Stara džamija u Gornjoj Mahali (Seonica)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Stara džamija u Gornjoj mahali
Osnovne informacije
Lokacija Seonica, Konjic
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštine Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Dovršeno 1880.
Specifikacije
Dužina 9,37 m.[1]
Širina 6,10 m.[1]
Munare 1

Stara džamija u Gornjoj mahali, Seonica nalazi se u općini Konjic, Bosna i Hercegovina. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1] Komisija je donijela odluku 16.-22. maja 2006. u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Naselje Seonica je smješteno na desnoj strani Jablaničkog jezera. Od Konjica je udaljeno 30 km prema jugozapadu, a od Ostrošca 12 km prema sjeveru. Smješteno je u kanjonu rječice Seončice i sastoji se od mahala: Donje, Gornje i Poretka

Historija[uredi | uredi izvor]

Prema mišljenju Ćire Truhelke, naselje Seonica je u XV vijeku bilo rezidencija bogumilskih gostova. Ovdje je 1422. godine živio gost Radin Butković, koji je na osnovu testamenta sačuvanog u istorijskom arhivu u Dubrovniku svojim nasljednicima ostavio veliki pokretni imetak u Seonici i okolini. Među nasljednicima se naročito ističe gost Radin Seničanin, koji je doživio gubljenje bosanske samostalnosti i dolazak Osmanlija.

Uspomena na bogumile bila je u Seonici veoma živa do unazad 70 godina. Uspomenu na njih čuvaju brojne nekropole stećaka, imena sela (Gostovići, Dobrigošće i Ugošće), lokaliteta (Gostovljak) i prezimena (Potur, Goastevčić i Pataronović).

U Seonici se nalaze dvije džamije, od toga je jedna u Donjoj, a druga u Gornjoj mahali. Postojali su i mekteb i tekija nakšibendijskog reda. Mekteb se nalazio pri vrhu Donje mahale. Ne zna se tačno kada je izgrađen, niti kada je napušten. Tekija je sagrađena oko 1833. godine i koristila se sve do 1912. godine.

Za razliku od Donjomahalske, pisanih podataka o vremenu gradnje Stare džamije u Seonici nema. Podignuta je oko 1880. godine. Džamija je zadužbina izvjesne Bege (Begajete) Begeta, kćeri Omer-begove a udove Muharema Buturovića, koja je za izdržavanje džamije uvakufila čiftluk Bjelovčine kod Konjica i Podine u Seonici. Za ovo uvakufljenje napisala je vakufnamu koja se nije sačuvala.

Sredstvima Komisije i Općine Konjic ova džamija je obnovljena u dvije faze. Prva faza, koja je podrazumijevala obnovu zidova, krova i munare, izvršena je 2008, a druga – unutrašnji radovi, stolarija s minberom i mahfilama – 2010. godine.

Opis[uredi | uredi izvor]

Sastoji se od jednoprostornog molitvenog dijela kvadratne osnove, dimenzija 9,37x6,50 metara, trijema i drvene munare.[2] Džamija je podignuta na vrlo strmom terenu, tako da visinska razlika njene jugoistočne i sjeverozapadne strane iznosi više od tri metra. Zidani dio objekta i trijem pokriveni su kamenom pločom.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ćiro Truhelka, Testament gosta Radina Butkovića i još nešto o gostu Radinu, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1911. i 1913, str. 374.
  • Derviš Buturović, Povodom jedne vakufname, Glasnik VIS-a Sarajevo, 1952, br. 1-4, str. 57.
  • Pavao Anđelić, Historijski spomenici Konjica i okoline I, Skupština opštine Konjic, Konjic, 1975.
  • Desanka Kovačević-Kojić - Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države. “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1978.
  • Marko Vego, Postanak srednjovjekovne bosanske države, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
  • Esad Bajić, Vjerski objekti i drugi spomenici islamske kulture na području medžlisa Islamske zajednice Konjic sa kratkim osvrtom na istoriju pojedinih mjesta, Medžlis IZ Konjic.
  • Jusuf Mulić, Konjic i njegova okolina u vrijeme osmanske vladavine (1464-1878), Opština Konjic, Konjic, 2001.
  • Hamdija Kreševljaković, Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom, 1951.
  • Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, izdanje Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće «Preporod», Sarajevo, 1997, str. 330.
  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga II, 3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo Publishing, 1998, str. 164.
  • Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo – Publishing, 3. Izdanje strana 300, 1998. - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
  • Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Stara džamija u Gornjoj mahali, Seonica". kons.gov.ba. Pristupljeno 5. 3. 2018. 
  2. ^ "M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom". Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]