi mislite da je to automatski vaše.

    Ne. Emir Kotromanić 03:30, 26 decembar 2006 (CET)

    Aj ti posjeti jednom ovdje nas u Imotskoj krajini pa vidi kako mi govorimo, pa ćeš vidjeti da svatko zna da je daidža brat s majčine strane, kaduna žena, pendžer prozor, bašča vrt itd. I da svaka domaćica zna napravit pitu.

    Pa bosanski je ostavio naravno veliki uticaj na govor u Imotskom koji je bio dio Bosne. Inače, vidim ja da ti mene nikako da uhavizaš. Ko pominje bašču, ja sam pitao za bošču. To ti je ko nebo i zemlja. Radi se o mahrami. Jel i to trebam objašnjavat. A kaduna je hanuma u prijevodu. Kontaš, a logično da je žena ta nije svemirac. Emir Kotromanić 03:30, 26 decembar 2006 (CET)

    Ja Asanaginicu savršeno razumijem, i znam ja napamet izreći, samo u onom izvornom izdanju, govorenu ikavicom i bez h kojeg u originalu nema.

    I u bosanskom jeziku postoji ikavica, pa šta? Što se tiče slova "h", za domaću zadaću pronađi original, pronađi dio sa bešikom i onim maksumom kojeg je stavljala u bešiku i naćeš slovo "h" baš u originalnoj varijanti :) Vala si ti to meni slabo čit'o, slabo...ponovo...Emir Kotromanić 03:30, 26 decembar 2006 (CET)

    Vi ste to promijenili da bi je pobošnjačili, izgleda.

    Ne, to je zavjera masonskog tajnog saveza. Emir Kotromanić 03:30, 26 decembar 2006 (CET)

    I meni nije trebao neki bošnjački intelektualac da svijetu obznani kako je to BOSANSKA I BOŠNJAČKA balada pa da ju čitam i uživam u dodanom h, nego me mater naučila i dido mi svaku večer pivao uz gusle.

    Pa zar uz gusle, tobe jarabi? Pa đe će uz gusle Hasanaginicu. To ti je ko da jedeš ćevape sa pekmezom. E baš ti je dido genijalac :) A ova promjena imena iz Hasanaginice u Asanaginicu je stvarno smiješna. Pa čovjek se zvao Hasan (ko onaj naš iz Bajerna), ime Asan ne postoji...Emir Kotromanić 03:30, 26 decembar 2006 (CET)

    Kao što rekoh, budući da u nas svatko zna šta je kaduna i daidža, onda ti je valjda jasno da i Hrvati imaju u svojoj kulturi dosta orijentalnih elemenata, nisu samo Bošnjaci koji ih u ovim krajevima posjeduju, prema tome tvrdnja da je Asanaginica bosanska i bošnjačka samo zato što je perfektno razumijete pada u vodu, jer ju i mi razumijemo jednako koliko i vi!

    Ne tvrdim ja samo zato što je razumijem bolje nego bilo ko u Imotskom. Nego zato što je nastala u bošnjačkoj sredini, begovskoj porodici. Poznata je stvar da su kmetovi tada bili kršćani, pa nije ni čudno što se sačuvala u usmenoj tradiciji, jer su begovi imali svoje kmetstvo itd. Emir Kotromanić 03:30, 26 decembar 2006 (CET)

    Za poredbu, razumiješ li ti što znači ono sičanj ili veljača u poveljama bosanskih banova i kraljeva, kod datuma? Ili ti treba prevesti da je to januar, odnosno februar? A svaki Hrvat zna na koji je to mjesec bez razmišljanja. Je li to znači da je povelja hrvatska zato što ju mi bolje razumijemo? Imoćanin

