Vjenceslav Radimski

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vjenceslav Radimski
Puno imeVáclav Radimský
Rođenje (1832-02-21) 21. februar 1832.
Nova Paka, Češka, Austro-Ugarska
Smrt27. oktobar 1895(1895-10-27) (63 godine)
Sarajevo, Austro-Ugarska
ZanimanjeArheologija i antropologija
JezikNjemački
NacionalnostČeh
ObrazovanjePolitehnika u Pragu
Period1885–1895.
ŽanrIstraživački
Poznata djela
"Prehistorijska nalazišta" ("Die prahistorischen Fundstatten")
"Die neolitische Station Butmir"
"Archaologisches Ortslexikon von Bosnien und der Hercegovina."
"Die Geschichte des alten Bergbaues in Bosnien und der Hercegovina"
NagradeČlan-dopisnik Krunskog austrijskog geološkog Monarhijskog zavoda
"Viteški krst reda Franje Josipa".
Potpis

Vjenceslav Radimski, rođeno ime Václav Radimský (21. februar 1832 – 27. oktobar 1895) bio je arheolog i rudarski stručnjak. Bio je ugledni saradnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koji se bavio arheološkim i arheoantropološkim istraživanjima širom Bosne i Hercegovine.

Vjeceslav Radimski je utemeljio početnu mineraloško-geološku zbirku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, u Sarajevu. Nakon toga je, sve do kraja života istrajno radio na popunjavanju i proširivanju zbirke novim eksponatima i podacima. Iznenada je preminuo od srčanog udara, kod sarajevske sarajevske Alipašine ćuprije.[1]

Školovanje[uredi | uredi izvor]

  • Osnovno i gimnazijsko obrazovanje stekao je u Starom Mjestu u Pragu
  • U periodu od 1850 do 1854. studirao je češku Politehniku u Pragu, gdje je ispoljio posebno zanimanje za mineraloško-geološke nauke i mašinsko-tehničku struku.
  • Dvije godine, 1855. i 1856. pohađao je ondašnje Monarhijsko montano učilište u Pšibrami (Pribrami), gdje je studirao rudarstvo i topioničarstvo, ostvarivši akademski rang „apsolutorij“, uz odličan uspjeh u svim predmetima.

Profesionalna karijera[uredi | uredi izvor]

Nakon završetka studija odlazi u praktičnu službu u Landanovo rudarsko društvo u Jilemnici u Češkoj. Tu se zadržao relativno kratko, pošto mu se ukazala prilika da, kao „rudarski kandidat“, pređe u Šcavnicu, Ugarska. Nakon kraćeg perioda, postao je „rudarski vježbenik“.

Već 1857, Radimski je bio rudarski poslovođa kameno-ugljenog majdana kraj Niržana, nadomak Plzena, Češka. Tu je ostao do nove 1859. godine, kada je, sa bratom Josipom osnovao Rudarsko društvo u ugljenom okrugu kraj grada Wiese, današnja austrijska pokrajina u Štajerska.

“Njegovo vanredno znanje i bogata nadarenost proširiše kroz kratko vrijeme rad toga majdana; taj isprva skromni podhvat podiže se u njegovim rukama stvarno i financijalno, tako da je i susjedni majdan dospio pod njegovu brigu i pasku. Pošto se je ovaj majdan pa i njegov vlastiti ugljanik prodao ugljeno-rudarskomu i trgovačkomu društvu u Vizu, rukovodio je Radimski poslove sajedinjenih majdana ko ravnatelj od 1. marta 1871. do 31. marta 1883. Isto tako upravljao je radom rudokopa u Štajeregu (Steyeregg), što ga bijaše zakupilo c. i kr. priv. keflaško željezničko i rudarsko društvo.“

Godine 1884, Radimski odlazi iz Wiesa, pošto je državna građevinsko željeznicko društvo preuzelo ukupno prometno održavanje i eksploataciju majdana. Odatle je otišao u Vec, gdje se nastani kao ovlašteni rudarski mjernik. Prelomni događaj u karijeri Radimskog bio je prelazak u Sarajevo, januara 1885. Ovdje je bio postavljen za „rudarstvenog nadpovjerenika i upravitelja rudarskog satništva“ u Bosni i Hercegovini. Već 31. maja te godine bio je unaprijeđen u čin rudarskog satnika.

Naučni i stručni doprinos[uredi | uredi izvor]

Pošto je i na novoj poziciji često boravio u Wiesu, imao je priliku da proučava mnoge spomenike iz prehistorijskog i rimskog doba. Tako se u njemu postepeno razvijala ljubav prema antropologiji i arheologiji. Potrebna iskopavanja je najprije poduzimao samostalno, a zatim sa sa Josipom Sombatijem (Szombathy), kustosom austrougarskog prirodoslovnog dvorskog muzeja. Rezultati tih istraživanja su objavljeni u djelima:

  • “Urgeschichtliche Forschungen in der Umgebung von Wies in Mittelsteiermark" (L: 1883-, II. i III.: 1888., IV.: 1891.) i
  • „Ueber die Grabungen im Jahre 1880".
  • „Der Bericht uber die montanistichen Verhaltnisse und die Mineral-Vorkommnisse des Sulmthales" (1868.);
  • „Das Wieser Bergreiver" (1875.);
  • „Die Insel Pago in Dalmatien und Deren Lignit-Vorkommen" (1877.);
  • „Ueber den geologischen Bau der Insel Arbe in dalmatien" (1880.).

