Stećak u Baljvinama

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Stećak u Baljvinama, općina Mrkonjić Grad, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Naselje Baljvine nalaze se pod planinom Čemernicom, visoko iznad kanjona Vrbasa kod Crne Rijeke, udaljeno od Mrkonjić-Grada oko 15 km  na sjeveroistok. Položaj Baljvina reljefom je izolovan od saobraćajnica, a u blizini puta Banjaluka- Jajce. Stećak se nalazi usred zaseoka Kocelji, selo Donje Baljvine,

Opis[uredi | uredi izvor]

O stećku nema pisanih podataka. Potiče iz perioda XIV-XV vijeka.

Pozicija spomenika je posebna. Stećak, danas ograđen, stoji usamljen na kraškoj livadi-pašnjaku velikoj 3 hektara. Okolo, taj centralni seoski prostor, sa tri strane, ograđuju kuće i makadamski put. Zato mještani kažu da stoji  "na srid sela", i vjerovatno ga zato posebno tretiraju, tj. štite.

Stećak je u obliku  sanduka dimenzija:1.6x0.70x1.25 m, pri dnu malo sužen. Isklesan je od tvrdog lokalnog krečnjaka.

Orijentisan je dužom osom u pravcu zapad-istok. Duže strane su ukrašene: južna - velikim, skoro zatvorenim prstenom "polumjeseca". Sjeverna strana je ukrašena istim motivom polumjeseca. U istočnom gornjem uglu je mala rozeta. Ukrasi su precizno isklesani u plitkom reljefu na gornjoj polovini stećka.

Ivan Lovrenović je zapisao da mještani govore "čuči na srid sela od kako je Boga i svita, pa neka ga i sad...". "Mještani, Bošnjaci ga ne "svojataju", ali njihov iskaz svjedoči o njegovoj drevnosti i nejasnom strahopoštovanju koje kod mještana izaziva

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
  • Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
  • Ivan Lovrenović, Stećci okoline Mrkonjić-Grada. Naše starine XIV-XV, Zavod za zaštitu spomenika kulture,prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1981, 85-96.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Stećak u Baljvinama". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 12. 2016.