    Čuj razumijem li. U bosanskom jeziku je pravilno i srpanj kao i juli, iliti kolovoz odnosno august...to su narodni mjeseci karateristični za Slavene...Inače pridružujem se na ignore listu...Poselami u Imotskom, fakat i nemoj ništa zahatorit, ja sam već oguglao na vas padobrance koji ovdje dolijećete svaki dan sa nekom fiks idejom vezano za Bošnjake, pa mi onda ovo sve šegali pada :) i odmori malo s tim prebiranjem šta je čije, za promjenu pročitaj prvo, doživi, spoznaj...Emir Kotromanić 03:30, 26 decembar 2006 (CET)
    Ko je za to da ignorišemo ovu i slične buduće (meni već pravo dosadne) provokacije i pošaljemo svakog besposlenog na neki forum da tamo ćaska o svojim idejama?
    Za:
    -- Amer Zeherović Poruka 23:57, 25 decembar 2006 (CET)
    --Haris 00:10, 26 decembar 2006 (CET) Da! Koliko samo energije i teksta se potroši na redovno ubacivanje i upućivanje o tome kako su Bošnjaci i sve njihovo izmišljeni!
    --Emir Kotromanić 03:30, 26 decembar 2006 (CET)
    --Kahriman 15:02, 26 decembar 2006 (CET)
    Protiv:

    Ma gonite se da ne kažem di sa tim svojim pričama. Čuj li vaše jadikovke, vas se uvijek napada, je li? A kradete sve redom od Asanaginice (ne Hasanaginice, za vašu informaciju u Imotskoj krajini i zapadnoj Hercegovini h se uvijek nastoji izbjeć, a nikad se ne forsira kao u Bosni, to je nebo i zemlja: bosanski i hercegovački izgovor, kad ste već tako pametni, znate li dešifrirati šta u nas znači aviz?), pa do nobelovaca (često se čuje da su Bošnjaci imali tri nobelovca, a cijela BiH je imala dva nobelovca od kojih ni jedan nije bio Bošnjak) i šta ja znam što sve ne kradete. Kad ste tako osjetljivi na svoju povist, raspitajte se koga se krunilo na Duvnu i čiji je Bihać bio glavni grad i takve stvari pa onda pljujte na Hrvate da vam kradu što nije njihovo. Što se tiče gusala, dođi fukaro ovdje u nas pa vidi kako se Asanaginica sve izvodi i kako prepričava pa onda seri. Molim te lijepo neki mi ljubitelj bošnjačke književnosti tamo iz Sarajeva ili Zenice govori kako on voli ono h u Hasanaginici, kad ti se Asanaginica sviđa, što ju ne čitaš onako kako je iskazivana u pero, nego ti je triba prevodit da ijekavicu i dodavat h da bi je shvatio. Nije ti Asanaginica neki sevdah sa čaršije zadimljene smradom od ćevapa, to je pisma na kamenu i kršu nastala, skroz drugi svit od onog u kojem ti živiš, ali ko će to tebiobjasnit. Mrš

    • Do sada se nisam uključivao u raspravu jer sam smatrao da je bespredmetno (ima jedna stara, prosta izreka koja kaže nekima je lakše u guzicu utjerati nego u glavu). Eh pošto ste postali bezobrazni i prešli granicu bilo kakvog ukusa napominjem da će poslije bilo kakvog sličnog ispada s Vaše strane uslijediti blokiranje i onemogućavanje uređivanja ove Wikipedie. Ado 09:52, 26 decembar 2006 (CET)
    Vaši zadnji komentar prelazi granicu pristojnosti i kulture, o kojoj očito nemate pojma (najjednostavniji primjer je vaš priprosti rječnik). Ja bih vas zamolio da ne trošite svoje i naše vrijeme ovakvim diskusijama koje ne vode nigdje. I sljedeći ovakav istup (vaš posljednji komentar) će rezultirati vašim blokiranjem. Za Imotski ne znam, ali na bosanskoj wikipediji postoje pravila ponašanja koja se moraju poštovati. --Kahriman 15:02, 26 decembar 2006 (CET)

    Joj rasprave[uredi izvor]

