Reznica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Reznicu stabljike magnolije moguće je pripremiti za formiranje novog korijena i kompletne biljke
Reznice bršljana (rod Hedera) mogu se ožiliti u posudi sa vodom
Reznice izdanka pelargonije (Pelargonium peltatum - hibrid)

Biljna reznica je dio biljke koja se koristi u hortikulturi i voćarstvu za vegetativno (aseksualno) razmnožavanje. Komad stabljike ili korijena izvorne biljke se uzgaja u odgovarajućem mediju, kao što je vlažno zemljište. Ako su uvjeti pogodni , taj komad će početi rasti kao nova biljka, nezavisno od roditelja. Stručak reznice proizvodi novo korjenje, a korijenska rezanica proizvodi nove stabljike. Neke biljke mogu se uzgajati iz komada lista, pod nazivom lisne reznice, koje proizvode i stabljike i korijenje. Poželjne plemke , koje se koriste za kalemljenje se također nazivaju reznicama.[1][2]

Tehnike[uredi | uredi izvor]

Reznica mehkodrve johe (rod Ulmus ) drže se pod vodoenom maglom da se spriječi isušivanja, a one formiraju korijenje.
Reznice raznih sukulenti.

Neke biljke mnogo lakše nego druge obrazuju novi korijen. Stabljične reznice drvenastih biljaka različito se tretiraju, ovisno o zrelosti drveta:

  • Reznice biljaka koje imaju mehko drvo se brzo šire, sa mladim lišćem. U mnogim vrstama, reznice formiraju korijenje relativno lahko.
  • Reznice biljaka sa polumehkim drvetom proizilaze iz stabljika koje su kompletirale dužinski rast i imaju zrelo lišće.
  • Reznice biljaka sa tvrdim drvetom dobijaju se iz potpuno sazrelih stabljika, a često se propagiraju u periodu uspavanosti (dormancije).

Kod većine biljaka reznice se uzimaju od komada stabljike i nemaju sopstveni korijenov sistem. Ako nisu ispunjeni odgovarajući uvjeti, mogu uginuti od dehidracije. Zahtijevaju vlažan medij, koji, međutim, ne može biti suviše vlažan da ih ne napadne trulež. U ovom procesu, koristi se jedan broj medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na tlo, perlit, vermikulit, kokos, kamenu vunu, ekspandirane glinske pelete, pa čak i vodu pripravljenu sa potrebnim dodacima i pri pravim uvjetima. Većina sočnih reznica mogu ostati na otvorenom dok se rezna površina osuši, što može poboljšati okorjenjavanje, kada se reznica kasnije posadi.

U umjerenim područjima, reznice od izdanaka mogu se uzeti kao mehko drvo (zelene ili poluzrele), tvrdo drvo koje ima specifične razlike u praksi. Određenim uvjetima može se dovesti do povoljnijeg rezultata u razmnožavanju reznicama; važni su i tajming, veličina, lokacija na biljci i količina od lišća. U zemaljama umerenih klimata, reznice mladih izdanaka treba uzeti u proljeće iz gornje grane, dok ih od stvrdnutog drveta treba uzeti u zimskoj sezoni, sa nižih grana. Opće granice dužine stabljike (izdanka) za reznice su između 5 i 15 cm, za mehko drvo, a 20 - 25 cm za tvrdo drvo. Reznice od mehkog drveta reznice su najbolje kada se ukloni oko dvije trećine lišća, dok je kod izdanaka tvrdog drveta potrebno kompletno uklanjanje lišća.

Okruženje za čuvanje reznica obično treba da je vlažno, što se često postiže postavljanjem reznica pod najlon ili držanjem u nekom drugom zatvorenom prostoru, gdje zrak može zadržati vlažnost i djelimični hlad i da spriječi isušivanje. Reznice u hranjivom mediju obično se zalijevaju finom vodenomizmaglicom da bi se spriječilo ometanje razvoja biljke. Nakon početnog zalijevanja, tlo treba održavati vlažnim, ali ne i mokrim i suviše natopljenim vodom; dozvoljeno da se medij gotovo osuši prije ponovog zamagljivanja. Ako se ukorjenjeivanje (ili listanje) teško ostvaruje , može se upotrijebiti hormon ukorjenjivanja za pokretanje i "ohrabrivanje" rasta i zrenja biljaka. Iako nije neophodno, nekoliko spojeva može se koristiti za promociju formiranja korijena putem signalizacijske aktivnosti biljnog hormona auksina i pomoći rast. Među najčešće korištrnim kemikalijama je indol-3-buterna kiselina (IBA) koje se koristi kao prah, tečni rastvor ili gel. Ovaj spoj se primjenjuje ili na skraćene vršne reznice ili kao lisni. Ovi hormoni mogu biti proizvedeni prirodno, kao što je potapanje izdanaka žutovrhe ižalosne vrbe u vodi ili u pripremljenom čaju od vrbove kore. Hemikalije ili kore bolje djeluju kada su reznice u njih natopljene oko 24 sata prije upotrebe.[3]

