Grožđe

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Grožđe u vinariji u Kaliforniji.
Grozd rane bijele sorte Muškat julski, uzgojen u međimurskom vinogorju, sjeverna Hrvatska

Grožđe je plod vinove loze (Vitis vinifera).

Postoji 12 osnovnih i najpoznatijih vrsta grožđa od kojih se pravi većina svjetskih vina. Ranije su se vina označavala prema području na kome se grožđe uzgaja, ali kasnije je broj proizvođača i područja sa vinogradima toliko porastao da je uvedeno označavanje prema vrsti grožđa.

Crno grožđe[uredi | uredi izvor]

  • Cabernet Sauvignon - Ovo je najpopularnije grožđe na svijetu kad je proizvodnja crnog vina u pitanju. Uzgaja se u Bugarskoj, Čileu, Australiji, Kaliforniji, južnoj Francuskoj. Ima mala plavo-crna zrna sa debelom kožom, kasno olista i kasno sazrijeva.
  • Merlot - Od ovog grožđa se pravi najskuplje crno vino na svijetu - Chateay Petrus. Uzgaja se u Bordeauxu, ima velika zrna sa tankom kožom, okus ima tragove borovnice i mente.
  • Nebbiolo - Daje vrlo kompleksna crna vina, uspjeva na krečnjačkom zemljištu, na većim visinama, najviše u sjeverozapadnoj Italiji. Vrlo tamne je boje i kasno sazrijeva. Nebbia na italijanskom znači magla.
  • Crni Pinot - Od ovog grožđa se pravi čuveni burgundac. Uspjeva na krečnjačkom zemljištu istočne Francuske. Ovo je "sveti gral" proizvođača u mnogim zemljama. Ima tanku kožu crne boje i guste grozdove. Pored Francuske, uzgaja se i u Australiji, na Novom Zelandu, u Južnoj Africi, Italiji, Rumuniji, SAD-u.
  • Syrah ili Shiraz - Drevno crno grožđe sa Srednjeg istoka. Uzgaja se na granitu, krečnjaku i pijesku u dolini Rone (Francuska), u Kaliforniji i Australiji. Plavo-crne boje, ima mala zrna i debelu kožu. Relativno rano sazrijeva i daje visoke prinose.
  • Sangiovese - Ovo grožđe se uzgaja po cijeloj Italiji, kao i u Argentini i Kaliforniji. Raste na krečnjaku, ali i na glini, sporo i kasno sazrijeva, podložno je oksidaciji. Najbolji iz vrste je Sangiovese piccolo.

Bijelo grožđe[uredi | uredi izvor]

  • Chardonnay - Bijeli Chardonnay je vjerovatno najtraženije grožđe na svijetu. Bolje uspjeva na siromašnijem zemljištu, ali se prilagođava i drugim tipovima. Daje male grozdove tanke kože. Rano cvjeta i zrije. Danas se uzgaja u svakoj zemlji u kojoj se pravi vino.
  • Crni Chenin - Koristi se za najraznovrsnija vina, daje obična i pjenušava, suha i slatka. Uzgaja se najviše u dolini Loare - jugozapadna Francuska, sve do Atlantika. Ima tanku kožu, kasno sazrijeva. Raste i u Južnoj Africi, Kaliforniji, Australiji i Novom Zelandu. Daje dugotrajna vina, ali i vina koja se odmah piju.
  • Traminac - Grožđe ružičaste boje, daje suha i slatka bijela vina, karakterističnog aromatičnog, nekako začinjenog okusa. Porijeklom je iz Aldo Adiga. Uzgaja se u Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumuniji, u Australiji i na Novom Zelandu.
  • Rizling - Voli hladniju klimu. Blijeda zrna sa mrljama, u malim grozdovima. Kasno cvjeta i zrije. Daje vrhunska suha, poluslatka i slatka vina. Uzgaja se u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Australiji i SAD-u.
  • Crni Sauvignon - Grožde doline Loare, raste na krečnjaku, pijesku, šljunku. Kompaktni mali grozdovi tanke kože. Rano zrije. Uzgaja se i u Italiji, Južnoj Africi, na Novom Zelandu, u Australiji i SAD-u.
  • Semillon - Daje sjajna slatka vina i visoko kvalitetna suha vina. Ima velika zrna i tanku kožu. Traži specifične klimatske uvjete. Raste u Bordeauxu u Francuskoj, Čileu, Australiji, SAD, Južnoj Africi.
Grožđe
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija 288 kJ
Ugljikohidrati 18.1 g
Šećeri 15.48 g
Vlakna 0.9 g
Masnoće 0.16 g
Bjelančevine 0.72 g
Tiamin (Vit. B1) 0.069 mg (5%)
Riboflavin (Vit. B2) 0.07 mg (5%)
Niacin (Vit. B3) 0.188 mg (1%)
Vitamin B5 0.05 mg (1%)
Vitamin B6 0.086 mg (7%)
Folna kiselina (Vit. B9) 2 μg (1%)
Vitamin C 10.8 mg (18%)
Vitamin K 22 μg (21%)
Kalcij 10 mg (1%)
Željezo 0.36 mg (3%)
Magnezij 7 mg (2%)
Mangan 0.071 mg (4%)
Fosfor 20 mg (3%)
Kalij 191 mg (4%)
Natrij 3.02 mg (0%)
Cink 0.07 mg (1%)
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice