Las Vegas

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Info
Ovo je glavno značenje pojma Las Vegas. Za druga značenja, pogledajte Las Vegas (čvor).
Koordinate: 36°10′30″S 115°08′11″Z / 36.175, -115.13639
Las Vegas
Grad
Pogled na Las Vegas sa hotela Stratosphere
Pogled na Las Vegas sa hotela Stratosphere
Flag of Las Vegas, Nevada.svg
Zastava
Las Vegas seal.jpg
Grb
Država  Sjedinjene Američke Države
Savezna država Flag of Nevada.svg Nevada
Okrug Clark
Koordinate 36°10′30″S 115°08′11″Z / 36.175, -115.13639
Površina 351.7 km2
 - Zemlje 351.6 km2
 - Voda 0,1
Stanovništvo  
 - Urbana zona 1,314,356 (2010)
 - Metro 1,951,269
 - Grad 583,756 (2010)
Gustoća 1,659.5 /km2 
Gradonačelnik Carolyn G. Goodman
Vremenska zona PST (UTC-8)
 - ljeto PDT (UTC-7)
Poštanski broj 89044 - 89199
Pozivni broj 702
FIPS kod 32-40000
USA location map.svg
Blue pog.svg
Web stranica: www.lasvegasnevada.gov
Položaj Las Vegasa

Las Vegas je najmnogoljudniji grad u američkoj saveznoj državi Nevadi, sjedište okruga Clark i svjetski poznato odredište za kocku i kupovinu, a poznat je i po vrhunskim restoranima. Grad, koji sebe naziva svjetskom prijestonicom zabave, čuven je po broju kasina i svih pratećih stvari. Sve je popularniji i kao odredište za penzionere i za porodični život, a na listi najvećih američkih gradova (po broju stanovnika) nalazi se na 30. mjestu sa 583.756 stanovnika (podatak iz 2010), a sa širom okolinom ima ih ukupno 1.951.269 (2010).[1]

Osnovan 1905, Las Vegas je službeno postao grad 1911. S rastom koji je uslijedio, Las Vegas je krajem stoljeća bio najmnogoljudniji američki grad koji je osnovan u 20. stoljeću (u 19. stoljeću to je bio Chicago). Tolerancija grada prema raznim vrstama i oblicima zabave za odrasle donijela mu je nadimak Sin City (Grad grijeha) i učinila ga popularnim odredištem za filmske i TV-projekte (jedan od primjera je krimi-serija CSI: Las Vegas, a ima ih još). S druge strane, Las Vegas ima najveći broj crkava po glavi stanovnika od svih većih američkih gradova.

Las Vegas Strip noću

Samo ime Las Vegas često se primjenjuje na tzv. neuključeno zemljište (pravni termin koji označava zemljište koje ne pripada nijednoj općini i koje ne podliježe porezima) koje okružuje grad, naročito na turističko-ugostiteljske objekte na tzv. Las Vegas Stripu i u blizini njega (Strip je 6,4 km dug dio Bulevara Las Vegas koji se većim dijelom nalazi u neuključenim općinama Paradise i Winchester, dok se jedan manji dio preklapa s Las Vegasom i neuključenom općinom Enterprise).

Historija[uredi | uredi izvor]

Južni Pajuti iz ogranka lasvegaskih Moapa Pajuta s tradicionalnim korpastim kapama i pajutskom naprtnjačom za dijete

Prvi zabilježeni dolazak u lasvegasku dolinu od strane ljudi evropskog porijekla bio je onaj Raphaela Rivere 1829. godine.[2] Ime gradu dali su Španci u pratnji Antonia Armija (nom. Armijo, čit. Armiho)[3], koji su se koristili lokalnim izvorima kad su prolazili tzv. Starim španskim putem na putu prema sjeveru i zapadu iz Texasa. 1800-ih godina, u okolini Las Vegasa bilo je arteških izvora koji su vodom "hranili" široke zelene površine, tj. poljane (na španskom vegas), odakle dolazi ime Las Vegas.

John C. Frémont putovao je u ovu dolinu 3. maja 1844. dok je ona još pripadala Meksiku.[4] On je bio vođa grupe naučnika, izviđača (skauta) i posmatrača u okviru Inženjerijskog korpusa Armije SAD-a. Nakon što je Meksiko predao SAD-u većinu današnjeg zapadnog i jugozapadnog dijela SAD-a (to se desilo 1848), 10. maja 1855. Brigham Young poslao je 30 misionara pod vodstvom Williama Bringhursta u područje Las Vegasa s namjerom da se Pajuti (lokalno indijansko pleme) preobrate na mormonizam. Blizu današnjeg centra grada bila je sagrađena tvrđava koja je služila kao svratište ljudima koji su putovali "Mormonskim koridorom" između Salt Lake Cityja i za jedno kraće vrijeme uspješne svetačke kolonije u San Bernardinu, California. Ipak, mormoni su napustili Vegas 1857. Las Vegas je osnovan kao željeznički grad 15. maja 1905. kada su 44.5 ha zemlje (u današnjem centru grada) u vlasništvu jedne željezničke kompanije prodana na aukciji. Las Vegas je pripadao Lincoln Countyju do 1909. kad postaje dio novoosnovanog Clark Countyja (koji je dobio ime po senatoru iz Montane Williamu A. Clarku, jednom od direktora navedene kompanije). Katolička Crkva sv. Ivane Orleanske blizu 4. ulice i ulice Bridger osnovana je 1910. Las Vegas je postao uključeni grad 16. marta 1911, a Peter Buol bio je prvi gradonačelnik.