    Glupih argumenata na obje strane. Hasanaginica je bošnjačka zato što u njoj ima bošča, daidža, beg, bešika itd?! Vidimo da se tu radi o kategoriji riječi koje se zovu turcizmi. Dakle, sve što ima turcizam, mora da je bosansko i bošnjačko? Pa i u mnogim dijelovima Hrvatske se govori turcizmima, to nije isključivo bosanska i bošnjačka jezična baština, induktivno zaključivanje ovdje ne dovodi do točnog zaključka. Ja sam, osobno, iz krajeva u kojima se ne govori tako, i taj govor mi je poprilična nepoznanica, no znači li to da Hasanaginica automatski ne pripada mojoj baštini i nasljedstvu moga naroda? Po toj logici, većina književne baštine srednjovjekovne Bosne pripada Hrvatima, jer su npr. natpisi na stećcima pisani jezikom kakav se i danas susreće u čakavskim krajevima Hrvatske. Istina da bi svaki Bošnjak ili neki drugi Bosanac bolje razumio Hasanaginicu od većine Hrvata, no isto je tako istina da moja, gotovo pa nepismena baka bolje razumije svaki natpis sa stećka od ikojeg Bosanca. Kod nas se i danas upotrebljavaju izrazi kao se(Se leži...), ne provodi se vokalizacija (bil, ležal), govori se ikavicom (nevista) i šćakavskim govorom. Daje li to meni pravo da svojatam stećke? A budući da postoji sukob oko nacionalne pripadnosti (H)asanaginice, onda bi bilo poželjno da se u članku to spomene i potkrjepi literaturom, jer je smisao wikipedije da prikazuje činjenično stanje, a ne nečije stavove i želje.--78.3.42.25 11:44, 20 mart 2008 (CET)

    Bošnjaci se ponašaju isto kao i hrvatski i srpski nacionalisti, a samo blijedo pokušavaju dokazati nekakvu svoju korektnost. Bosanskim Srbima i Hrvatima se cijelo vrijeme nameće da nisu Hrvati i Srbi nego bosanski katolici i pravoslavci, a istovremeno se muslimane s hrvatskog područja (Imotski) naziva Bošnjacima, iako bi bilo puno logičnije reći da su bili Hrvati koji su prihvatili islam. Ako mogu postojati bosanski katolici, što ne bi mogli postojati hrvatski muslimani? A očito je da su postojali, jer su se mnogi ljudi koji su dolazili s nesumnjivo etnički hrvatskog prostora islamizirali s dolaskom Turaka.

    Ili Srbi koji su prihvatili islam. Ili Židovi, možda. Romi. Slovenci. Česi. Vlasi. Što te briga tko su, prihvatili su islam prije 500 godina, u 500 godina su se toliko izmiješali da slobodno mogu biti i Kinezi. Stvarno je dosta više te podjele Bosne na islamizirane Hrvate i Srbe.

    Još gluposti[uredi izvor]

    Zar smo zbilja toliko glupi da se ne vidi jedna činjenica. Hasanaginica jest bošnjačka pjesma, nitko to ne bi trebao pobiti. Ali postoji i druga strana medalje, koja kaže, da ona jest i hrvatska pjesma. Kako sad pa to? Vrlo jednostavno. Rasprave koje govore o tome, Imotski je bio ovdje, sad je ondje,...su glupe, jer je na području Imotskog živilo više vjera i običaja. Tematika, kao mjerilo pripadnosti nečeg, to je potpuno stupidno, pa pogledajmo Gundulićevo najveće i najvažnije djelo, Osman, da je to tako, onda bi to djelo pripadalo Turskoj. I na kraju, moje mišljenje, koje dolazi iz već izrečenog. Uslijed zajedničkog života, postojale su i postoje zajedničke stvari. I stoga, Hasanaginica, po meni jest oboje i bošnjačka i hrvatska. --Frano Milić 13:25, 5 mart 2009 (CET)

    Nobelovci[uredi izvor]

    Sto se tice nobelovaca, nijedan BH nobelovac nije bio Bošnjak zato sto su se u to vrijeme djelile nobelove nagrade onom covjeku za koga se uspostavilo da je najvise mrzio Turke a ne iz nekih naucnih ili pismenih razloga.

    Sto se tice Imotskog, Splita, i Hlivna, želim podsjetiti štovanu gospodu da je drzava Bosna bila osvjena od strane Turaka prvenstveno od Sultana Fatiha 1463 kada je osjekao glavu posljednom Bosanskom Kralju Tomaševiću i kada je Sultan Bajazit pokorio Stjepana V. Kosaću 1482. U sastavu drzave Bosne je bio Zadar i Bar sto danas pripadaju drugim drzavama. Želim Vas takodjer podsjetiti da Zadar i Dalmacija nisu pripadali prije toga Hrvatsko-Ugarskoj Monarhiji i da je cjela Dalmacija od Zadra do Bara bila Bosanska a nikad Austro-Ugarska odnosno Hrvatska kako to Vi danas želite nama prikazati.

