Salviae (Halapić, Glamoč)
Salviae je naziv putne stanice iz rimskog perioda u naselju Halapić, općina Glamoč, Bosna i Hercegovina.
U vrijeme Ilira Glamočko polje zaposjedali su Delmati jedno od najpoznatijih plemena. Rimljani su i ove krajeve konačno osvojili 9. god. n.e. Kao prva mjera romanizacije bila je izgradnja puteva. Jedan takav put išao je od Salone do Bosanske Gradiške na Savi. Put je iz Grahovskog polja išao preko planine Staretine i spuštao se u današnji Halapić, oko pet kilomatara sjeverozapadno od Glamoča. Tu je bilo sagrađeno utvrđenje, sa stanicom konzularnih beneficijara, hramom Jupiteru i sa naseljem funkcionalno vezanim uz put.
Arheologija[uredi | uredi izvor]
Više od 120 godina Zemaljski muzej iz Sarajeva obavlja arheološka istraživanja na lokalitetu Halapića. U kasnoj antici u Halapiću je bila podignuta, i najveća kršćanska bazilika na Glamočkom polju (Vrba, Halapić, Glavice, Isakovci). Ova se bazilika po malim kapitelima, koji su bili otkopani prilikom probnog iskopavanja (1931. g.), datira u 6. st., a čini se da je bila podignuta na ruševinama (starog) rimskog hrama.[1]
Posljednja istraživanje 2010. godine, pod vodstvom Adnana Busuladžića se odnose na arhitekturu kasnoantičkog refugija (skloništa), odnosno praćeni su zidovi i ostaci temelja ovog objekta. Također, ponovo su otkriveni ostaci kasnoantičke keramike.[2]
U njemu su živjeli rimski državni službenici zaduženi za održavanje i obezbjeđenje ceste. Tu se nalazio i centar službenog državnog kulta sa hramom kapitolijske trijade.[3]
Bogatstvo i raznovrsnost arheoloških nalaza s područja Halapića posebno ilustrira analiza pronađenih antičkih kultova. Do danas je konstatirano postojanje 14 skupina antičkih božanstava, a samo na području sela Halapić je pronađeno 13 božanstava koji su pripadali različitim kultnim zajednicama: (Mitra, Kabir, Dioskur, Helia, Apolon, Trački konjanik,...). Rimu je pogodovala široka platforma antičkog politeizma koji se u svojoj raznolikosti nije mogao ispriječiti robovlasničkoj ideologiji i njenim božanskim zaštitnicima, na prvom mjestu Jupiteru. Kod Rimljana religija nije postala gospodar ili snaga nad državom, a njeni sveštenici su bili izabrani službenici.
Po količini nađenog rimskog novca Halapić stoji daleko iznad ostalih lokaliteta Glamočkog polja.
Na području Halapića preko epigrafskih spomenika evidentirano je nekoliko osoba čije se življenje može utvrditi za antički period.[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019.
- ^ "ADNAN BUSULADŽIĆ -UMJETNOST ANTIČKIH MOZAIKA NA TLU BOSNE I HERCEGOVINE". Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA.
- ^ "ANTIQVI HOMINES BOSNAE". Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -. Pristupljeno 9. 2. 2016.