Zgrada Klostera i Zgrada I zasjedanja AVNOJ-a

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Zgrada Prvog zasjedanja AVNOJ-a

Zgrada Klostera i zgrada I. zasjedanja AVNOJ-a nalazi se u užem središtu grada Bihaću, Bosna i Hercegovina. Proglašene su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Zgrada Klostera (samostan i škola časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove) sagrađena je 1894. godine i nazvana „kutovnica“ jer se sastoji od dva krila koja su međusobno povezana pod uglom od 130 stepeni. Izvorna namjena ovog objekta bila je samostan i škola časnih sestara. Škola je imala osam odjeljenja četverogodišnje škole, a 1930. u školi je bilo 326 učenika. Kasnije je otvorena i viša djevojačka škola. Za manju djecu sestre su organizirale vrtić. Osim obveznih školskih predmeta, časne sestre su držale časove za učenje na muzičkim insturmentima, zatim časove stranih jezika i izrade ručnih radova.

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, u periodu od 02. do 04. novembra 1942. godine izvršila je oslobađanje Bihaća i njegove okoline. Bihać je postao glavni grad oslobođenoga teritorija koji je obuhvaćao skoro jednu petinu teritorija predratne Jugoslavije. Ovaj slobodni teritorij nazvan je Bihaćka republika i trajao je 86 dana. Prvo zasjedanje AVNOJ-a održano je u zgradi koja je bila depadans zgrade Kloster, a izgrađena je neposredno pred Drugi svjetski rat, 08. januara 1939. Deset godina nakon Prvog zasjedanja AVNOJ-a, 25.11.1952. godine, u zgradi je otvoren Spomen-muzej i postavljena prva izložba. Zgrada je objekat javnog karaktera i služi za održavanje različitih kulturnih manifestacija i muzejskih izložbi. Bila je djelimično oštećena tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Opis[uredi | uredi izvor]

Zgrada Klostera predstavlja primjer arhitektonskog izraza iz perioda austrougarske uprave.[2] Vanjske dimenzije istočnog krila iznose 23,55X15,05 m, a dimenzije sjevernog krila iznose 28,30X12,50 m. Ima sljedeće etaže: podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.

Zgrada I. zasjedanja AVNOJ-a, sa tlocrtom u obliku trapeza, građena je u stilu moderne sa jasno izraženim volumenima koji proizilaze iz pojedinih funkcionalnih sadržaja, bez upotrebe arhitektonske plastike ili bilo kakvih drugih dekoracija na fasadi. Projektant ovog objekta je hrvatski arhitekta Stjepan Podhorski (1875 - 1945.).

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Radoslav Lopašić - Zagreb: Tisak “Tipografija“ d. d., 1943. -Bihać i Bihaćka Krajina, mjestopisne i poviestne crtice
  • Ibrahim Krzović - Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Kulturno naslijeđe, Sarajevo

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zgrada Klostera i Klostera i zgrada I. zasjedanja AVNOJ-a". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2017. 
  2. ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]