Las Vegas je počeo kao svratište za pionirske putnike na zapad i postao popularni željeznički grad na početku 20. stoljeća. Bio je mjesto odakle su se rude iz okolnih rudnika otpremale u ostatak zemlje. Nakon procvata željeznice Las Vegas je malo izgubio na važnosti, ali je završetak izgradnje čuvene Hooverove brane 1935. rezultirao porastom u stanovništvu, kao i u turističkom aspektu. Ta brana, koja se nalazi 48 km jugoistočno od grada, također je napravila jezero Mead, najveće američko vještačko jezero i rezervoar vode. Danas se turistima nudi odlazak u manje poznate dijelove brane. Legalizacija kockanja 1931. dovela je do pojave kasino-hotelâ, po kojima je Las Vegas čuven. Najveći razvoj desio se 1940-ih godina. Uspjeh prvih kasino-biznisa u gradu povezan je s organiziranim kriminalom. Većinom originalnih velikih kasina upravljali su ili su ih barem osnovali vodeći mafijaši Benjamin "Bugsy" Siegel, Meyer Lansky te još neki drugi.[5] Brzi rast ovog kockarskog carstva desio se i zahvaljujući propadanju drugih većih kockarskih centara 50-ih godina, kao što su Galveston (Texas) ili Hot Spring (Arkansas).

Dolaskom poznatog biznismena Howarda Hughesa krajem 1960-ih, koji je kupio mnoge kasino-hotele, kao i pojavom radijskih i TV-stanica u gradu, legitimne korporacije također su počele kupovati kasina, a federalne vlasti istjerale su mafiju iz grada tokom nekoliko idućih godina. Konstantnu turističku "dolarsku struju" od kasina i hotela uvećao je novi izvor saveznog novca. Taj novac stizao je od osnivanja onog što je danas Avijatičarska baza Nellis. Priliv vojnog osoblja i lovaca na poslove u kasinima pomogao je nastanku buma u građevinarstvu i izgradnji, koji se danas ipak malo smanjio.

Iako je Macau prestigao Las Vegas po prihodima od kockanja, ipak ovo područje ostaje jedno od vodećih svjetskih odredišta za zabavu.[6]

Geografija i klima[uredi | uredi izvor]

Las Vegas je smješten u bezvodnoj pustinjskoj oblasti u okrugu Clark. Okruženjem dominira pustinjska vegetacija, a ima i divljih životinja. U ovom području znaju se desiti iznenadne bujice i poplave. Omogućavanje prirasta u broju stanovništva bio je glavni razlog za povećanje kapaciteta gradskog sistema za odvod otpadnih voda. Širenje tog sistema finansirano je iz fonda Američke agencije za zaštitu okoline (USEPA) koja je 2008. dodijelila grant za programe analiziranja i prognoziranja širenja grada i njegovog utjecaja na okolinu do 2019. godine.

Grad je u bezvodnom bazenu, okružen suhim planinama, a nadmorska visina mu je oko 620 m. Na zapadu se nalaze Spring planine. Većina krajolika je stjenovita i puna prašine. U samom gradu, međutim, ima puno travnjaka, drveća i ostalih zelenih površina. Zbog problema s izvorima vode, trenutno postoji pokret koji podupire uređivanje okoline i vrtova na način da se smanji ili eliminira potreba za dodatnom vodom iz sistema navodnjavanja (tzv. xeriscaping ili xerogardening, inače grčko-engleska kovanica). Prema Američkom uredu za popis, površina grada iznosi 340.26 km2, od čega je 340 kopno, a samo 0.26 (0.04%) voda.

Klima[uredi | uredi izvor]

Pustinjski pejzaž u okolini Las Vegasa

Klima Las Vegasa je suha, pustinjska klima (oznaka BWh po Koppenovoj klasifikaciji), tipična za pustinju Mojave u kojoj se grad nalazi. Grad uživa u sunčanim periodima i ima preko 300 sunčanih dana i preko 3.800 sunčanih sati godišnje[7], sa 110 mm padavina (Las Vegas ima prosjek od 29 kišnih dana u godini, većinom tokom zime, ali nije neobična pojava u bilo koje doba godine).

