Stari Oskol

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 50°36′N 37°35′E / 50.600°N 37.583°E / 50.600; 37.583
Stari Oskol
Grad
S.Oskol 20.JPG
Flag of Stary Oskol (Belgorod oblast).png
Zastava
Coat of Arms of Stary Oskol (Belgorod oblast).png
Grb
Država  Rusija
Koordinate 50°36′N 37°35′E / 50.600°N 37.583°E / 50.600; 37.583
Površina {{{površina grad}}} km2
Vremenska zona UTC+4
Pozivni broj +7 4725
<div style="position:absolute; left:Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije "["%; top:Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije "["%; padding:0; line-height:0;">

Stari Oskol (ruski: Старый Оскол) je grad u Belgorodskoj Oblasti, zapadna Rusija. Nalazi se na obalama rijeke Oskol, 140 km od Belgoroda i u blizini grada Gubkina. Drugi je po veličini grad u regiji, a prema popisu stanovništva iz 2017. godine u gradu je živjelo 223.360 stanovnika.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Stari Oskol je osnovan 1593. godine kao tvrđava, u okviru južne linije utvrđenja oko Moskve. U 17. vijeku, grad su vojnički osvojili Krimski Tatari. Kasnije je bio jedno od mnogobrojnih poprišta za vrijeme Ruskog građanskog rata 1919. godine, kao i Drugog svjetskog rata, gdje su ga zarobile mađarske trupe. Nakon Drugog svjetskog rata, industrija se razvijala u gradu što je dovelo do porasta broja stanovništva.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Od 1. januara 2017. grad se prema broju stanovnika nalazio na 91. mjestu od ukupno 1112 gradova Ruske Federacije.[2]. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva iz 2010. godine u gradu je živjelo 221.163 stanovnika, više nego 2002. godine. Administrativno je središte velikog gradskog područja središnjeg Černozemskog kraja. Stanovništvo gradskog područja Stari Oskol i Gubkin iznosi ukupno nešto više od 410.000 stanovnika.

        Godina         Stanovništvo
1737. 9000
1750. 10.990
1763. 17.715
1770. 28 917
1779. 25 009
1791. 21 599
1801. 24 300
1821. 41 595
1837. 19 973
1850. 10 000
1860. 27 774
1869. 20 000
1875. 11 272
        Godina         Stanovništvo
1880. 5074
1889. 9000
1897. 16 000
1913. 18 200
1926. 20 000
1931. 21 300
1939. 10 946
1959. 27 474
1979. 114 946
1990. 177 000
2000. 213 800
2010. 221 085
2017. 223 360

Klima[uredi | uredi izvor]

Stari Oskol ima umjerenu kontinentalnu klimu sa umjereno studenim zimama i sa stabilnim snježnim pokrivačem, koji najviše pada tek u januaru i februaru. Ljeta su topla, čak i vruća (pogotovo juli i prva polovica augusta). Jesen je blaga i kišovita.

Administrativno-teritorijalna podjela grada[uredi | uredi izvor]

U okviru cjelokupne Administrativne podjele Rusije, Stari Oskol služi kao administrativno središte Starooskolskog okruga. Urbani prostor "Stari Oskol" uključuje administrativno-teritorijalne jedinice bez pravne osobnosti:

  • Sjeveroistočni dio
  • Jugozapadni dio
  • Jugozapadna industrijska zona
  • Središnji dio
  • Željeznički dio
  • Dio Kotel
  • Metalurški dio

Vlada[uredi | uredi izvor]

Uprava Staroskolskog okruga je izvršna vlast, na čelu sa N. Sergienkom. Zakonodavstvo u gradu i općini vrši vijeće zamjenika, koje ima 25 članova. Zastupnici se biraju u jednoj izbornoj jedinici i na popisu stranaka.

Počasni nazivi gradova[uredi | uredi izvor]

  • Grad vojne slave - od 5. maja 2011. godine[3].
  • Grad slave rada.
  • Ekonomski glavni grad Belgorodske regije.
  • Kruna sv. Ištvana - službeni naziv Starog Oskola tokom okupacije u Drugom svjetskom ratu, 1942. godine za vrijeme vladavine Miklósa Horthya.

Gradovi prijatelji[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2017 года
  2. ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2018 года. Таблица «21. Численность населения городов и пгт по федеральным округам и субъектам Российской Федерации на 1 января 2018 года»
  3. ^ Указ Президента Российской Федерации от 5 мая 2011 года № 588 «О присвоении г. Старый Оскол почётного звания Российской Федерации „Город воинской славы“»