Zaštićene zone Ujedinjenih nacija
| Sigurne zone Ujedinjenih nacija | |
 Insignija UNPROFOR-a | |
 Karta "zaštićenih zona" UN-a nakon UNSC rezolucije 819 i 824. | |
| Datum osnivanja | 16. april 1993. |
|---|---|
| Datum gašenja | 14. decembar 1995. |
| Područje utjecaja | Republika Bosna i Hercegovina |
| Jezik | bosanski i službeni jezici Ujedinjenih nacija |
| Potpukovnik | Lars-Eric Wahlgren |
Zaštićene zone Ujedinjenih nacija ili, preciznije prevedeno, Sigurne zone Ujedinjenih nacija (engleski: UN Safe Areas), bile su humanitarni koridori uspostavljeni 1993. na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine tokom rata u BiH rezultatom nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.[1]
Dana 16. aprila 1993. godine, Rezolucijom 819 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, enklava Srebrenica je proglašena "zaštićenom zonom". Dana 6. maja 1993. godine, Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 824 status je dodatno proširen na Sarajevo, Žepu, Goražde, Tuzlu i Bihać. Ovi gradovi i teritorije stavljeni su pod zaštitu mirovnih jedinica UNPROFOR-a.
Uspostavljanje sigurnih zona UN danas se smatra jednom od najkontroverznijih odluka Ujedinjenih nacija. Rezolucije su bile nejasne u vezi s procedurom po kojoj bi se ta sigurna područja trebala zaštititi u ratnoj zoni kakva je Bosna i Hercegovina. Rezolucija je stvorila tešku diplomatsku situaciju jer države članice koje su je glasale nisu bile voljne preuzeti potrebne korake kako bi osigurale sigurnost zaštićenih zona, iz političkih razloga.
U zaštićenim zonama UN-a 1995. situacija se pogoršavala, što je dovelo do diplomatske krize koja je kulminirala genocidom u Srebrenici; jedan od najtežih zločina u Evropi od Drugog svjetskog rata. Rezolucijama Vijeća sigurnosti 819 i 836 Srebrenica je određena kao "zaštićena zona" koju treba zaštititi "svim potrebnim sredstvima, uključujući upotrebu sile". Kontinuirani napadi na zaštićene zone UN-a, kao i nastavak opsade Sarajeva, također su u konačnici rezultirali intervencijom NATO-a u Bosni i Hercegovini pod nazivom Operacija "Namjerna sila".
Do kraja rata svaka od zaštićenih zona bila je napadnuta od strane Vojske Republike Srpske, a Srebrenica i Žepa su potpuno zauzete.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Marcus Tanner (7. 6. 1993). "Bosnia's 'Safe Areas': West sets the stage for a human tragedy: The creation of UN 'safe' refugee zones proceeds apace. In these disease-ridden camps thousands of orphaned Muslim children, with no hope for the future, will turn to crime or terrorism". The Independent. Arhivirano s originala, 4. 1. 2017. Pristupljeno 4. 1. 2017.