Saobraćaj u Azerbejdžanu

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Baku je najveća luka na Kaspijskom jezeru

Azerbejdžan je evroazijska zemlja u području Kavkaza, koje ima izuzetno povoljan prometni položaj. Zbog toga zemlja ima izvanredne uvjete za razvoj prometa, ali je on slabije razvijen zbog stalne nestabilnosti područja. Najvažniji prometni pravci u zemlji su putevi istok-zapad, od Crnog mora do Kaspijskog jezera, i sjever-jug, od istočne Evrope do Srednjeg istoka. Veoma izražen planinski karakter zemlje također znatna prepreka razvoju prometa, naročito na zapadu zemlje, gdje se pružaju veoma visoke planine. Azerbejdžan ima razvijen cestovni, željeznički, zračni i vodeni saobraćaj. Najveći prometni čvor je glavni grad, Baku.

Željeznički saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Po podacima iz 1993. godine ukupna dužina željezničke mreže u domenu javnog saobraćaja u Azerbejdžanu je bila 2.932 km, ode čega je 1.278 km elektrifikovana. Ovo se odnosi na pruge širokog kolosijeka (1520 mm),[1] osobene za zemlje bivšeg SSSRa. Ovi podaci ne uključuju industrijske i druge pomoćne pruge. Gradska željeznica razvijena je u Bakuu, gdje postoji i metro sistem.[2] Baku i drugi veći gradovi posjeduju i tramvajski prijevoz.

Željeznička veza sa susjednim zemljama:

  • Rusija Rusija - da
  • Gruzija Gruzija - da, trenutno izgradnja pruge standardnog kolosijeka
  • Ermenija Ermenija - da, ali je saobraćaj u prekidu
  • Iran Iran (preko enklave Nahičevan) - da, uz promjenu širine kolosijeka
  • Turska Turska (preko enklave Nahičevan) - ne, trenutno izgradnja pruge standardnog kolosijeka

Godine 2005. potpisan je sporazum između Gruzije, Turske i Azerbejdžana o izgradnji zajedničke željezničke linije Kars (Turska) - Tbilisi - Baku [3]standardne širine kolosijeka. Gradnja ove pruge izazvala je velike političke teškoće i ogorčenost Rusije.

Cestovni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Ukupna dužina cesta u Azerbejdžanu u 1998. godini je 24.981 km, od čega je sa tvrdom podlogom 23.057 km (najčešće u vrlo lošem stanju). Pravih autocesta nema, ali na prilazima velikim gradovima postoje bolje prometnice sa 3 i 4 trake. Posljednjih godina putna mreža se intenzivno obnavlja i širi.

Najznačajniji magistalni putevi u državi kreći od glavnog grada Bakua i idu ka:

Vodeni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Azerbejdžan je zemlja s dugim izlazom na Kaspijsko jezero, najveće na svijetu i jedno od najpromenijih sa velikim brojem izlaznih zemalja. Ono je preko Volge, Dona i Kanala Volga-Don u vezi s otvorenim svjetskim vodama, što dodatno stvara prednosti duge obale. Najvažnije primorske luke su Baku,[4] Sumgait i Lenkoran. Sa druge strane, unutrašnjost države ispresijecana je malim i plitkim rijekama s vrlo niskim ljetnim vodostajima, pa nema unutarnjih plovnih putova.

Gasovodi i naftovodi[uredi | uredi izvor]

Zračni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

U Azerbejdžanu postoji nekoliko aviokompanija, od kojih je najvažnije državno preduzeće "Azerbaijan Airlines".

U zemlji postoji 69 službeno upisanih aerodroma (2007. godine), od čega 29 sa tvrdom podlogom. Sa IATA kodom je ukupno 3 aerodroma:

Međunarodni aerodrom Hejdar Alijev u Bakuu daleko je najprometniji aerodrom u Azerbejdžanu, dok su ostali aerodromi mali i povezani putem nekoliko linija samo s prijestolnicom Bakuom i Moskvom.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Azerbaijan Railways - Transportation". www.indexmundi.com. Pristupljeno 2016-10-08. 
  2. ^ "Bakı Metropoliteni". metro.gov.az. Pristupljeno 2016-10-08. 
  3. ^ "Passenger Trains for Baku-Tbilisi-Kars Railway to Launch 2016". Georgia Today on the Web. Pristupljeno 2016-10-08. 
  4. ^ ".::Baku Sea Port::.". wayback.archive.org. Pristupljeno 2016-10-08.