Banovina Hrvatska

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Grb Banovine Hrvatske
Banovina Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Banovina Hrvatska je bila banovina (pokrajina, regija) kraljevine Jugoslavije od 1939. do 1941. godine. Glavni grad joj je bio Zagreb i obuhvatala je većinu današnje Hrvatske, zajedno sa nekim dijelovima Bosne i Hercegovine i Srbije.

Banovine Kraljevine Jugoslavije, uspostavljene 1929. godine, doslovno su izbjegavale etničke, vjerske ili historijske granice, što je dovelo do podjele većine jugoslavenskih etničkih grupa u nekoliko banovina, uključujući i Hrvate. Takvom podjelom, Srbi su bili većinski narod u šest, od ukupno devet banovina. Vodeći borbu sa unitarističkom politikom Kraljevine Jugoslavije, hrvatski političari su se uspjeli izboriti za autonomiju nove etničke banovine. 1939. godine, Savska i Primorska banovina su u cjelosti, zajedno sa manjim dijelovima Vrbaske, Zetske, Drinske i Dunavske banovine su pripojene novooformljenoj Banovini Hrvatskoj. Do stavaranja Banovine Hrvatske je došlo potpisivanjem Sporazuma Cvetković-Maček koji je, između ostalog, predviđao rješavanje tzv. "hrvatskog pitanja", odnosno težnje mnogih hrvatskih političara i pokreta (kao npr. ustaša) izdvajanju Hrvatske iz Kraljevine Jugoslavije.

Nestanak[uredi | uredi izvor]

1941. godine, u Drugom svjetskom ratu, Sile osovine su okupirale Banovinu Hrvatsku i banovina je bila ukinuta proglašenjem NDH 10. aprila 1941. godine. Priobalna područja od Splita do Zadra i u blizini Boke Kotorske su aneksirana od strane fašističke Italije, dok su ostali dijelovi pripojeni Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ban Ivan Šubašić otišao je u emigraciju i u Londonu politički djelovao pozivajući se na svoju funkciju, kao i članovi vlade. Potpredsjednik vlade Juraj Krnjević nastojao je u političkim igrama unutar vlade sačuvati garancije da će Banovina nakon završetka rata i savezničke pobjede biti obnovljena.

Poslije završetka Drugog svjetskog rata, područje je u cjelosti pripalo Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Unutar SFRJ je podijeljena između Hrvatske, Bosne i Hercegovine , Srbije (Vojvodine) i Crne Gore.


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


 
Banovine Kraljevine Jugoslavije (1929-1941)
Grb Kraljevine Jugoslavije

Hrvatska  (od 1939)  | Dravska | Drinska | Dunavska | Moravska | Primorska (do 1939) | Savska (do 1939) | Vardarska | Vrbaska | Zetska

Grad Beograd

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: