Tekila

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Različite vrste tekile

Tekila (šp. Tequila) je alkoholno piće prvobitno napravljeno u okolini Tequile, grada u zapadnoj meksičkoj državi Jalisco. Pravi se od biljke agave i obično sadrži 38-40% alkohola, ali postoje i neke vrste od 43–46% alkohola.

Vrste tekile[uredi | uredi izvor]

Tekila se obično proizvodi u pet kategorija:

  • oro ("zlatna") – tekila koja je "mlada i iskvarena", što znači da se karamela, šećer ili glicerin dodaju da sliči okusu starije tequile
  • blanco ("bijela") ili plata ("srebrna") – novo, bijelo alkoholno piće
  • reposado ("odležala") – minimalno 2 mjeseca, ali kraće od godinu dana čuvana u hrastovim bačvama
  • añejo ("stara" ili "određeno godište") – minimalno godinu dana, ali manje od 3 godine u hrastovim bačvama
  • extra añejo ("extra stara")– minimalno 3 godine u hrastovim bačvama.

Proces starenja mijenja boju tekile, ali katkad se neovisno o starosti dodaje karamela kako bi se dobila tamna boja. Što je starija, tekila je tamnija, dok je tek napravljena neobojena.

Pogrešno je shvatanje da neke tekile imaju crva u boci. Crv je zapravo oblik moljca Hypopta agavis koji živi na biljci agavi. Nalazak moljca na biljkama tokom procesa proizvodnje rezultira nižom kvalitetom proizvoda.

Konzumiranje[uredi | uredi izvor]

Tekila se poslužuje uz malo soli i kriškom limuna. To se zove "tequila cruda", katkad nazvana i "poliži-srkni-posiši" (odnosi se na način kombinovanja sastojaka). Osoba koja pije ovlaži stražnji dio dlana (između palca i kažiprsta) i posoli. Zatim poliže so, popije tekilu i posiše limun. So ublažava žestinu tekile, dok voće uravnotežuje i začinjava ukus.

U Njemačkoj i još nekim državama umjesto soli i limuna koristi se cimet i kriška narandže. Kao i druga alkoholna pića, tekila se koristi u razne svrhe.