Ljeto je izuzetno vruće i uglavnom suho, s prosječnom maksimalnom dnevnom temperaturom od 34 do 40 °C i minimalnom noćnom od 21–26 °C. U prosjeku su 133 dana godišnje toplija od 32 °C, a 72 od 38 °C, s tim da većina dana u julu i augustu premašuje ove vrijednosti. Ipak, vlažnost zraka veoma je niska i često je ispod 10%.

Snijeg u Las Vegasu 20. 12. 2008.

Zime su kratkog vijeka i općenito blage, s dnevnim maksimumom od 16 i noćnim minimumom od 4 °C. Okolne planine skupljaju snijeg tokom zime, ali u samom gradu snijeg je rijetka pojava. Prije nekoliko godina snijeg je ipak pao u dolini. Temperatura se ponekad može spustiti i do nule, ali zimske noćne temperature rijetko se spuštaju ispod -1 °C.

Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec
 Najviša prosječna temperatura 13,94 17,22 20,83 25,61 31 37,17 40,06 38,78 34,33 27,11 18,89 14,06
 Najniža prosječna temperatura 2,67 5,22 8,33 12,17 17,17 22,39 25,67 24,83 20,44 13,61 6,67 2,56
 Padavine 15 17,5 15 3,8 6,1 2 11,2 11,4 7,9 6,1 7,9 10,2

Demografska struktura[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika
Popis Broj
stanovnika
Promjena u odnosu
na prethodni popis ± u %
1900. 25
1910. 800 3.100 %
1920. 2.304 188 %
1930. 5.165 124,2 %
1940. 8.422 63,1 %
1950. 24.624 192,4 %
1960. 64.405 161,6 %
1970. 125.787 95,3 %
1980. 164.674 30,9 %
1990. 258.295 56,9 %
2000. 478.434 85,2 %
2010. 583.756 22 %
source:[8][9]

Prema procjenama Američkog ureda za popis iz 2008, Las Vegas sa širom okolinom ima 1.865.746 stanovnika i regija je jedna od najbrže rastućih u SAD-u. Veliki broj novih stanovnika dolazi iz Kalifornije.[10]

Prema istraživanjima American Community Surveya (ACS-a) u periodu od 2006-2008, rasni sastav stanovništva u Las Vegasu jeste sljedeći[11]:

Prema popisu iz 2000[12], u gradu (bez okoline) bilo je 478.434 stanovnika, 176.750 domaćinstava i 117.538 porodica. Gustoća naseljenosti bila je 1,630.3 /km2. Rasni sastav bio je: 69.86% bijelaca, 10.36% Afroamerikanaca, 0.75% Indijanaca, 4.78% Azijata, 0.45% ljudi s pacifičkih otoka, 9.75% ljudi ostalih rasa i 4.05% multirasnih ljudi. Hispano- ili Latinoamerikanci (bilo koje rase) činili su 23.61% stanovništva.

Bilo je 176.750 domaćinstava, od kojih je 31.9% imalo dijete mlađe od 18 godina koje živi s roditeljima, 48.3% bili su vjenčani parovi koji žive zajedno, 12.2% bila su domaćinstva sa ženom na čelu, bez prisustva supruga, a 33.5% nije bilo u porodičnim odnosima. Četvrtinu svih domaćinstava činili su samci, a 7.5% imalo je nekoga iz rodbine starijeg od 65 godina ko živi sam.

Dobna struktura bila je sljedeća:

  • mlađi od 18 godina - 25.9%
  • od 18 do 24 - 8.8%
  • od 25 do 44 - 32%
  • od 45 do 64 - 21.7%
  • 65 i stariji - 11.6%.

Srednja ili prosječna starost iznosila je 34 godine. Na svakih 100 žena u prosjeku bila su 103.3 muškarca. Na svakih 100 žena od 18 i više godina dolazila su 102.5 muškarca.

Prosječni prihodi jednog domaćinstva iznosili su 53.000 $, a prihodi jedne porodice 58.465 $.[13] Muškarci su imali prosječne prihode od 35.511 $, a žene 27.554 $. Prihod po glavi stanovnika u Las Vegasu bio je 22.060 $. Oko 6.6% porodica i 8.9% stanovništva bilo je ispod granice siromaštva, uključujući 5.4% mlađih od 18 i 6.3% starijih od 65 godina.