    Kada je Bosna bila osvjena od strane Otomana, Bosna je bila podjeljena na više Sandzaka. Sarajevski Sandžak, Banja Lučki Sandžak, Hlivanjski Sandžak (Livno), Kliški Sandžak (Split), Krčki Sandžak (Knin), Hercegovački Sandžak, Yeni Pazarski Sandžak, itd.

    Srpske odnosne Hrvatske ekspanzionističke priče normalno postoje ali nedostatak Srpskih a pogotovo Rimsko Katolickih crkvi je dokaz da su te priče samo to, ekspanzionističke. Naime, u Von Bismarck-ovoj BIH do rata 1992g. nije bilo 20 Rimsko Katoličkih crkvi u BIH mada nije bilo puno više ni Srpskih. Von Bismarck-ova BIH je najvjerojatnije naseljena od Austro-Ugarske okupacije s agrarnim reformama koje su nastavljene i u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata, I Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske, i Socialističke Federativne Republike Jugoslavije.

    Nodi

    Kakve su to gluposti o nobelovcima? Hahaahaahaaa,zar je Vladimir Prelog mrzio Turke? I kakve imaju veze njegova otkrića u kemiji s time? A ni Andrić nije mrzio Turke. Svi smo se mi u mladosti (osim vas muslimana) čudili kako je hladno i neutralno opisivao Turke. Stvorio je podjednak broj pozitivnih i negativnih turskih likova. A da je i mrzio Turke, pa šta onda? kao da su oni bili cvijeće? Napravili su sranja u ovim prostorima da će trebat još petsto godina za popravak. A Nobelovu je nagradu dobio samo zato što je bio genijalni pisac. I šta ste vi Bošnjaci toliko osjetljivi na Turke? najradije bi ih vratili? dajte ih se već jednom odreknite! Pa oni su uništili bosansku državu. Devedeset posto što si napisao o povijesti Bosne obično je laprdanje u smjeru onoga kako bi htio da je bilo. Npr, bosanski vladari Nikad nisu osvojili Zadar. Tvrtko ga je opsjedao, al nikad nije uspio. Također je bio dugački obalni pojas što je pripadao Dubrovačkoj republici. Usto je bosanska vlast nad dalmatinskim gradovima trajala vrlo kratko. I sam je Tvrtko dugo vremena bio ugarski vazal. samo je nekoliko godina bio zaista samostalan. Ma ti si,Nodi, neki neuki lik. Knjigu u šake pa onda piši po netu!

    Amat

    Zamolio bih vas da privremeno otključate stranicu Hasanaginica da dodam neke stvari sa članka koji je napisao Brano Likiċ pod nazivom "Hasanaginica, prva opera na CD-u" sa www.danas.org. Hvala lijepo. Nerko65 (razgovor) 01:12, 14 septembar 2013 (CEST)

    napiši ovdje i ja ću ubaciti--palapabosnia (razgovor) 02:51, 14 septembar 2013 (CEST)

    Zahvaljujem kolegi na ponudi da ubaci tekst na ovu stranicu. Gledaću da napravim novu stranicu Hasanaginica (opera). Onda malo kasnije možete staviti povezicu/link i sliku scena iz opere Hasanaginica u izvođenju Sarajevske opere na originalnu istoimenu stranicu. Čujemo se opet kad sve bude spremno. Hvala lijepo i pozdrav. Nerko65 (razgovor) 21:19, 4 oktobar 2013 (CEST)

    Molba[uredi izvor]

    Samo bih zamolio ako neko (možda drug Palapa?) može da stavi povezice/linkove na "opera" i "Sarajevska opera" u zadnje 2 rečenice u uvodu ovog članka o Hasanaginici. Samo toliko. Nerko65 (razgovor) 21:10, 6 mart 2015 (CET)

    Yes check.svg Urađeno -- KWiki (razgovor) 21:38, 6 mart 2015 (CET)

    Smanjenje zaštite članka bi bilo poželjno. --Golden Bosnian Lily (r) 14:26, 27 juni 2015 (CEST)