Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini
Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini je naziv za arhitektonsko i urbanističko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini tokom XX. stoljeća.[1]
Na razvoj novoga pristupa arhitektonskom stvaralaštvu u svijetu uticali su avangardni umjetnički pravci i skupine (futurizam, kubizam, ekspresionizam, purizam) te primjena novih industrijskih materijala (lijevano željezo, beton, staklo).
Najveći utjecaj na razvoj moderne arhitekture i urbanizma izvršili su:
- Bauhaus, prva moderna visoka škola za gradnju i umjetničko oblikovanje, osnovana u Wajmaru 1919,
- Korbizije, začetnik i idejni tvorac funkcionalizma oko 1920-ih i
- Međunarodno udruženje arhitekata CIAM, osnovano 1928. godine[2]
.jpg)
Sadržaj
Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini[uredi | uredi izvor]
Među prvima koji su u godinama neposredno po završetku I svjetskog rata donijeli u Sarajevo ideje moderne arhitekture bio je Helen Baldasar. Njegovi objekti: kupalište Bembaša, zgrada Društva Crvenog krsta[3], stambene višespratnice Bratinske blagajne i porodice Rašidagić, nalaze se u svim prikazima moderne arhitekture u Sarajevu.
Muhamed i Reuf Kadić, još u Pragu, kao mladi studenti, na bazi dostignuća kubizma i neoplasticizma, teže kreaciji slobodne i čiste geometrijske arhitektonske forme.[1] U njihovom radu preovladavale su ideje zdravog funkcionalizma koji zagovara sintezu sadržaja i forme, posebno u kulturi stanovanja. Projektovali su: Stambeno-poslovni objekat Vakufa Čokadži Sulejmana[4], Stambeno-poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina.[5] i Zgrada Penzionog fonda izgrađena 1943. godine,[6]
Juraj Najdhart došao je 1939. u Bosnu i Hercegovinu iz Le Corbusierovog ateljea, i zajedno sa teoretičarom arthitekture Dušanom Grabrijanom radio na sintezi univerzalnog i domaćeg (bosanskohercegovačkog), uvijek čisto stojeći na pozicijama moderne arhitekture. Oblikovao je radnička naselja na području Zenice, Ilijaša i Radničko naselje Majdan u Varešu (realizovano poslije rata)[7]
Ostali objekti[uredi | uredi izvor]
- Kuća Damić u ulici Radićeva broj 10 u Sarajevu, izvedena je prema projektu iz 1926. godine Helena Baldasara i Dušana Smiljanića.[8]
- Zgrada Narodne banke Bosne i Hercegovine, izgrađena je 1932. godine po projektu beogradskog arhitekte Milana Zlokovića. [9]
- Sportski centar FIS izrađen je prema prvonagrađenom idejnom projektu iz 1936. godine zagrebačkih arhitekata Hinka Bauera i Marijana Haberlea
- Neboder Željezničarsko-štedne zadruge u Sarajevu, izgrađen 1938. god, projektant Isidor Rajs. [10]
- Neboder JAT-a
- Stambeno naselje Crni Vrh u Sarajevu[11]
- Stambeni kompleks na Džidžikovcu u Sarajevu iz 1947. godine, po projektu braće Kadić prva je značajna izvedba poslije Drugog svjetskog rata.[12]
- Zgrada UPI - a
Izložba u New Yorku[uredi | uredi izvor]
Jedan od najuglednijih svjetskih muzeja Museum of Modern Art (Muzej moderne umjetnosti u New Yorku) otvorio je 15. jula 2018. godine izložbu pod nazivom Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980 (Ka betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, 1948-1980). To je prvo predstavljanje izuzetnih djela vodećih arhitekata socijalističke Jugoslavije američkoj i međunarodnoj javnosti i najobuhvatnija retrospektiva svih značajnih crteža, planova, fotografija, nacrta, videosnimaka i ostalih artefakata koji govore o značajnom opusu modernističke arhitekture.[13]. Postavka obuhvata radove najvažnijih jugoslovenskih arhitekata, među kojima su Bogdan Bogdanović, Svetlana Kana Radević, Edvard Ravnikar, Vjenceslav Richter i Milica Šterić.
Bosanskohercegovačka arhitektura je reprezentirana radovima Juraja Najdharta, posebno njegovo iskonsko djelo “Arhitektura Bosne i put u savremeno”, radovima Zlatka Ugljena sa Bijelom džamijom u Visokom kao glavnim projektom unutar prezentacije. Nekoliko građevina Ivana Štrausa biće naglašeno na poseban način kako bi se istakle njihove strukturalne inovacije.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
- Milošević, Predrag (1997). Arhitektura u kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918 -1941). Srpsko kulturno i prosvjetno društvo "Prosvjeta".
- Štraus, Ivan (1977). Nova bosanskohercegovačka arhitektura. Sarajevo : Svjetlost.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b "Emir Kadić - Arhitekt Reuf Kadić i počeci moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini". Sarajevo, 2010. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ Hrvatska enciklopedija
- ^ "Zgrada Crvenog krsta u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Stambeno - poslovni objekat Vakufa Čokadži Sulejmana". Komisija za nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Zgrad Penzionog fonda u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Radničko naselje Majdan". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Kuća Damić u Sarajevu". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Zgrada Narodne banke u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Neboder Željezničarsko-štedne zadruge u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2018.
- ^ "Stambeno naselje Crni Vrh". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Stambeni kompleks na Džidžikovcu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Brutalni i moderni beton Jugoslavije". ada – architekture dialogue art. Pristupljeno 13. 9. 2017.