One godine koju je Radimski djelovao u Wiesu, u Beču je prostudirao muzejske materijale, zbirke i knjižnice, što mu je omogućilo da proširi svoje obimne studije o prahistorijskom i rimskom periodu. Te spoznaje Radimski je iskoristio u proučavanju bosanskih nalazišta, a kao istraživač i pisac o ovdašnjim prahistorijskim pojavama stekao je ugled u krugovoma priznatih učenjaka, ne samo u Monarhiji, nego u cijeloj Evropi.

U Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i njegovom dodatku „Wissenschaftliche Mittheilungen", publicirao je niz radova, od kojih su kao posebna izdanja objevljeni:

  • „Prehistorijska nalazišta" (ćirilicom i latinicom), a na njemačkom jeziku pod naslovom:
  • „Die prahistorischen Fundstatten";
  • ‘’Die neolitische Station Butmir" i rukopis:
  • „Archaologisches Ortslexikon von Bosnien und der Hercegovina" (ovaj rad, sa prilozima, čuva se u Muzeju);
  • „Die Geschichte des alten Bergbaues in Bosnien und der Hercegovina“ (sa Karlom Patschom) Nekoliko manjih arheoloških rasprava, u GZM izašlo je nakon autorove smrti.
Napomena: Tešlo je naći, ako je uopće i moguće, arheologa koji je – tokom samo jedne decenije djelovanja – prikupio toliko mnogo podataka o mnogim, dotad nepoznatim, nalazištima širom Bosne i Hercegovine, od kojih je većina danas potpuno zapuštena i/ili zaboravljena. Na osnovu sadržaja djela Radimskog, moguće je zaključiti da je imao dobro razvijenu mrežu načelnika općina širom Bosne i Hercegovine, koji su mu dostavljali prve informacije o mogućim arheološkim nalazištima.

Poznatiji radovi u GZM[uredi | uredi izvor]

  • Ostaci rimske ciglane i ciglarske peći u Sarajevu / Vjenceslav Radimski, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 8 (1896), str. 109-112.
  • Prehistorička sojenica kod Ripča u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 483-523.
  • Sojenica kod Ripča u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 309-333.
  • Gradina Glavica kod Velikog Radića u kotaru krupskom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 229-230.
  • Rimska razvalina Gradina Mihaljević u kotaru srebreničkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 227-228.
  • Nasute gradine Orlovac i Služanjska gromila u kotaru mostarskom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 225-227.
  • Rimski miljokaz kod Trnova u kotaru jajačkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 222-225.
  • Gradina Kosovača kod Kusonja u kotaru zvorničkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 220-222.
  • Gradina Ilijina Greda u kotaru trebinjskom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 219-220.
  • Rimska ciglana kod Pijavica blizu Jajca / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 217-219.
  • Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 575-635.
  • Dva zanimljiva nahogjaja iz bilećkog kraja kraja u Hercegovini / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 496-497.
  • Golema fibula iz Ivanjske kod Banjaluke u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 494-496.
  • Tri zanimljiva nahogjaja iz ljubuškog kotara / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 493-494.
  • Opeka legije iz Velike Kladuše u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 492-493.
  • Nekoliko prehistoričkih i rimskih ostanaka kod Grahova u livanjskom kotaru / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 488-492.
  • Razvaline crkve na Carevoj Luci kod Rmanja u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 487.
  • Nekoliko starina iz Gackog u Hercegovini / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 484-486.
  • Prehistoričko-rimska utvrda Kalesija u kotaru zvorničkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 483-484.
  • Dva bronca iz područja Plive kod Jajca / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 481-483.
  • Gradina u Turbetu kod Travnika / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 480-481.
  • Dva bronca iz Čapljine / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 479-480.
  • Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća (Nastavak) / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 369-466.
  • Rimska naseobina u Majdanu kod Varcar-Vakufa / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 331-341.
  • Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 237-308.
  • Prehistorička sojenica kod Ripča blizu Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 129-138.
  • Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 37-93.
  • O nekojim prehistoričkim i rimskim gragjevnim ostancima u području rijeke Sane u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 4(1891), str. 431-446.
  • Visorovan Rakitno u Hercegovini / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 4(1891), str. 413-424.
  • Rimska utvrda na Crkvenici i kastrum kod Doboja / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 3(1891), str. 251-262.
  • Bišće-polje kod Mostara / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 2(1891), str. 159-192.
  • Prodor gradine truhelja u Bosni / V. Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 1(1891), str. 53-54.
  • Rimski grad Domavija u Gradini kod Srebrenice u Bosni i tamošnji iskopi / V. Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 1(1891), str. 1-19.
  • Prehistorička nalazišta : kako se pretražuju i kako se s nagjenim predmetima postupa, s osobitim obzirom na Bosnu i Hercegovinu i one krajeve u Austro-Ugarskoj monarhiji gdje ima prehistotičkih ostanaka / napisao V. Radimsky, 1891. (knjiga)
  • Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini / V. Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 4 (1892), str. 75-80.

[2][3] [4][5]

Priznanja[uredi | uredi izvor]

Za dva posljednjepomenuta rada, Krunski austrijski geološki državni zavod imenovao ga je svojim „članom-dopisnikom“. Obimni i predani stručni i naučni rad je skrenuo pažnju kruga tada uglednih autoriteta, pa je 1878. dobio odlikovanje „Viteški krst reda Franje Josipa“.

“Njegova mnoga, raznovrsna i velika djela na polju geologije, kako ih je u svojem zvanicnom pozivu uvijek u korist javnog znanja vršio, njegova neumorna djelatnost ko rudarskog satnika i montanog izvjestitelja zemaljske vlade, stekoše priznanje i pohvalu na drugome mjestu, kao što je i „Školski Vjesnik" u oktobarskoj svesci dostojno spomenuo brigu ovog vrsnog našeg saradnika o uredenju mineraloških zbirki za naše škole.“

[6]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]