Las Vegas ima jednu od najvećih stopa samoubistava i razvoda u SAD-u.[14] U novinama Las Vegas Sun 2008. godine objavljena je studija koja pokazuje da čak 40% stanovnika Las Vegasa ima manju vjerovatnoću da počine samoubistvo kad napuste Las Vegas, a za turiste i posjetioce stanje je obrnuto: vjerovatnoća da će oni počiniti samoubistvo kad su u Las Vegasu udvostručava se u odnosu na boravak u bilo kojem drugom gradu, pa i više od toga.[15][16] Ta studija srušila je dugotrajne tabue u pogledu diskusija o samoubistvima u Las Vegasu.[17] Što se tiče veće stope razvoda, ona se ne odnosi isključivo na stanovnike Las Vegasa - naime, u Nevadi je razvodni proces lakši nego u većini saveznih država, pa mnogi ljudi iz cijele zemlje dolaze u Nevadu da olakšaju i ubrzaju taj proces.

Iz sličnih razloga Las Vegas ima i jednu od najvećih stopa sklapanja brakova; mnoge dozvole za vjenčanja izdaju se ljudima koji ne dolaze iz ovog područja.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Osnovni pokretač ekonomije Las Vegasa jeste spoj turizma, kockanja i održavanja različitih konvencija, što je zauzvrat izvor prihoda za maloprodaju i restorane. Grad služi kao sjedište za dvije najveće svjetske kockarske kompanije, Harrah's Entertainment i MGM Mirage.[18] U području Las Vegasa smješteno je i još nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom elektroničkih kockarskih mašina, kao što su slot-mašine. U prvoj deceniji 21. stoljeća maloprodaja i restorani postali su posebne atrakcije. Turističkim marketingom i promocijom upravlja Las Vegas Convention and Visitors Authority, agencija koja djeluje u cijelom okrugu. Njeno godišnje istraživanje obezbjeđuje detaljne informacije o broju posjetilaca, načinima trošenja novca i prihodima iz svega toga.[19]

Stalni rast populacije znači da je građevinarstvo od vitalnog značaja. 2000. godine kupljeno je više od 21.000 novih i više od 26.000 "polovnih" kuća. Na početku 2005. 20 projekata gradnje stambenih prostora, od kojih je svaki zauzimao više od 120 ha površine, bilo je u toku. Tokom tog istog perioda Las Vegas je smatran najbrže rastućom zajednicom u SAD-u. Međutim, finansijska kriza 2007-2010 i pad u poslovima koji ju je pratio značajno su usporili i biznis i rast grada, koji je zabilježio jednu od najvećih stopa gubitka domova zbog hipoteke u SAD-u. Nestanak raspoloživih prihoda od potrošača i negativna reakcija protiv trošenja novca na korporativne zabave doveli su ugostiteljstvo u kovitlac od kojeg se ono još mora oporaviti.

Ponovni razvoj[uredi | uredi izvor]

Kad je 1989. godine otvoren Mirage, to je označilo početak daljeg razvoja južnog dijela Stripa. To se negativno odrazilo na turizam u centru grada, ali mnogi skorašnji projekti i izgradnja stanova koji su u vlasništvu njihovih stanara povećali su broj posjetilaca u centru grada.

Gradski čelnici uložili su napore u pokušajima da se pokrenu i drugi vidovi ekonomije osim turizma, kao što su razni oblici proizvodnje, bankarstvo i ostale komercijalne djelatnosti. Nepostojanje poreza na prihode za fizička lica i firme te veoma jednostavni zahtjevi u proces osnivanja korporacija doprinijeli su uspjehu ovih pokušaja.

Las Vegas je nedavno doživio enorman bum i u turizmu i u populaciji. Kao odraz brzog rasta populacije u gradu početkom 90-ih izgrađena je nova Kineska četvrt na Spring Mountain Roadu. U početku se Kineska četvrt sastojala samo od jednog velikog trgovačkog centra, ali područje je nedavno prošireno za nove trgovačke centre koji sadrže različite azijske biznise.

Freemont Street Experience s isključenom neonskom rasvjetom

Širenjem Stripa 90-ih godina, centar grada (koji je još bio zadržao osjećaj onog starog Las Vegasa) počeo je trpjeti negativne posljedice. Kako bi se stanje u centru promijenilo nabolje, grad je poduzeo određene napore. Napravljena je pješačka ulica Fremont Street Experience (FSE) kako bi se turisti vratili u centar i ona se pokazala popularnom u tom pogledu. Od početka recesije 2008, mnogi od tih napora obustavljeni su. Trgovački i zabavni centar Neonopolis zatvorio je 11 svojih pozorišta i skoro sve maloprodajne radnje. Mnogi projekti skupih stanova bili su u toku, ali jedna od zgrada s najvišim profilom, tornjevi Streamline, prijavila je bankrot. Ipak, pojavili su se neki obećavajući znakovi za ovo područje. Grad je uspio "preseliti" operacije Porezne uprave SAD-a s krajnjeg zapadnog dijela grada u novu zgradu u centru, koja je otvorena u aprilu 2005. Za preseljenje Porezne uprave očekuje se da će stvoriti veće zahtjeve za dodatnim poslovnim aktivnostima u centru grada, naročito u dnevnim satima.

