Zeusov kip u Olimpiji

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Umjetnikova zamisao mogućeg izgleda Zeusovog kipa u Olimpiji

Još jedno svjetsko čudo je bio Zeusov kip u Olimpiji - vrhovnog boga starih Grka u čiju čast su se održavale Olimpijske igre. U vrijeme Olimpijskih igara prestajali su ratovi, a atlete iz Male Azije, Sirije, Egipta i Sicilije su dolazili da proslave Olimpijadu i obožavaju svog boga nad bogovima - Zeusa. Statua se nalazila u samom gradu Olimpiji, na zapadnoj obali današnje Grčke, oko 150 km zapadno od Atine.

Historija[uredi | uredi izvor]

Računanje vremena kod starih Grka započinje 776. g. p. n. e. kada se vjeruje da je počelo i održavanje Olimpijskih igara. Ogromni Zeusov hram konstruisao je arhitekta Libon i on je izgrađen oko 450. g. p. n. e. Usljed rastuće moći antičke Grčke, jednostavni hram u dorskom stilu djelovao je isuviše obično, pa su bile potrebne krupne izmjene na njemu. Rješenje je pronađeno u izgradnji ogromne statue. Atinski skulptor Fidija dobio je ovaj "sveti" zadatak. Tokom narednih godina, hram je privlačio posjetioce i vjernike iz cijelog svjeta.

U drugom vijeku p. n. e. izgrađena statua je uspješno renovirana, a u prvom vijeku p. n. e. rimski imperator Kaligula pokušao je da statuu prebaci u Rim - pokušaj je propao kada su se građevinske skele koje su podigli njegovi radnici urušile. Kada su Olimpijske igre zabranjene 391. g. n. e. po naredbi cara Teodosija I kao paganski običaj, naređeno je i da se Zeusov hram zatvori. Kasnije, Olimpiju su zadesili zemljotresi, odroni i poplave, a hram je oštećen i u požaru u petom vijeku n. e. Nešto prije toga, statua je prebačena u carsku palaču u Konstantinopolju, gde se nalazila sve dok nije uništena u velikom požaru 462. g. n. e. Na mjestu gde je nekada bio stari hram danas nema ničeg osim ostataka kamenja, temelja građevine i palih stubova.

Opis[uredi | uredi izvor]

Ostaci Fidijine radionice u Olimpiji

Fidija je izgradnju statue započeo oko 440. g. p. n. e. Nekoliko godina ranije, on je razvio tehniku izgradnje ogromnih statua od zlata i slonovače pomoću drvenog rama na koji su se postavljali komadi metala i slonovače, a zatim se skulptura prekrivala zlatom. Ova tehnika se zvala krizelefantijska tehnika (od gr. χρυσός, chrysós - zlato, i ελεφάντινος, elephántinos - slonovača). Fidijina radionica i danas postoji u Olimpiji i identična je po veličini i nalazi se na istom mjestu kao i u vrijeme kada je postojao Zeusov hram. U njoj je Fidija vajao komade buduće statue koji bi zatim bili sklopljeni u cjelinu. Kada je statua završena, jedva da je mogla da stane unutar hrama.

Strabon piše: "... Iako je hram sam po sebi veoma prostran, skulptora su kritikovali što nije poštovao zadate mjere. Sjedeća statua Zeusa je bila toliko velika da je njena glava dodirivala tavanicu." Po ovom opisu može se zaključiti da je impresivna veličina statue nju upravo i činila tako izvanrednom. Osnova statue bila je 6,5 m široka i 1 m visoka. Visina same statue je bila oko 13 metara - kao današnja četvorospratnica. Statua je bila toliko visoka, da su posjetioci više opisivali tron, nego Zeusa i njegovu skulpturu. Podnožje trona bilo je ukrašeno rezbarijama sfinge i figurama Pobjede sa krilima (Nike), skulpturama grčkih bogova Apolona, Artemide i Niobine djece, kao i mitskih bića. Na Zeusovoj glavi nalazio se vijenac od maslinovog šiblja. U njegovoj lijevoj ruci nalazio se skiptar sa orlom na vrhu, a njegova odjeća je bila ukrašena rezbarijama životinja i ljiljana.

Bile su napravljene i kopije ove statue, uključujući i veliki prototip u Sirenu (Libija). Međutim, nijedna od njih nije očuvana do današnjih dana. Tako je ova statua ostala zapamćena kao najzapaženija tvorevina grčke skulptorske umjetnosti.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]



Sedam svjetskih čuda

Artemidin hram u Efesu | Velika piramida u Gizi | Viseći vrtovi Babilona | Kolos s Rodosa
Mauzolej u Halikarnasu | Zeusov kip u Olimpiji | Svjetionik u Aleksandriji


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: