Veprinac se nalazi u sjeveroistočnoj Istri na istoččnim obroncima Učke, a obuhvata sljedeće zaseoke: Andretići, Balači, Boni, Falalelići, Gašparići, Guštići, Katinići, Kolavići, Lučetići, Pehji, Perinići, Slavići, Stari Grad, Šimetići, Škofi, Špadići, Travičići, Tumpići, Vas, Vedež, Vlašići, Zagrad, Zatka i Zubinići.
Veprinac se prvi put spominje 1136. u ugovoru Puljskog biskupa koji Veprinac, Mošćenice, Kastav i Rijeku daje u podnajam feudalcima Valsee iz Duina-Devina.[1]
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare opštine Opatija.
Gradska vrata: Neobična gradska vrata s tri otvora u sklopu zgrade Komuna, "Komunščice" nalaze se kraj starog kaštela danas privatni stan i izložbeni prostor. Kroz gradska vrata prolazi široka, kamenom popločena kaldrma (kala) koja se račva unutar naselja i vodi kamenim stubama prema najvišoj tački mjesta gdje je smještena parohijalna crkva sa zvonikom.
Parohijalna crkva sv. Marka je srednjovjekovna građevina (1572. ) s odvojenim zvonikom. Prema Kobleru gradnja župne crkve pada u 14. st., u vrijeme grofova Devinskih[1], kada župnu crkvu Veprinca daje izgraditi Ana Stell (Elizabetta Devinska) koja je u Veprincu živjela, te je 1405. sahranjena u riječkom manastiru sv. Jerolima. 1680. godine je obnovljena i potpuno barokizirana. Sljedeća je obnova crkve bila 1849. a posljednja 2008.U crkvi su renesansno – barokne horske klupe rustične obrade, kao značajan Zirerov primjerak drvorezbarstva. Veprinac nije imao gradskih utvrda nego obrambeni vrh - akropolski obzidani plato gdje se vjerovatno nalazilo prehistorijski (liburnski) kašteljer, a danas crkva svetog Marka. Crkva i zvonik, te malo groblje, okruženi su zidom i ostacima fortifikacija. Od dviju obrambenih kula jedna je pretvorena u zvonik 1866. godine a od druge ostale su samo dvije visoke zidine. Izvan ovih zidina na Brituhu nalazi se i stara porušena kasarna.
Valvasorov crtež Veprinca iz 1679. g.Brituh je vidikovac iz kojeg se može uživati u predivnoj panorami kvarnerskog zaliva. Vidi se od Kraljevice pa do otoka Cresa. Na Brituhu su izloženi srednjovjekovni kameni stol ili oltar i ostaci maslinovog toša (tijesak). Jednom su se tu nalazile dvije bombarde za kontrolu male lučice gdje se danas nalazi kupalište Slatina u Opatiji. Danas je u planu grada Opatije renovirati ovo mjesto.
Crkvica sv. Ane: jednobrodna crkvica s trijemom i zvonikom na jedra, neraščlanjenog, ravnog začelja. Na zaglavnom kamenu portala isklesan je grb, a u bočnom zidu ugrađena je kamena ploča s grbom, glagoljskim natpisom i 1442. godinom. U unutrašnjosti, na sjevernom zidu uočeni su tragovi fresaka. Nalazi se u Starom Gradu.
Crkvica sv. Marije: prema obliku slična je crkvici Sv. Ane, te se vremenski također sa njom vjerovatno podudara iako izgleda da temelji ove crkvice su najstariji u Veprincu. Nalazi se u Starom Gradu.
Crkvica sv. Jelene: prema obliku slična je crkvici Sv. Ane no novijeg je datuma. Nalazi se kraj javnog igrališta na raskršću ceste za Stari Grad i zaselak Tumpići
U Veprincu postoje jedno veće I manje igralište u Starom Gradu. Veliko je igralište nove tvorevine sa malim parkingom, ograđeno je i dio je prilagođen mlađima. Malo igralište za djecu nalazi se uz školu. Na relaciji Zatka – Stari Grad nalazi se također terensko igralište za nogomet zvano Staja jer su tu logorovali (stajali) Romi krajem 19. i početkom 20. Stoljeća.
Napomena: Iskazano pod imenom Bernardova u 1869. te Veprinac i Bernardova od 1880. do 1910. Sadrži podatke za naselje Ičići u 1857., 1869., 1921. i 1931. Sadrži podatke i za bivše naselje Vašanska koje je u 1857., 1869., 1921. i 1931. iskazano kao naselje.
Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN953-6667-07-X, ISBN978-953-6667-07-9;
Hrvatska
Primorsko-goranska
.gif){kind=small}