Veprinac
Veprinac | |
---|---|
naselje | |
Veprinac | |
Lokacija u Hrvatskoj | |
Koordinate: 45°20′09″N 14°16′31″E / 45.33583°N 14.27528°E | |
Država | Hrvatska |
Županija | Primorsko-goranska |
Općina | Opatija |
Najveća nadmorska visina | 468 m |
Stanovništvo (2011) | |
• Naselje | 981 |
Vremenska zona | CET (UTC+01:00) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+02:00) |
Poštanski broj | 51414 Ičići |
Pozivni broj | (+385) 51 |
Veprinac (ital. Veprinaz, Apriano, njem. Wiprinatz ili Vapriniz ) je istarski srednjovjekovni gradić u sastavu grada Opatije, Primorsko-goranska županija, Republika Hrvatska.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Veprinac se nalazi u sjeveroistočnoj Istri na istoččnim obroncima Učke, a obuhvata sljedeće zaseoke: Andretići, Balači, Boni, Falalelići, Gašparići, Guštići, Katinići, Kolavići, Lučetići, Pehji, Perinići, Slavići, Stari Grad, Šimetići, Škofi, Špadići, Travičići, Tumpići, Vas, Vedež, Vlašići, Zagrad, Zatka i Zubinići.
Historija
[uredi | uredi izvor]Veprinac se prvi put spominje 1136. u ugovoru Puljskog biskupa koji Veprinac, Mošćenice, Kastav i Rijeku daje u podnajam feudalcima Valsee iz Duina-Devina.[1]
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare opštine Opatija.
Spomenici i znamenitosti
[uredi | uredi izvor]- Gradska vrata: Neobična gradska vrata s tri otvora u sklopu zgrade Komuna, "Komunščice" nalaze se kraj starog kaštela danas privatni stan i izložbeni prostor. Kroz gradska vrata prolazi široka, kamenom popločena kaldrma (kala) koja se račva unutar naselja i vodi kamenim stubama prema najvišoj tački mjesta gdje je smještena parohijalna crkva sa zvonikom.
- Parohijalna crkva sv. Marka je srednjovjekovna građevina (1572. ) s odvojenim zvonikom. Prema Kobleru gradnja župne crkve pada u 14. st., u vrijeme grofova Devinskih[1], kada župnu crkvu Veprinca daje izgraditi Ana Stell (Elizabetta Devinska) koja je u Veprincu živjela, te je 1405. sahranjena u riječkom manastiru sv. Jerolima. 1680. godine je obnovljena i potpuno barokizirana. Sljedeća je obnova crkve bila 1849. a posljednja 2008.U crkvi su renesansno – barokne horske klupe rustične obrade, kao značajan Zirerov primjerak drvorezbarstva. Veprinac nije imao gradskih utvrda nego obrambeni vrh - akropolski obzidani plato gdje se vjerovatno nalazilo prehistorijski (liburnski) kašteljer, a danas crkva svetog Marka. Crkva i zvonik, te malo groblje, okruženi su zidom i ostacima fortifikacija. Od dviju obrambenih kula jedna je pretvorena u zvonik 1866. godine a od druge ostale su samo dvije visoke zidine. Izvan ovih zidina na Brituhu nalazi se i stara porušena kasarna.
- Brituh je vidikovac iz kojeg se može uživati u predivnoj panorami kvarnerskog zaliva. Vidi se od Kraljevice pa do otoka Cresa. Na Brituhu su izloženi srednjovjekovni kameni stol ili oltar i ostaci maslinovog toša (tijesak). Jednom su se tu nalazile dvije bombarde za kontrolu male lučice gdje se danas nalazi kupalište Slatina u Opatiji. Danas je u planu grada Opatije renovirati ovo mjesto.
- Crkvica sv. Ane: jednobrodna crkvica s trijemom i zvonikom na jedra, neraščlanjenog, ravnog začelja. Na zaglavnom kamenu portala isklesan je grb, a u bočnom zidu ugrađena je kamena ploča s grbom, glagoljskim natpisom i 1442. godinom. U unutrašnjosti, na sjevernom zidu uočeni su tragovi fresaka. Nalazi se u Starom Gradu.
- Crkvica sv. Marije: prema obliku slična je crkvici Sv. Ane, te se vremenski također sa njom vjerovatno podudara iako izgleda da temelji ove crkvice su najstariji u Veprincu. Nalazi se u Starom Gradu.
- Crkvica sv. Jelene: prema obliku slična je crkvici Sv. Ane no novijeg je datuma. Nalazi se kraj javnog igrališta na raskršću ceste za Stari Grad i zaselak Tumpići
Kultura
[uredi | uredi izvor]U Veprincu djeluju više kultruno sportskih udruženja:
- Kulturno društvo 'Leprinac' – pjevački zbor
- Speleološka udruga Spelunka
- Udruga mladih i građana Leprinac
Obrazovanje
[uredi | uredi izvor]- Osnovna škola Veprinac – područnica Osnovne škole "Rikard Katalinić Jeretov" Opatija
Sport
[uredi | uredi izvor]U Veprincu postoje jedno veće I manje igralište u Starom Gradu. Veliko je igralište nove tvorevine sa malim parkingom, ograđeno je i dio je prilagođen mlađima. Malo igralište za djecu nalazi se uz školu. Na relaciji Zatka – Stari Grad nalazi se također terensko igralište za nogomet zvano Staja jer su tu logorovali (stajali) Romi krajem 19. i početkom 20. Stoljeća.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Na popisu stanovništva 2011. godine, Veprinac je imao 981 stanovnika.
Broj stanovnika po popisima[2] | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
840 | 858 | 802 | 913 | 1.330 | 1.930 | 1.821 | 2.586 | 605 | 603 | 583 | 577 | 646 | 736 | 853 | 981 |
Napomena: Iskazano pod imenom Bernardova u 1869. te Veprinac i Bernardova od 1880. do 1910. Sadrži podatke za naselje Ičići u 1857., 1869., 1921. i 1931. Sadrži podatke i za bivše naselje Vašanska koje je u 1857., 1869., 1921. i 1931. iskazano kao naselje.
Popis 1991.
[uredi | uredi izvor]Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Veprinac je imalo 736 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
Popis 1991. | ||||
---|---|---|---|---|
Hrvati | 622 | 84,51% | ||
Srbi | 22 | 2,98% | ||
Jugoslaveni | 19 | 2,58% | ||
Slovenci | 9 | 1,22% | ||
Italijani | 5 | 0,67% | ||
Crnogorci | 3 | 0,40% | ||
Nijemci | 2 | 0,27% | ||
ostali | 3 | 0,40% | ||
neopredijeljeni | 22 | 2,98% | ||
region. opr. | 20 | 2,71% | ||
nepoznato | 9 | 1,22% | ||
ukupno: 736 |
Literatura
[uredi | uredi izvor]- [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Kobler, Giovanni Memorie della città liburnica di Fiume, Stab. tip. fiumano 1896.
- ^ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.