Stepski vuk
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Stepski vuk | |
|---|---|
 Naslovnica orginalnog njemačkog izdanja iz 1927. godine | |
| Autor | Hermann Hesse |
| Originalni naziv | Der Steppenwolf |
| Država | Švicarska |
| Jezik | njemački jezik |
| Žanr | autobiografsko, egzistencijalističko |
| Vrsta djela | roman |
| Izdavač | S. Fischer Verlag |
| Datum izdanja | 1927. |
| Broj stranica | 237 |
| Glavni lik | Harry Haller, Hermina, Pablo |
Stepski vuk (njem. Der Steppenwolf) je roman njemačkog pisca Hermanna Hessea, objavljen 1927. godine. Roman govori o Harryju Halleru, usamljenom i nezadovoljnom intelektualcu u potrazi za izlazom iz životne krize u koju ga je dovela podvojenost vlastite ličnosti između ljudske i vučje prirode. Uz pitanja identiteta i individualizma, roman se bavi i kritikom malograđanštine i društvenih tendencija iz poslijeratnog razdoblja.
Roman je u početku naišao na nezainteresiranost i odbijanje. U SAD-u je, u pojedinim saveznim državama, bio zabranjen u školskim bibliotekama zbog opisivanja "seksualnih perverzija" i upotrebe droga. Veliku popularnost stekao je tek 60ih i 70ih godina među pripadnicima hipi-pokreta, koji su u Hesseu pronašli duhovnog vođu.
Nastanak romana
[uredi | uredi izvor]Hesse je počeo pisati Stepskog vuka sredinom 20ih godina kada je proživljavao tešku životnu krizu. Zbog neslaganja sa ženom (oženio se 1924. godine po drugi put) mučio ga je osjećaj usamljenosti i izoliranosti od svijeta. Istovremeno je raslo njegovo nezadovoljstvo građanskim društvom i tehničkom civilizacijom; progonile su ga i pesimistične slutnje o novom svjetskom sukobu. U očajnom raspoloženju razmišljao je o samoubistvu, a pohađao je i terapije kod psihologa.
Radnja romana
[uredi | uredi izvor]Roman je podijeljen na tri dijela. U prvom dijelu, Predgovor izdavaču, nećak Hallerove stanodavke upoznaje čitaoca s glavnim likom na način na koji ga on doživljava; Haller je nakon nekoliko mjeseci boravka napustio stan i ostavio mu svoje bilješke. Iz Zabilješki Harryja Hallera (uz upozorenje: "Nije za svakoga. Samo za poremećene.") glavni lik u prvom licu iznosi svoja razmišljanja i doživljaje. U ovaj dio je uklopljen i Traktat o Stepskom vuku, knjiga u knjizi, objektivna analiza ličnosti Harryja Hallera – Stepskog Vuka.
Harry Haller je intelektualac u kasnim četrdesetim godinama, pisac novinskih članaka, eseja i knjiga, ljubitelj književnosti, slikarstva i klasične muzike (posebno Goethea i Mozarta koje kasnije susreće u snovima). Živi sam, a način života mu je vrlo neuredan jer se zbog svoje prirode ne može uklopiti u normalno građansko društvo. Harryjeva ličnost je podijeljena u dva suprotstavljena pola koja si međusobno smetaju: ljudski (simbol umnog, plemenitog i kulturnog) i vučji (simbol nagonskog, divljeg i surovog).
Za vrijeme jedne večernje šetnje gradom i obilaska krčmi gdje traži utjehu u alkoholu, susreće neobičnog čovjeka koji mu daje knjižicu "Traktat o Stepskom Vuku". Knjiga je hladna psihološka analiza kojoj je predmet sam Harry Haller. Traktat mu ne donosi puno novih spoznaja, ali ga potiče na razmišljanje o vlastitom identitetu i životu; razmišlja o samoubistvu.
Uskoro susreće mladog profesora kojeg otprije poznaje, i prihvaća njegov poziv na večeru. Ona završava potpuno neuspješno - Harry je razočaran malograđanštinom profesora i njegove žene, a nezadovoljan je i samim sobom. U sasvim očajnom stanju upućuje se u krčmu "Kod crnog orla" preporučenu od strane misterioznog čovjeka koju mu je dao "Traktat o Stepskom Vuku". Tamo upoznaje Herminu, djevojku koja ga sasvim dobro razumije i obećava mu pomoći.
Hermina uči Harryja plesati i uvodi ga u potpuno novi način života. Upoznaje ga s lijepom kurtizanom, Marijom, koja mu postaje ljubavnica, i saksofonistom Pablom zahvaljujući kojem počinje cijeniti jazz. Harry je sada sretan premda ponekad osjeća da ta sreća nije ono što on zapravo traži. Istovremeno se komplikuje njegov odnos s Herminom; ona ga želi navesti da se zaljubi u nju i zatim je ubije jer je ona zapravo slična njemu iako se ponaša na drugačiji način.
Hermina ga poziva na krabuljni ples gdje se konačno zaljubljuje u nju. Po završetku plesa ostaje s njom i Pablom. Pomoću droga Pablo ga uvodi u "magično pozorište" - odraz Harryjeve psihe. Tu doživljava niz nadrealnih iskustava, s kulminacijom u razbijanju vlastitog odraza u zrcalu i ubistvu Hermine, nakon čega slijedi razgovor s Mozartom koji osuđuje njegovo ponašanje. Harry konačno zaključuje da mora prihvatiti humor kao rješenje svoje krize, naučiti se smijati svijetu i sebi samome.
Zanimljivosti
[uredi | uredi izvor]- Harry Haller ima jednake inicijale kao i sam autor (ista pojava je prisutna i u drugim Hesseovim djelima), a Hermina je ženski oblik autorovog imena.
- 1926., Hesse je pohađao tečajeve plesa kod Julie Laubi-Honegger, s kojom je učestvovao na krabuljnom plesu u jednom hotelu u Zürichu.
- Hesseova stanodavka i stan koji je unajmio 1924 godine u Baselu su isti kao oni opisani u knjizi.
- Lik Pabla i doživljaj jazza su vjerovatno nastali pod utjecajem nastupa Sidneya Becheta kojima je Hesse nekoliko puta prisustvovao.