Bill Clinton

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bill Clinton
42. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Vrijeme na vlasti
20. januar 1993 – 20. januar 2001
PrethodnikGeorge H. W. Bush
NasljednikGeorge W. Bush
40. i 42. guverner Arkansasa
Vrijeme na vlasti
11. januar 1983 – 12. decembar 1992.
PrethodnikFrank D. White
NasljednikJim Guy Tucker
Vrijeme na vlasti
9. januar 1979 – 19. januar 1981.
PrethodnikJoe Purcell (v.d.)
NasljednikFrank D. White
Rođenje
William Jefferson Clinton

(1946-08-19) 19. august 1946 (77 godina)
Hope, SAD
NacionalnostAmerikanac
Politička strankaDemokratska stranka
Porodica
SuprugaHillary Rodham (1975–trenutno)
DjecaChelsea (r. 1980)
VjeraBaptist
Potpis

William Jefferson Clinton (rođen Blythe III; 19. august 1946) američki je političar koji je služio kao 42. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država od 1993. do 2001.[1][2]

Clinton je bio guverner Arkansasa od 1979. do 1981. i od 1983. do 1992, kao i državni tužilac Arkansasa od 1977. do 1979. godine. Član Demokratske stranke, ideološki Clinton je bio novodemokrat, te je većina njegovih politika odražavala centrističku "Third Way" političku filozofiju.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Clinton je rođen i odrastao u Arkansasu te je svršenik Georgetown univerziteta, gdje je bio član Kappa Kappa Psi i Phi Beta Kappa društva te zaslužio stipendiju Rhodes za pohađanje oksfordskog univerziteta. Clinton je oženjen Hillary Clinton, koja je bila državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država od 2009. do 2013. godine, senatorka iz New Yorka od 2001. do 2009, te demokratski kandidat za predsjednicu SAD-a 2016. godine. Oboje Clintonovih dobilo je diplomu doktora prava na Yale Law School, gdje su se upoznali. Kao guverner Arkansasa, Clinton je izmijenio državni obrazovni sistem, te je služio kao šef Nacionalne guvernerske asocijacije.

Clinton je izabran za predsjednika 1992. godine, poražavajući tadašnjeg predsjednika-prethodnika Georgea H. W. Busha. Sa 46 godina, Clinton je postao treći najmlađi predsjednik, te prvi iz Baby Boomer generacije. Clinton je predsjedavao najdužim periodom mirne ekonomske ekspanzije u američkoj historiji, te potpisao zakon o NAFTA-i. Nakon neuspjeha da postavi reformu o zdravstvu, Demokratska kuća je svrgnuta kada je Republikanska stranka osvojila kontrolu nad Kongresom SAD-a 1994. godine, po prvi put u 40 godina. Dvije godine kasnije, 1996. godine, Clinton je postao prvi Demokrat od Franklina Roosevelta koji je izabran u drugi mandat. Clinton je usvojio reformu zaštite i Državni dječiji program zdravstvenog osiguranja, omogućavajući zdravstvenu zaštitu za milione djece.

Clinton sa predsjedavajućim predsjedništva Bosne i Hercegovine Alijom Izetbegovićem u Tuzli 1997. godine.

Godine 1998, Clinton je bio opozvan od strane Zastupničkog doma za krivokletstvo pred porotom i za ometanja rada pravosuđa tokom procesa protiv njega, oboje vezano za skandal koji uključuje uposlenicu Bijele kuće (a kasnije i Ministarstva odbrane SAD-a) Monicu Lewinsky. Clintona je oslobodio optužbe Senat Sjedinjenih Američkih Država 1999. godine, te je on dovršio u potpunosti svoj mandat. Ured budžeta Kongresa objavio je budžetski suficit između 1998. i 2000, zadnje tri godine Clintonovog predsjedavanja. U stranoj politici, Clinton je naredio vojnu intervenciju u bosanskom i kosovskom ratu, potpisao je Zakon o oslobođenju Iraka naspram Saddama Husseina, te je učestvovao u Samit Camp David 2000. kako bi ubrzao izraelsko-palestinski mirovni proces.

Clinton je napustio ured sa najvećim kranjnjim procentom odobravanja u odnosu na bilo kojeg predsjednika od Drugog svjetskog rata. Od tada, Clinton je bio uključen u javne govore i humanitarni rad. Clinton je osnovao Fondaciju Clinton kako bi adresirao međunarodne uzroke, kao što je prevencija AIDS-a i globalno zagrijavanje. Godine 2004, Clinton je objavio svoju autobiografiju My Life. Clinton je ostao aktivan u politici u kampanjama za demokratske kandidate, uključujući kampanju njegove supruge za demokratsku predsjedničku nominaciju u 2008 i 2016, te predsjedničke kampanje Baracka Obameu 2008. i 2012. godine.

Godine 2009, Clinton je izabran kao UN-ov specijalni izaslanik za Haiti, a nakon zemljotresa u Haitiju 2010. godine, Clinton se udružio sa Georgeom W. Bushom kako bi formirao Clinton Bush Haiti fond. Od napuštanja ureda, Clinton je bio rangiran visoko u anketi javnog mišljenja predsjednika SAD.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Bill Clinton | Biography, Presidency, Accomplishments, & Facts". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 8. 4. 2018.
  2. ^ "William J. Clinton". The White House (jezik: engleski). Pristupljeno 8. 4. 2018.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]