Tipovi reznica[uredi | uredi izvor]

Odgovarajuća vrsta izdanačkih reznica po sezonama.[4]Ozneke:
eq.:Ekvinocijske,
sol.: Solsticijske,
HW: Tvrdog drveta,
SR: Polumehkog drveta,
SW: Mehkog drveta

Za reznice mogu se koristiti mnogi vegetativni dijelovi biljke. Najčešće metode su:

  • Reznice od izdanka, kod kojih je dio stabljike ukopan u zemlju, uključujući najmanje jedan čvor. Reznica je u stanju da proizvede nove korijene, obično na čvoru.
  • Korijenske reznice, tj. kada se dio korijena zatrapava ispod površine zemlje i stvara nove izdanke
  • Kalem-grančice, zvane plemke su reznice koje se koriste za kalemljenje.
  • Kod lisnih reznica, listovi se sravlja na vlažno tlo. Oni se razvijaju u nove stabljike sa korijenom. Neki listovi proizvedu samo jednu biljku iz lisne vene. U nekih vrsta, može se proizvesti više novih biljaka na mnogim mjestima jednog lista, što može biti izazvano zarezivanjem lisnih vena.

Iako se neke vrste, kao što su vrba, kupina i pelargonijum, mogu jednostavno uzgajati stavljanjem reznice u vlažnu zemlju, dok većina vrsta zahtijeva više pažnje. Većina zahtijeva vlažnu, toplu, djelomično hladnu podlogu, što zahtijeva pristup koji je opisan iznad koji bi se trebao slijediti. Posebno teškim vrstama za pokretanje rasta reznica mogu biti potrebni hladan zrak iznad i toplo tlo. Osim toga, za mnogo teže ožiljevanje reznica, treba koristiti dio biljke koji ima najviše šanse za uspjeh kod date vrste.[5]

Poboljšavanje rezultata[uredi | uredi izvor]

Reznice ruže pod plastičnom bocom staklene bašte
Kultura izdanka mehkog drveta vrste Buxus sempervirens

Postoje načini za poboljšanje rasta reznica iz izdanka. Intenziviranje svjetla omogućuje brže nicanje, iako tako generirana toplota može izazvati oštećenja sadnog materijala.[6] Azalea cuttings can be mildly heated in water to disinfect it from the fungus pathogen Rhizoctonia, and this could potentially be used for other plants.[7]

Izbor odgovarajućeg zemljišta[uredi | uredi izvor]

U zavisnosti od vrste, postoji nekoliko dodataka koji se koriste za dobijanje odgovarajućeg tla za reznice. Ovi dodaci mogu uključivati, materijale kao što su:

  • Krečnjak – da se poveća pH-vrijednost zemljišta iodržava pH 6-6,5;
  • Organska supstanca / humus – za povećanje hranjivim materijama, sa održavanjem na minimumu;
  • Pijesak ili šljunak – da se poveća propusnost vode u zemljištu;

Naprimjer, s običnom zalijevanje tla, treći kontejner treba popuniti pijeskom, kako bi tlo ostalo pogodno tza reznice.

Održavanje povoljne vlažnosti[uredi | uredi izvor]

Bijela plastična „staklena bašta“ služi za održavanje vlažnosti reznica.

Iako se ovdje može koristi nekoliko opcija, obično se za pokrivanje reznica upotrebljava polubijela plastika. Tlo ispod reznica se održava vlažnim, sa povremenim prozračivanjem da se spreči formiranje plijesni. Plastična boca se može koristiti kao mala staklenik za održavanje prave razine vlage.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

References[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  3. ^ "How to make your own rooting hormone". Pioneerthinking.com. 2005-11-02. Pristupljeno 2010-02-21. 
  4. ^ "HO-37: New Plants from Cuttings". purdue.edu. 
  5. ^ "Certain plant species having more success with certain types of cuttings". Healthrecipes.com. Pristupljeno 2010-02-21. 
  6. ^ Wallheimer, Brian (January 23, 2012). "Study shines light on ways to cut costs for greenhouse growers". Lopez and Currey. Purdue University. Pristupljeno July 31, 2012. 
  7. ^ Yao, Stephanie (December 24, 2009). "Hot Water Treatment Eliminates Rhizoctonia from Azalea Cuttings". USDA Agricultural Research Service. Physorg. Pristupljeno July 31, 2012. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]