Spam

Spam (bos. neželjena pošta) označava sistem masovnog slanja nepoželjnih i netraženih poruka Internet korisnicima. Ove poruke često reklamiraju proizvode za koje primaoci nisu izrazili interes, sadrže e-mail obavijesti o temama na koje se nisu pretplatili ili vode na web-stranice pornografskog ili sumnjivog sadržaja. Ukratko, svaka masovna i nepoželjna poruka koju korisnici nisu zatražili klasificira se kao spam.
Današnje statistike pokazuju da je otprilike tri četvrtine svih e-mail poruka na Internetu spam, što je posljedica ekonomije velikih brojeva. Naime, slanje miliona poruka putem e-maila postaje sve jednostavnije i jeftinije, a među velikim brojem primatelja gotovo se uvijek nađe neko ko će naručiti reklamirani proizvod ili kliknuti na priloženi link. Time se ostvaruje dobit za pošiljaoca, iako je sama poruka neželjena i uzrokuje opterećenje infrastrukture.
Slanje spama ostaje ekonomski održivo za pošiljaoce jer oglašivači nemaju znatne operativne troškove, osim održavanja vlastitih mailing-listi, servera i IP opsega. S druge strane, teret troškova poput gubitka produktivnosti, prevare i održavanja resursa snose korisnici i pružaoci internetskih usluga. Zbog toga su u mnogim državama zakonski regulisani oblici i kazne za slanje spama, poput CAN-SPAM zakona u Sjedinjenim Državama ili drugih propisa širom svijeta.CAN-SPAM Act.[1]
Kako količina spama raste, tako rastu i troškovi održavanja e-mail poslužitelja, dok efikasnost e-mail komunikacije opada uslijed "zagušenja" u korisničkim sandučićima. Pružatelji internetskih usluga (ISP) često uvode stroge mjere protiv dokazanih spamera, što uključuje blokiranje IP adresa ili domena s kojih dolazi veći broj neželjenih poruka. Uprkos tome, industrija spama sve se više oslanja na ilegalne metode distribucije, poput botneta i zlonamjernog softvera.
Različite vrste spama obuhvataju:
- Neželjene komercijalne ponude za proizvode ili usluge
- Prevare u kojima pošiljaoci zahtijevaju uplatu novca uz lažna obećanja velike zarade
- Lažna upozorenja i poruke koje motivišu primaoca da ih proslijedi drugim korisnicima
- Linkove ka zaraženim ili zlonamjernim web-stranicama
Osoba koja šalje ili organizuje slanje takvih poruka naziva se spamer.
Zaštita od spama
[uredi | uredi izvor]Razvijene su brojne metode zaštite od spama, uključujući:
- Filtere za spam ugrađene u e-mail servise koji analiziraju poruke i odbacuju sumnjive sadržaje.
- Crne liste (blacklists) i bijele liste (whitelists) kojima se reguliše pristup serveru na osnovu IP adrese ili domene.
- User reporting (prijavljivanje) neželjenih poruka, čime se spam označava i pomaže u otkrivanju novih izvora spama.
- Zakoni i propisi koji zabranjuju određene vrste slanja masovnih i obmanjujućih poruka.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
- ^ https://www.ftc.gov/business-guidance/resources/can-spam-act-compliance-guide-business (posjećeno 1. februara 2025.)