Teorija zavjere
Konspirativna teorija ili teorija zavjere je pokušaj da se objasni krajnji razlog nekog događaja (obično političkog, socijalnog ili historijskog događaja) kao tajan i obično zavaravajući plan tajnog udruženja moćnih osoba (često opisanih kao "moćna elita") te negira da je događaj rezultat direktne aktivnosti ili pak prirodi događaj.
Iako u historiji nerijetko postoje kriminalna djela koja su počinili grupe ljudi (konspiratori) izraz "konspirativna teorija" se obično koristi u akademskim krugovima i u popularnoj kulturi da se opišu vrsta folklora sličnim urbanim legendama. Konspirativne teorije imaju određene ispravne oblike u svojoj naraciji ali su obično iste nastale kroz naivne metodološke greške. Termin se također koristi u negativnim konotacijama kad se želi objasniti i odbaciti neispravan, paranoičan i nevjerovatan trač. Većina ljudi koji nazivaju svoje teorije konspiratornim obično odbijaju da se teorija može svrstati u takvu vrstu negativnih konotacija.
Elementi
[uredi | uredi izvor]Prema Danijelu Pajpsu (Daniel Pipes) teorija zavjere ima sljedeće elemente:[1]
- Kontradiktornost - Odbacivanje kontraditornih (protivriječnih) indicija i dokaza.
- Obskurnost - Ukoliko nauka ne nudi objašnjenje isto se traži u okultnoj i nekoj drugoj egzotičnoj praksi.
- Tajnovitost - Obično dotične osobe ne navode svoj izvor informacija.
- Falsifikat - Upotreba falsifikata konstantan se element teorija zavjere. Kao historijski slučaj poznat je dokumenat Staraca iz Ciona.
- Preplavljenje faktama - Velika količina i preplavljenost informacija treba da opravda postojanje zavjere.
- Zavjera u zavjeri - Nedostatak dokaza objašnjava se time da su oni već uklonjeni.
- Lakovjernost - Autori dotičnih knjiga suviše lakovjerno objavljuju nepotvrđene informacije.
- Isključenje faktora slučajnosti - Ne postoji slučajnost sve je unaprijed isplanirano.
- Cui bono (kome to koristi) - Uvijek postoji moćna grupa koja je naizgled profiter neke zavjere.
Teme često izložene konspirativnim teorijama
[uredi | uredi izvor]- Iluminati vladaju svijetom.[2]
- Napadi 11. septembra 2001.[3]
- Lee Harvey Oswald nije ubio predsjednika Roberta Kenedija već CIA.[2]
- Serija Dosjei X (en. X-Files) treba da privikne stanovništvo Zemlje na postojanje vanzemaljaca[2]
- Vlada SAD-a je u kontaktu sa vanzemaljcima i pomaže im tokom eksperimenata nad kidapovanim ljudima[2], ovo je uostalom i temeljna tema serije Dosjei X.
- Vlade svijeta stavljaju drogu u vodovod da bi se stanovništvo lakše povinovalo.[2]
- Sletanje na Mjesec 1969. snimljeno je u studiju[2]
- Virus SIDE stvoren je u laboratoriji da bi se istrijebili crnci.[2]
- Hitler nije mrtav i živi na Južnom polu.[2]
- Bombački napad u Oklahomi na zgradu FBI-a, gdje je stradalo 165 ljudi, namješten je da bi se razoružale američke paravojne milicije i streljački klubovi.[2]
- Avion Boeing 747 (Let 800 TWA) koji je pao 1996 iznad Njujorka oboren je od strane američke mornarice.[2]
- Masakri na Markalama.[4]
- Virus Covid-19.[5]
Razno
[uredi | uredi izvor]- Njemački forenzičar Mark Bennecke će u intervjuu za Radio eins obrazložiti da ne postoji pozitivna teorija zavjere već da su one isključivo negativne odnosno zlonamjerne.[6]
- Prema emisiji Quarks uns Co. njemačke tv stanice WDR teorije zavjere bile su u 18. i 19. vijeku popularne u američkim elitnim krugovima, štaviše da su predsjednici bili njima podložni.[7]
- Prema profesoru amerikanistike Mihaelu Buteru (Michael Butter) teorije zavjere mogu nanijeti veliku štetu ukoliko se okreću protiv manjina.[8]
- Briitanski naučnik David Grimes razvio je matematički model teorije zavjere. Ovisno o broju učesnika neka tajna može se čuvati određeno vrijeme. Primjera radi ako broj čuvara tajne iznosi 250 onda se ona statistički čuva oko 50 godina. Ako se taj broj smanji na 125 onda se tajna može čuvati i do 100 godina.[9]
Adaptacija
[uredi | uredi izvor]Serije
[uredi | uredi izvor]Film
[uredi | uredi izvor]- Men in Black
- Conspiracy theory (1997)
Također pogledajte,
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Harder, Bernd (2000). "So erkennt man eine Verschwörungstheorie" (jezik: njemački). GWUP e.V. Gesellschaft zur wissenschaftlichen Untersuchung von Parawissenschaften e. V. Pristupljeno 3. 6. 2020.
- ^ a b c d e f g h i j Harder, Bernd (2000). "Die 10 populärsten Verschwörungen" (jezik: njemački). GWUP - Gesellschaft zur wissenschaftlichen Untersuchung von Parawissenschaften. Pristupljeno 3. 6. 2020.
- ^ "History's greatest conspiracy theories". 30. 8. 2018. Pristupljeno 3. 6. 2020.
- ^ Milutinović, Radiša (6. 10. 2015). "Markale Market Attack A Conspiracy, Says Mladic Defense Witness". Justice Report (jezik: engleski). BIRN BiH. Arhivirano s originala, 3. 6. 2020. Pristupljeno 3. 6. 2020.
- ^ Srowig, Meike (16. 5. 2020). "Interview mit Armin Nassehi - Soziologe: "Corona-Pegida" kann entstehen" (jezik: njemački). Zweites deutsches fernsehen. Pristupljeno 3. 6. 2020.
- ^ Intervju za Radio eins, 14. 2. 2016
- ^ "Quarks and Co" (jezik: njemački). Westdeutsches Rundfunk. 2016.
- ^ Klöckner, Marcus (1. 2. 2015). ""Verschwörungstheorien waren lange Zeit eine legitime Form des Wissens"" (jezik: njemački). Heise Verlag. Telepolis. Pristupljeno 3. 6. 2020.
- ^ Matting, Matthias (29. 1. 2016). "FAQ für Verschwörer: Wie viele Mitwisser darf ich einweihen?" (jezik: njemački). Heise Verlag. Telepolis. Pristupljeno 3. 6. 2020.
Commons ima datoteke na temu: Teorija zavjere