Starogradsko polje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Starogradsko polje
Svjetska baština
Kriterijii, iii, v
Referenca1240
Uvrštenje2008. (32. sjednica)
Površina1.376,53 ha
Tampon-zona6,403.13 ha
KoordinateN43 10 54 E16 38 19

Starogradsko polje nalazi se na jadranskom otoku Hvaru, Hrvatska. Kao kulturni pejzaž proglašen je za prirodni rezervat. Kolonizirali su ga jonski Grci sa Parosa u 4. stoljeću pne. Prvobitna poljoprivredna djelatnost ove plodne ravnice, uglavnom usresređene na grožđe i masline, održava se od grčkih vremena do danas, a područje je ostalo praktički netaknuto. Pejzaž sadrži drevne kamene zidove i ukrase, ili mala kamena skloništa, i svjedoči o drevnom geometrijskom sistemu podjele zemlje koji su koristili stari Grci, vidljivom i nakon 24 vijeka.[1]

Kolonisti su podijelili ravnicu na 75 zemljišnih parcela (zvanih chora), od kojih svaka ima otprilike 16 hektara, omeđenih suhozidom. Ovi zidovi su korišteni i za nadgledanje ravnice i lakše kretanje poljem. Narednih generacije su kontinuirano održavale granične zidove čime su poštovale jednom uspostavljeni raspored parcela.

Ostaci rimske villae rusticae Kupinovik u Starigradskom polju na Hvaru

Na parcelama su građene male kolibe od suhog kamena zvane trimovi, gdje su se čuvali alati i ljudi su se mogli skloniti od lošeg vremena. Širom ravnice izgrađeni su i rezervoari za vodu sa kanalima, kako bi se zadržala kišnica, i lakše izdržala suha mediteranska klima. Mnoge od ovih drevnih građevina se i danas koriste u te svrhe.[2]

Karakteristična tla u polju su crvenica te glinasta i pjeskovita zemlja nastala aluvijalnim nanosima. Uz sjeverni rub polja, nalazi se lokva Dračevica, jedini površinski izvor vode koji gotovo nikada ne presušuje.

Zaštićeno područje[uredi | uredi izvor]

Starogradsko polje je od 2008. god. na popisu UNESCO-ovih mjesta svjetske baštine[3] Starogradska poljoprivredna ravnica i okolina primjer su veoma drevnog tradicionalnog ljudskog naselja, koje je danas ugroženo modernim ekonomskim razvojem, posebno depopulacijom sela i napuštanjem načina tradicionalne poljoprivredne proizvodnje.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Starogradsko polje". UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 11. 2021.engleski: '
  2. ^ "Hrvatska, nominacija Starogradskog polja za nominaciju na listu svjetske baštine" (PDF). Ministarstvo kulture. Pristupljeno 19. 11. 2021.engleski: '
  3. ^ "Hrvatska, spomenici upisani na listu svjetske baštine". UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 11. 2021.engleski: '