Grad je 1995. kupio 25 ha zemljišta od kompanije Union Pacific Railroad, s namjerom da tu napravi nešto što će privući više ljudi u područje centra grada. 2004. godine gradonačelnik Oscar Goodman objavio je planove za Symphony Park, u koji su uključeni stambeni i uredski prostori, zatim Lou Ruvo Brain Institute (akademski medicinski centar), The Smith Center for the Performing Arts i nova gradska vijećnica. Nakon neuspjelih pregovora s kompanijom The Related Co o izgradnji Union Parka u oktobru 2005, grad je izabrao Newland Communities (firmu sa sjedištem u San Diegu) kao novog izvođača radova. Po ugovoru s tom firmom, radove nadgleda Dan Van Epp, potpredsjednik lokalnog ogranka firme i bivši predsjednik Howard Hughes Corporationa. Lou Ruvo Brain Institute dovršen je 2009. godine.

Osim Symphony Parka, s realizacijom su počeli i drugi projekti izgradnje stambenih i uredskih prostora po centru Las Vegasa. Neki od njih, uključujući i projekte visokih hotela, dramatično su promijenili izgled neba u Las Vegasu posljednjih godina. Mnogi veliki takvi projekti u planu su i za centar grada i za Strip.

Grad je 2004. sklopio partnerstvo s firmama Cheetah Wireless Technologies i MeshNetwork da se sprovede projekat mobilnog broadband sistema koji bi pokrio šire područje. Sistem je instaliran u centru grada, u blizini FSE-a. 2005. godine otvoren je i The World Market Center, čija je namjera postati najistaknutiji nacionalni i eventualno svjetski veleprodajni salon namještaja, koji bi se takmičio s dosad vodećim centrom te vrste u High Pointu (Sjeverna Karolina).

23. 10. 2006. otkriveni su planovi za izgradnju Svjetskog draguljarskog centra u okviru Symphony Parka. Slično World Market Centeru, i SDC (engl. WJC) služio bi za sajmove i susrete draguljara iz cijelog svijeta. Po projektu, to bi bio neboder s 57 spratova (248 m visine).[20]

Turizam[uredi | uredi izvor]

Glavne atrakcije Las Vegasa jesu kasina i hoteli. Najpoznatija kasina-hoteli smještena su duž Las Vegas Stripa. Ova veća kasina nalaze se izvan grada. Mnogi od ovih hotela vrlo su veliki, sa hiljadama soba, uz prateće prostore za kockanje. Postoji mnogo kasina-hotela i u centru grada, koji je bio žarište kockarske industrije u ranim danima. Nekoliko većih hotela i kasina nalaze se nešto izvan Stripa i u okolini grada.

Neki od najpoznatijih kasina u centru nalaze se u FSE-u, koja je učinjena raznolikom kako bi se barovima dozvolilo da budu bliži jedni drugima, slično kao u četvrti Gaslamp u San Diegu.

Kasina u centru grada[uredi | uredi izvor]

Kasino Golden Nugget
  • Binion's Gambling Hall and Hotel
  • California Hotel and Casino
  • El Cortez
  • Fitzgeralds Las Vegas
  • Four Queens
  • Fremont Casino
  • Gold Spike Hotel and Casino
  • Golden Gate Hotel and Casino
  • Golden Nugget
  • Las Vegas Club
  • Main Street Casino
  • Plaza Hotel & Casino

Okolni gradovi[uredi | uredi izvor]

Kultura[uredi | uredi izvor]

Svakog prvog petka u mjesecu održava se proslava "Prvog petka" u okviru koje se izlažu i izvode djela lokalnih umjetnika i muzičara u dijelu centra grada poznatom kao "Arts District" ("Distrikt umjetnosti").[21]

Četvrtak uoči "Prvog petka" poznat je kao "Čevrtak préglēdā" ("Preview Thursday"). Ovaj večernji događaj posvećen je tek otvorenim novim izložbama u galerijama u centru grada.

U Zoološko-botaničkom parku južne Nevade, poznatom i kao Lasvegaski zoo-vrt, nalazi se preko 150 vrsta životinja i biljaka.

485 miliona dolara vrijedan The Smith Center for the Performing Arts (koji je trenutno u izgradnji) nalazit će se u okviru Symphony Parka. Centar će biti prikladan za broadwayske predstave i ostale veće slične atrakcije, te za nastupe orkestara, izvođenja opera i plesne događaje.

Grad je, također, domaćin i nekim godišnjim događajima, kao što je kaubojski festival Helldorado Days.

