Skalar (riba)

Skalar
Skalar
	Pterophyllum scalare
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Actinopterygii
Red	Perciformes
Porodica	Cichlidae
Rod	Pterophyllum
Vrste
	Pterophyllum altum; ; Pterophyllum leopoldi; ; Pterophyllum scalare; ;

Skalari su slatkovodne ribe iz roda Pterophyllum, porodice ciklida (Cichlidae). Rod sačinjavaju tri vrste riba, od kojih se sve odlikuju sa strana spljoštenim tijelom u obliku diska. Ove su ribe porijeklom iz bistrih i sporotekućih voda rijeke Amazon, njenih pritoka i nekih jezera Južne Amerike. Skalari još kao mlade ribe tvore monogamne parove, u kojima ostaju sa istim partnerom do kraja života. Kao i većina ciklida, oni predstavljaju izvrsne roditelje koji će svoju ikru i mlađ braniti od predatora.

U akvaristici su, zbog svoje smirenosti i gracioznosti, vrlo popularne ribe, te su jedni od najčešće držanih ciklida.

Vrste

Rod Pterophyllum sastoji se od tri vrste riba, od kojih se sve popularne nazivaju skalarima, iako postoje bitne razlike između njih:

Pterophyllum scalare je najpoznatija vrsta, te je stoga cijeli rod nazvan po njoj. Najrasprostanjenija je u akvarijumima, ali i u divljini.
Pterophyllum altum je mnogo rjeđa, te zato cjenjenija vrsta od prethodne. Teško se razmnožava u akvarijskim uslovima.
Pterophyllum leopoldi je još jedna rijetka vrsta, sa nešto horizontalno izduženijim tijelom od prethodnih vrsta. Nazivaju ga i patuljastim skalarom, budući da naraste tek deset centimetara.

Izgled i ponašanje

Karakterističan oblik diska skalarima omogućava sakrivanje u gustom vodenom bilju, odakle vrebaju sitne ribe i beskičmenjake. Odličnoj kamuflaži doprinose i tamne vertikalne pruge koje posjeduje većina divljih riba. Izražena su duga, trokutasta leđna i analna peraja. Ova peraja tvore trougao sa tijelom i glavom skalara. Kod domestificiranih varijeteta, na leđnom i analnom peraju, kao i na lepezastom repnom peraju, mogu se pojaviti i dugačk velasti nastavci. Skalari su prepoznatljivi i po dugačkim ventralnim perajima koja se nalaze odmah ispred analnog peraja, a koja im, između ostalog, služe za poticanje cirkulacije i aeracije vode oko položene ikre.

Dobro hranjene ribe mogu narasti od deset do petnaest centimetara u dužinu, te petnaest do 25 centimetara u visinu. ^[1]

Divlji skalari žive u velikim jatima koja često broje preko stotinu jedinki. U njihovo prirodno okruženje spada gusto vodeno bilje, te panjevi i grane tropskog drveća koje im omogućavaju skrivanje od predatora, kao što su pirane.

U akvarijumu

Skalari su u evropske akvarijume ušli početkom 20. vijeka. Sa obzirom na veličinu i visinu tijela, skalari traže akvarijume velike zapremine, od minimalno 70 litara i 50 centimetara visine.

Idealna temperatura za držanje ovih riba je 27 °C, mada mogu podnijeti i manja temperaturna kolebanja. U idealnu ishranu i njihovu najdražu hranu spadaju žive larve komaraca, dafnije (vodene buhe), sjeckane kišne gliste i crvići, ali se u akvarijskim uslovima zadovoljavaju sušenom i smrznutom hranom.

Domestificirani skalari naviknuti su na lužnatu i tvrdu vodu, ali kako u prirodi žive u mehkim i kiselkastim vodama, takva bi voda trebala da bude i u akvarijima - pH bi trebala biti ispod 7.5, a tvrdoća 10 do 12° gradi. ^[1]

Skalari su uglavnom mirne ribe koje se slažu sa svim stanovnicima akvarija. Izuzetak predstavljaju roditelji koji čuvaju potomstvo, a koji su tada vrlo agresivni prema ostalim ribama. Ipak je za njihove sustanare poželjno odabrati ribe koje im ne mogu stati u usta; u tu kategoriju nikako ne spadaju neonke, koje su im plijen i u prirodi. Također ih nije poželjno držati sa tetrazonama, koje često znaju grickati duga peraja riba.

Razmnožavanje

Zbog nedostatka očitog spolnog dimorfizma, spol ribe je teško otkriti sve do samog mrijesta. Mlade ribe formiraju monogamne parove u kojima sa istim partnerom ostaju do kraja života. Neki su uzgajivači iskusili poteškoće ili potpuno odbijanje novog partnera nakon smrti ili uklanjanja onog prvog. Par će zauzeti teritoriju, obično oko širokolisnih vodenih biljaka, koju će ljubomorno čuvati od drugih skalara.

Kada su spremni za mrijest, mužjak i ženka će odabrati list, kamen ili neki drugu ravnu površinu (filter, glinena saksija...) na koju će položiti ikru. U tu svrhu najbolje će poslužiti velika amazonka, biljka koja im najčešće služi kao mrijesna podloga u prirodi. Prije samog mrijesta, par će provesti nekoliko dana predano čisteći i pripremajući podlogu. Već prilikom pripremanja podloge kod zrele ženke može se primijetiti crveni ispust kod analnog otvora - legalica. Istu legalicu, ali mnogo manju, ima i mužjak. Mrijest započinje ženka, polažući na odabranu podlogu ljepljivu ikru. Skalari su vrlo plodne ribe; broj položene ikre obično se kreće od 400 do 500 komada, ali velika i dobro hranjena ženka je sposobna položiti i do 1000 komada ikre. ^[1] Nakon što je ženka završila polaganje ikre, mužjak prelazi preko nje izbacujući mliječ i tako je oplođuje. Par će zatim pomno čuvati ikru od grabljivih riba, aerisati vodu oko nje, te odstranjivati neoplođena i bolesna jajašca. Pri temperaturi od 28 do 30 °C, inkubacija ikre traje 36 do 48 sati. Tek izležene ličinke su bespomoćne i vrijeme provode zaljepljene za podlogu na kojoj su se izlegle. U ovom periodu ih nije potrebno hraniti, budući da će sve hranjive sastojke dobijati iz žumančane kesice. Roditelji će mladunce, kada nakon sedam dana proplivaju, čuvati u grupama, a odlutale mlade će prikupljati u ustima i "ispljunuti" nazad u grupu. Odmah nakon proplivavanja potrebno je početi hraniti mlađ tek izleženom artemijom ili Copepodima (znanih kao "prašina").

Nisu svi parovi dobri roditelji; godine međusobnog ukrštanja doveli su do gubitka roditeljskih osjećaja kod nekih varijeteta. Takve ribe, kao i neiskusni roditelji, mogle bi pojesti ikru odmah po polaganju. Ikru je moguće odgojiti i vještački, u akvariju odvojenom od roditelja, ali se to najčešće završava neuspjehom.

Varijeteti

Međusobnim ukrštanjem vrsta roda Pterophyllum nastalo je mnogo varijeteta, koji se razlikuju po boji, a rjeđe i po obliku tijela. Tako su od običnog, sivog skalara prošaranog sivim veritkalnim prugama, nastali crni, sivo-dimni, šlajer (dugih, velastih peraja), srebrni, koi (sa narandžastim mrljama) i albino skalari.