Idi na sadržaj

Safvet Halilović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Safvet Halilović (Zenica 1968) bosanskohercegovački je teolog, pisac, profesor tefsira, sire – života poslanika Muhammeda i Kur'anske antropologije na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Član je Vijeća povjerenika Svjetske unije islamskih učenjaka.

Safvet Halilović
Rođenje1968.
Zenica
ZanimanjePisac, profesor Tefsira, Sire – života poslanika Muhammeda i Kur'anske antropologije
Značajna djela
Sira – Životopis posljednjeg Allahovog Poslanika

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1968. godine u Zenici. Gazi Husrev-begovu medresu je završio u Sarajevu 1987. godine gdje je stekao zvanje hafiza Kur'ana. Na islamskom univerzitetu Al-Azhar u Kairu je diplomirao 1992. godine, a na Odsjeku za tefsir i kur'anske nauke je magistrirao 1997. i doktorirao 2001. godine. Tokom postdiplomskih studija predavao je islamske nauke na Teološkom fakultetu u Istanbulu i Savremeno tefsirsko mišljenje u arapskom svijetu na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Godine 2014. imenovan je za redovnog profesora za Tefsir i Kur'ansku antropologiju na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici. Šef je Odsjeka za islamsku vjeronauku. Na sarajevskom Teološkom fakultetu, Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću i Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru bio je spoljni saradnik. Trenutno radi kao profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici gdje predaje: Osnove tefsira, Tefsirske tekstove, Kur'anska antropologija, Fenomenologija grijeha i Kur'anska pedagoška načela.[1]

Halilović je objavio dvadeset knjiga i preko stotinu naučnih i stručnih djela iz područja tefsira, sire, kur'anske antroplogije, historije islama, islamskog misionarstva, odgoja i obrazovanja i sl. Preveo je razne knjige i radove sa arapskog jezika. Njegove knjige su prevedene na engleski, njemački, turski, arapski. Godine 2006. izabran je u Vijeće povjerenika, tijelo koje upravlja Svjetskom unijom muslimanske uleme. Poznaje arapski, turski, engleski i ruski jezik.[1][2]

Nepotpuna bibliografija

[uredi | uredi izvor]
  • At-Tafsîr bi al-Ma'thûr, Ahammiyyatuhû wa Dawâbituhû, Dirâsa Tatbîqiyya fî Sûrah anNisâ' (Tradicionalno tumačenje Kur'ana - njegov značaj i postavke- primijenjena studija sure En-Nisâ'), magistarski rad (Kairo 1999)
  • Al-Imâm Abû Bakr ar-Râzî al-Jassâs wa Manhajuhû fî at-Tafsîr (Metodologija tumačenja Kur'ana zasnovana na primjeru istaknutog hanefijskog učenjaka Abû Bakra ar Razî Al-Jassasa), doktorski rad (Kairo 2001). Godine 2004. prof. dr. Mehmed Kico je ovaj rad preveo na bosanski jezik pod naslovom: Metodologija tumačenja Kur'ana u hanefijskome mezhebu - Studija na primjeru El-Džessasovog tefsira Ahkam elKur'an (Propisi Kur'ana).
  • Hifz- Učenje Kur'ana napamet (2003, 2005)
  • Islam i Zapad u perspektivi Asadovog mišljenja
  • Osnovi tefsira, opsežna studija o temeljnim postavkama razumijevanja i tumačenja Kur'ana (Zenica 2005)
  • Islamsko vjerovanje u svjetlu El-Džessasovog tefsira Ahkâm al-Qur’ân (2005)
  • Uloga Kur'ana u životu muslimana (2006)
  • Sira – Životopis posljednjeg Allahovog Poslanika (2006, 2007, 2010, 2011, 2013)
  • Kur'anska antropologija – Čovjek u svjetlu Kur'ana (2009)
  • Supruge vjerovjesnika Muhammeda i razlozi njegovog višeženstva (2009)
  • Šta živi mogu učiniti za umrle (2009, 2010)
  • Šta moramo znati o grijesima (2011, 2012)
  • Kako postati hafiz Kur'ana (2012) itd.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Halilović, Safvet, (2020), Sira - životopis posljednjeg Allahovog poslanika, str. 369-371, Dobra knjiga Sarajevo
  2. ^ http://www.ipf.unze.ba/wp-content/uploads/2018/02/CV_Safvet_Halilovic_bosanski.pdf