Sport[uredi | uredi izvor]

Las Vegas nema nijedan klub u vodećim američkim sportovima i ligama, iako je šire gradsko područje jednako veliko ili veće od mnogih gradova koji ih imaju. Glavna dva razloga za to jesu zabrinutost zbog legalnog sportskog klađenja te organiziranje sportskih događaja iz zabave, a ne iz sportskih ciljeva, a objema ovim stvarima Las Vegas obiluje. Grad trenutno ima 2 kluba u nižim ligama, bejzbolski Las Vegas 51s, koji nastupa u Pacifičkoj ligi, i hokejaški Las Vegas Wranglers, koji se takmiči u Istočnoj hokejaškoj ligi, a inače je udružen s timom Phoenix Coyotes. Također postoji i klub Las Vegas Locomotives (američki nogomet), član UFL-a (United Football League).

U prošlosti je Las Vegas imao klubove koji su nastupali u Kanadskoj fudbalskoj ligi, XFL-u (američkoj profesionalnoj fudbalskoj ligi koja je trajala samo jednu sezonu - 2001), WBL-u (Svjetskoj košarkaškoj ligi) i u Arena Football League (trajala od 1987-2008). Postoje špekulacije da će završetak izgradnje nove dvorane, za koju se očekuje da će biti otvorena 2010. godine (i trenutno još nema planiranog datuma otvaranja), privući klubove iz NBA i NHL. Grad je, navodno, među prvim kandidatima za proširenje MLS-a (Američke nogometne lige) u bliskoj budućnosti. Također je bilo kontakata između gradskih zvaničnika i nekoliko vlasnika bejzbolskih klubova u pogledu njihovog preseljenja u Las Vegas. Grad je bio jak kandidat za preseljenje Montreal Exposa, koji su na kraju ipak postali Washington Nationals (navodno je prevagu odnijela garancija Washingtona da će novi stadion biti u potpunosti izgrađen javnim sredstvima. U Las Vegasu je 2008. održan i zimski sastanak čelnika MLB-a.

Hotel Mandalay Bay, mjesto održavanja vrhunskih UFC i boks-mečeva

Sportski događaji visokog nivoa i ograničenog trajanja bili su jako uspješni u Las Vegasu. Grad je bio domaćin NBA All-star utakmice 2007. NASCAR Sprint kup (automobilske utrke) privuče i do 165.000 gledalaca. Las Vegas je domaćin i značajnom broju profesionalnih borbi, naročito u boksu. Mnoge od tih borbi (poput onih iz Ultimate Fight serije, tj. UFC-a) održavaju se blizu centra grada ili na Stripu, u nekom od poznatih hotela-kasina. Mandalay Bay je naročito poznat kao glavni kandidat za održavanje UFC-borbi. Las Vegas se često naziva bokserskom Mekom[22], titulom koju često dijeli s legendarnim Madison Square Gardenom u New Yorku. National Finals Rodeo privukao je hiljade gledalaca u grad od 1985, pa je 2005. ugovor s gradom produžen do 2014. NBA Ljetna liga trenutno se održava u gradu, a tu je 2008. trenirao i američki olimpijski košarkaški tim.

Univerzitet Nevade, Las Vegas (UNLV) takmiči se u Diviziji 1 NCAA lige i u muškoj i u ženskoj konkurenciji, a član je i Mountain West Conferencea (sistem univerzitetskih takmičenja u raznim sportovima). Koledž južne Nevade također ima sportski program, sa značajnim uspjehom u bejzbolu na lokalnom nivou.

Postoje jaki sportski programi u mnogim srednjim školama u Las Vegasu, a dosta igrača iz raznih sportova kasnije je napravilo solidne karijere u univerzitetskom ili profesionalnom sportu, npr. Andre Agassi, Greg Anthony, Marcus Banks, Steven Jackson, Ryan Ludwick, Greg Maddux, Frank Mir, DeMarco Murray i Ryan Reynolds.

Parkovi i rekreacija[uredi | uredi izvor]

Las Vegas ima desetke parkova, uključujući i obrazovno-rekreacijski centar Las Vegas Springs Preserve i Floyd Lamb State Park.

Atrakcije[uredi | uredi izvor]

Grad je popularna destinacija za Havajce. 2002. godine skoro 80.000 bivših stanovnika Havaja živjelo je u Las Vegasu, a skoro 3.000 posjećivalo je grad svake sedmice.[23] Las Vegas ponekad nazivaju i devetim havajskim otokom.[24] U gradu se nalazi prva prodavnica iz lanca ABC Stores izvan države Havaji.

Uprava[uredi | uredi izvor]

Las Vegasom upravlja gradsko vijeće koje trenutno ima 7 članova, zajedno s gradonačelnikom. Gradonačelnik predsjedava svim sastancima vijeća, a ako nije u mogućnosti, mijenja ga član vijeća koji ima funkciju privremenog zamjenika gradonačelnika (neki gradovi u SAD-u nemaju službenu funkciju zamjenika gradonačelnika, već jedan član gradskog vijeća bude izabran kao osoba koja će ga mijenjati dok je odsutan ili spriječen u obavljanju dužnosti). Gradski manager (nešto kao upravnik) odgovoran je za administraciju i svakodnevne zadatke svih općinskih službi i gradskih odjeljenja. On, također, održava vezu sa saveznim, državnim, okružnim i ostalim lokalnim vlastima.

