Zenon Kitijski
_-_BEIC_6353768.jpg)
Zenon iz Kitijuma je bio helenistički filozof iz Kitijuma. Bio je osnivač stoičke filozofske škole, koju je predavao u Atini od oko 300. godine p.n.e. Zasnovan na moralnim idejama kinika, stoicizam je stavljao veliki naglasak na dobrotu i duševni mir koji se dobijaju životom vrlina u skladu s prirodom. Pokazao se vrlo popularnim i procvjetao je kao jedna od glavnih filozofskih škola od helenističkog perioda do rimskog doba, te je uživao u renesansi kao neostoicizam i u sadašnjoj eri kao moderni stoicizam.
Život
[uredi | uredi izvor]Bogati mladi feničanski trgovac sa Kipra, Zenon iz Kitijuma, prevozio je preko Mediterana tovar purpurne boje. Potrebno je hiljade i hiljade kuvanih školjki, mukotrpno otvaranih rukama, da bi se izdvojilo nekoliko grama njihovog dragocenog sastojka, poznatog kao carska ili kraljevska purpurna boja, kojom se bojila odeća careva i kraljeva. Brod je uleteo u strašnu oluju. Zenon i njegova žena za dlaku su izbegli smrt i talasi su ih odneli do grčke luke Pirej. Sa obale je bespomoćno posmatrao kako njegov dragoceni tovar tone i vraća se u okean iz kog je potekao.[1]
Ovaj odlomak iz knjige Kako da razmišljate kao rimski imperator (2019) Donalda Robertsona ukazuje na to da naizgled haotične situacije u životu mogu drastično promijeniti ljudsku perspektivu i time uzrokovati dugoročne promjene, kao što je bio slučaj kod Zenona Kitijskog.
Potpuno izgubljen, Zenon se, po povratku u Atinu, srušio u gužvi pred tezgom prodavca knjiga. Ispostavilo se da je tu otkrio ciklus anegdota o Sokratu koji je napisao Ksenofont, jedan od najboljih Sokratovih učenika. Ono što je pročitao pogodilo ga je poput munje i potpuno mu promenilo život.[1]
Ovo se može smatrati početkom Zenonovog bavljenja filozofijom, prvenstveno kinizmom a kasnije stoicizmom.
Zenon ispusti knjigu, uspravi se na noge i s uzbuđenjem upita prodavca knjiga: „Gde danas mogu sresti čoveka sličnog njemu?" U tom trenutku je tu prolazio čuveni filozof kiničke škole, Krates iz Tebe, i prodavac knjiga odgovori Zenonu:,,Sledi ovog čoveka" Zenon je, zaista, postao Kratesov sledbenik, usavršavajući se u kiničkoj filozofiji koju je utemeljio Diogen iz Sinope.[2]
Diogen Laertije opisuje Zenona kao iscrpljenu, tamnoputu osobu, koja živi oskudnim, asketskim životom[3] uprkos svom bogatstvu. To se poklapa s utjecajima kiničkog učenja, i barem je djelomično nastavljeno u njegovoj stoičkoj filozofiji. Od dana kada je Zenon postao Kratesov učenik, pokazao je snažnu sklonost ka filozofiji, iako s previše domaće skromnosti da bi asimilirao kiničku bestidnost. Stoga mu je Krates, u želji da izliječi ovu manu, dao punu čorbu od sočiva da pronese kroz Keramikus; a kada je video da se Zenon stidi i pokušava da to ne vidi, Krates je udarcem štapa razbio lonac. Dok je Zenon počeo da bježi u neprijatnosti dok mu je supa od sočiva tekla niz noge, Krates je prekorio: "Zašto bježiš, moj mali Feničaninu? Ništa te strašno nije zadesilo."[3]
Filozofija
[uredi | uredi izvor]Slijedeći ideje Stare akademije, Zenon je podijelio filozofiju na tri dijela: logiku (široki predmet koji uključuje retoriku, gramatiku i teorije percepcije i mišljenja); fizika (ne samo nauka, već i priroda univerzuma); i etiku, čiji je krajnji cilj bio postizanje eudemonije kroz ispravan način života "u skladu s Prirodom". Budući da su Zenonove ideje kasnije proširili Hrizip i drugi stoici, može biti teško precizno odrediti šta je on mislio.
Djela
[uredi | uredi izvor]Nijedan od Zenonovih originalnih spisa nije preživio osim kao fragmentarni citati koje su sačuvali kasniji pisci. Najpoznatije od njegovih djela bila je njegova Republika, napisana u svjesnoj imitaciji ili u suprotnosti s Platonovom Republikom. Iako nije sačuvano, o njemu se zna više od bilo kojeg drugog njegovog djela. Ona je ocrtala Zenonovu viziju idealnog stoičkog društva.
Naslovi mnogih Zenonovih spisa su, međutim, poznati i glase:
Etički spisi
[uredi | uredi izvor]- Πολιτεία – Republika
- Περὶ τοῦ κατὰ φύσιν βίου – O životu u skladu sa prirodom
- Περὶ ὁρμῆς ἢ Περὶ ἀνθρώπου φύσεως – O impulsu, ili o prirodi ljudi
- Περὶ παθῶν – O strastima
- Περὶ τοῦ καθήκοντος – O dužnosti
- Περὶ νόμου – O pravu
- Περὶ τῆς Ἑλληνικῆς παιδείας – O grčkom obrazovanju
Fizički spisi
[uredi | uredi izvor]- Περὶ ὄψεως – O vidu
- Περὶ τοῦ ὅλου – O svemiru
- Περὶ σημείων – O znakovima
- Πυθαγορικά – Pitagorejske doktrine
Logički zapisi
[uredi | uredi izvor]- Καθολικά – Općenite stvari
- Περὶ λέξεων
- Προβλημάτων Ὁμηρικῶν εʹ – Homerski problemi
- Περὶ ποιητικῆς ἀκροάσεως – O poetskim čitanjima
Ostali radovi
[uredi | uredi izvor]- Τέχνη
- Λύσεις – Rješenja
- Ἔλεγχοι βʹ
- Ἄπομνημονεύματα Κράτητος ἠθικά
- Περὶ οὐσίας – O biću
- Περὶ φύσεως – O prirodi
- Περὶ λόγου – O Logosu
- Εἰς Ἡσιόδου θεογονίαν
- Διατριβαί – Diskursi
- Χρεῖαι