Salih Sidki Muvekkit Hadžihuseinović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Salih Muvekkit-Hadžihuseinović (Salih Sidki Muvekkit Hadžihuseinović) (?- 1888), bošnjački historičar.

Poznat je kao autor značajnoga djela "Tarih-i-Bosna" napisanog na turskom jeziku i objavljenoga prvi puta u prijevodu na bosanski kao "Povijest Bosne", 1999 u Sarajevu. Ta veoma opsežna knjiga (u prijevodu preko 1.400 stranica većega formata B5) opisuje historiju Bosne od turskoga osvojenja nadalje, sve do austrijskoga zaposjednuća 1878. Muvekkit nije kritički historičar modernoga kova (uostalom-to nisu bili ni njegovi hrvatski i srpski savremenici), ali je ipak erudicijom, racionalnim pristupom, korištenjem raznorodnih izvora (pisac se služio tekstovima na orijentalnim jezicima, ali i objavljenim radovima u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu u njegovo doba) stvorio kompendij koji nije sve do sada dobio priznanje kakvo zaslužuje. Treba reći da je Hadžihuseinović to značajniji jer je dotadašnja historiografija o BiH temeljena skoro isključivo na zapadnim vrelima (Lastrić, Lašvanin, Farlatti, Orbini,..), pa je Muvekkitovo djelo dobrodošao korektiv, što se pokazalo plodotvornim u kasnijim historijskim studijama kada su se rani turski defteri koje je objelodanio turski historičar Omer Lufti Barkan pokazali neprocjenjivim za historiju rane osmanske Bosne.

Iako Muvekkitovo djela ima nemali broj imaginativnih mjesta (napose o staroj prošlosti i prethistoriji, o čemu je pisac nasljedovao nekritične hrvatske povjesničare poput Orbinija), njegovo djelo je u cjelini monumentalna studija i vrelo obilja informacija koje uprkos objavljivanju i prijevodu još nije steklo mjesto koje zaslužuje u sintetskim historiografskim djelima posvećenima Bosni i Hercegovini. Koliko su se drugi historičari koji su pisali o BiH (Ćorović, Mandić, Draganović, Ćirković, Prelog, ..) služili njegovim djelom, ostaje tek da se utvrdi. Sigurno je da je ušao u repertoar standardne literature modernih turkologa i orijentalista koji proučavaju uticaj Osmanlija na područja Bosne, Srbije i Hrvatske (Moačanin, Popović,..).

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]