Većina šireg gradskog područja podijeljena je na susjedne uključene gradove ili neuključene općine. U neuključenim općinama pod upravom Clark Countyja živi oko 700.000 ljudi, a još 465.000 živi u uključenim gradovima kao što su Sjeverni Las Vegas, Henderson i Boulder City. Las Vegas i skoro cijelo okolno područje imaju zajedničku policiju - Las Vegas Metropolitan Police Department, koja je osnovana 1973. spajanjem Las Vegas Police Departmenta i Clark County Sheriff's Departmenta. Sjeverni Las Vegas, Henderson, Boulder City te neki fakulteti imaju vlastite policijske službe.

Indijanski rezervat za Pajute zauzima oko 4.000 m2 i nalazi se u blizini centra grada.

Las Vegas, kao sjedište Saveznog okružnog suda Lloyd D. George, privlači i mnoge uslužne pravne djelatnosti u vezi s kaucijama, brakom, razvodom, porezom, uključivanjem i ostalim pravnim uslugama.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje (u javnim školama) obezbjeđuje Školski distrikt Clark Countyja, koji je peti najbrojniji u SAD-u (planirani upis za šk. g. 2007-2008. bio je 314.000 učenika do 12. razreda).

Ranije spomenuti UNLV nalazi se u Paradiseu, oko 5 km od južnih granica grada i oko 3.2 km istočno od Stripa. Medicinski fakultet Univerziteta Nevade u Renou ima kampus blizu centra Las Vegasa. Nekoliko državnih univerziteta, uključujući Univerzitet Phoenix, imaju kampuse u području Las Vegasa. Nevada State College i Univerzitet Touro nalaze se u obližnjem Hendersonu. Koledž južne Nevade ima kampuse u Las Vegasu, Sjevernom Las Vegasu i Hendersonu. U Hendersonu su, također, i Univerzitet DeVry i Keller Graduate School of Management (Kellerov fakultet za menadžment). Od privatnih ustanova, tu su koledž Apollo, National University, te ITT tehnički institut.

Transport[uredi | uredi izvor]

RTC Transit je sistem javnog transporta koji obezbjeđuje autobuske usluge u Las Vegasu, Hendersonu, Sjevernom Las Vegasu i ostalim prigradskim područjima. Međugradski autobuski prijevoz za Las Vegas obezbjeđuju neke tradicionalne autobuske firme, kao što je Greyhound Lines. Za čarter-linije tu je Green Tortoise, a postoji i nekoliko linija za Kinesku četvrt. Amtrak California također ima liniju između Las Vegasa i najbliže putničke željezničke stanice u Barstowu (Kalifornija).

Nova brza tranzitna veza u Las Vegasu zvana ACE Gold Line (autobuska linija s ograničenim stajanjima i čestim prometom) pokrenuta je u martu 2010. i povezuje centar Las Vegasa, Strip, Centar za konvencije i gradski trg.

Izuzev Bulevara Las Vegas, autoputa Boulder (SR 582) i Rancho Drivea (SR 599), većina ulica i cesta u Las Vegasu smještena je uzduž granica između parcela koje su veličine 1 x 1 milja (američki geodeti pri izradi mapa dijele određeno područje na dijelove spomenute veličine, a taj sistem primjenjuje se i kod razmjeravanja parcela, samo u manjim omjerima). Većinu tih cesta održava Odjel za saobraćaj u Nevadi, kao i državne ceste.

Ceste 15, 515 i US 95 vode iz grada u sva 4 smjera. Dvije veće ceste - Interstate 15 i Interstate 515/U.S. Route 95 - križaju se u centru Las Vegasa. I-15 povezuje Las Vegas S Los Angelesom i ide na sjeveroistok prema Salt Lake Cityju. I-515 ide na jugoistok prema Hendersonu, odakle US 93 dalje vodi preko Hooverove brane u Phoenix, Arizona. US 95 povezuje grad sa sjeverozapadnom Nevadom, uključujući Carson City i Reno. US 93 odvaja se od I-15 sjeveroistočno od Las Vegasa i ide na sjever, kroz istočnu Nevadu, prolazeći kroz mjesta Elly i Wells. US 95 skreće južno od US 93 blizu Hendersona i ide kroz krajnji istok Kalifornije. Izgrađena je djelomična obilaznica, koja se sastoji od I-215 na jugu i Clark County 215 na zapadu i sjeveru. Od ostalih cesta, Blue Diamond Road (SR 160) vodi u Pahrump, a Bulevar Lake Mead (SR 147) do jezera Mead.

