Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Arhitektura moderne)
Jump to navigation Jump to search

Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini je naziv za arhitektonsko i urbanističko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini tokom XX. stoljeća.[1]

Na razvoj novoga pristupa arhitektonskom stvaralaštvu u svijetu uticali su avangardni umjetnički pravci i skupine (futurizam, kubizam, ekspresionizam, purizam) te primjena novih industrijskih materijala (lijevano željezo, beton, staklo).

Najveći utjecaj na razvoj moderne arhitekture i urbanizma izvršili su:

  • Bauhaus, prva moderna visoka škola za gradnju i umjetničko oblikovanje, osnovana u Wajmaru 1919,
  • Korbizije, začetnik i idejni tvorac funkcionalizma oko 1920-ih i
  • Međunarodno udruženje arhitekata CIAM, osnovano 1928. godine[2]
Neboder JAT-a u ulici Ferhadija u Sarajevu, djelo braće Kadić u duhu modernizma, izgrađen prije Drugog svjetskog rata

Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini[uredi | uredi izvor]

Među prvima koji su u godinama neposredno po završetku I svjetskog rata donijeli u Sarajevo ideje moderne arhitekture bio je Helen Baldasar. Njegovi objekti: kupalište Bembaša, zgrada Društva Crvenog krsta.[3], stambene višespratnice Bratinske blagajne i porodice Rašidagić, nalaze se u svim prikazima moderne arhitekture u Sarajevu.

Muhamed i Reuf Kadić, još u Pragu, kao mladi studenti, na bazi dostignuća kubizma i neoplasticizma, teže kreaciji slobodne i čiste geometrijske arhitektonske forme.[1] U njihovom radu preovladavale su ideje zdravog funkcionalizma koji zagovara sintezu sadržaja i forme, posebno u kulturi stanovanja. Projektovali su: Stambeno-poslovni objekat Vakufa Čokadži Sulejmana[4], Stambeno-poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina.[5] i Zgrada Penzionog fonda izgrađena 1943. godine,[6]

Juraj Najdhart došao je 1939. u Bosnu i Hercegovinu iz Le Corbusierovog ateljea, i zajedno sa teoretičarom arthitekture Dušanom Grabrijanom radio na sintezi univerzalnog i domaćeg (bosanskohercegovačkog), uvijek čisto stojeći na pozicijama moderne arhitekture. Oblikovao je radnička naselja na području Zenice, Ilijaša i Vareša (realizovano poslije rata)[7]

U tom periodu, u stilu moderne, urbanistički i arhitektonski urađeno je Stambeno naselje Crni Vrh u Sarajevu[8]

Prva značajna izvedba poslije Drugog svjetskog rata bio je Stambeni kompleks na Džidžikovcu u Sarajevu iz 1947. godine, po projektu braće Kadić.[9]

Izložba u New Yorku[uredi | uredi izvor]

Jedan od najuglednijih svjetskih muzeja Museum of Modern Art (Muzej moderne umjetnosti u New Yorku) otvorio je 15. jula 2018. godine izložbu pod nazivom Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980 (Ka betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, 1948-1980). To je prvo predstavljanje izuzetnih djela vodećih arhitekata socijalističke Jugoslavije američkoj i međunarodnoj javnosti i najobuhvatnija retrospektiva svih značajnih crteža, planova, fotografija, nacrta, videosnimaka i ostalih artefakata koji govore o značajnom opusu modernističke arhitekture.[10]. Postavka obuhvata radove najvažnijih jugoslovenskih arhitekata, među kojima su Bogdan Bogdanović, Svetlana Kana Radević, Edvard Ravnikar, Vjenceslav Richter i Milica Šterić.

Bosanskohercegovačka arhitektura je reprezentirana radovima Juraja Najdharta, posebno njegovo iskonsko djelo “Arhitektura Bosne i put u savremeno”, radovima Zlatka Ugljena sa Bijelom džamijom u Visokom kao glavnim projektom unutar prezentacije. Nekoliko građevina Ivana Štrausa biće naglašeno na poseban način kako bi se istakle njihove strukturalne inovacije.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Emir Kadić - Arhitekt Reuf Kadić i počeci moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini". Sarajevo, 2010. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  2. ^ Hrvatska enciklopedija
  3. ^ "Zgrada Crvenog krsta u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  4. ^ "Stambeno - poslovni objekat Vakufa Čokadži Sulejmana". Komisija za nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  5. ^ "Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  6. ^ "Zgrad Penzionog fonda u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  7. ^ "Radničko naselje Majdan". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  8. ^ "Stambeno naselje Crni Vrh". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  9. ^ "Stambeni kompleks na Džidžikovcu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  10. ^ "Brutalni i moderni beton Jugoslavije". ada – architekture dialogue art. Pristupljeno 13. 9. 2017. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]