Ceste u pravcu istok-zapad, od sjevera prema jugu

  • Ann Road
  • Craig Road (SR 573)
  • Cheyenne Avenue (SR 574)
  • Smoke Ranch Road
  • Lake Mead Boulevard/St. Rose Parkway (SR 147)
  • Washington Avenue (SR 578)
  • Summerlin Parkway
  • Bonanza Road (SR 579)
  • Charleston Boulevard (SR 159)
  • Sahara Avenue (SR 589)
  • Blue Diamond Road/Windmill Road

Ceste u pravcu sjever-jug, od zapada prema istoku

  • Fort Apache Road
  • Durango Drive
  • Buffalo Drive
  • Rainbow Boulevard (SR 595)
  • Jones Boulevard (SR 596)
  • Decatur Boulevard
  • Valley View Boulevard
  • Rancho Drive
  • Maryland Parkway
  • Eastern Avenue (SR 607)
  • Pecos Road
  • Lamb Boulevard (SR 610)
  • Nellis Boulevard (SR 612)
Međunarodni aerodrom McCarran

Međunarodni aerodrom McCarran zadužen je za međunarodne i domaće letove u dolinu Las Vegasa, a preko njega idu i letovi privatnih aviofirmi, kao i teretni letovi. Neki civilni letovi koriste manje aerodrome u Sjevernom Las Vegasu i Hendersonu.

Union Pacific Railroad jedina je željeznica prve klase koja obezbjeđuje promet teretnih vozova kroz Las Vegas. Do 1997. vozovi kompanije Amtrak Desert Wind išli su za Las Vegas koristeći pruge Union Pacific Railroada koje su prolazile kroz grad. Početkom 90-ih diskutiralo se o planovima da se obnovi Amtrakova linija koja je spajala Las Vegas i Los Angeles, ali nijedan od njih nikad nije implementiran. Amtrakova stanica u Las Vegasu bila je smještena u hotelu Plaza čime je držala "titulu" jedine željezničke stanice u SAD-u koja se nalazila u kasinu.

Prijedlozi da se oživi saobraćaj putničkih vozova za Las Vegas imaju u vidu brzi voz Desert Xpress iz Victorvillea u Kaliforniji, zatim međudržavnu liniju lebdeće željeznice između Kalifornije i Nevade, koja bi se na kraju produžila do Anaheima (Kalifornija), a njen prvi segment bio bi u Primmu (Nevada), Las Vegas Railway Express i, najnovije, Z-voz, koji bi išao 6 dana sedmično između Los Angeles Union Station i nove Z-train stanice u blizini Stripa.

Bratski gradovi[uredi | uredi izvor]

Las Vegas ima nekoliko bratskih gradova:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.census.gov/popest/metro/tables/2008/CBSA-EST2008-01.csv
  2. ^ http://www.lvrj.com/news/36288024.html
  3. ^ http://www.accessclarkcounty.com/depts/public_communications/Pages/faqs.aspx
  4. ^ http://www.1st100.com/part1/fremont.html
  5. ^ http://www.ipsn.org/casinos.html
  6. ^ http://www.nytimes.com/2008/01/18/business/worldbusiness/18gamble.html?scp=3&sq=macao&st=nyt
  7. ^ http://www.hko.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/n_america/us/las_vegas_e.htm
  8. ^ Moffatt, Riley. Population History of Western U.S. Cities & Towns, 1850–1990. Lanham: Scarecrow, 1996, 159.
  9. ^ Subcounty population estimates: Nevada 2000–07 (CSV).
  10. ^ http://usgovinfo.about.com/cs/censusstatistic/a/aagoingeast.htm
  11. ^ http://factfinder.census.gov/servlet/ADPTable?_bm=y&-geo_id=16000US3240000&-qr_name=ACS_2008_3YR_G00_DP3YR5&-ds_name=ACS_2008_3YR_G00_&-_lang=en&-redoLog=false&-_sse=on
  12. ^ http://factfinder.census.gov/home/saff/main.html?_lang=en
  13. ^ http://factfinder.census.gov/servlet/STTable?_bm=y&-geo_id=16000US3240000&-qr_name=ACS_2006_EST_G00_S1901&-ds_name=ACS_2006_EST_G00_
  14. ^ http://www.citymayors.com/features/us_stresscities.html
  15. ^ http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VBF-4TPS79X-1&_user=10&_coverDate=12%2F31%2F2008&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=search&_sort=d&_docanchor=&view=c&_acct=C000050221&_version=1&_urlVersion=0&_userid=10&md5=a53557e7bffffa5ef0192e9efb3afaa6
  16. ^ http://pn.psychiatryonline.org/content/44/3/21.1.full
  17. ^ http://www.lasvegassun.com/news/2008/nov/13/just-being-vegas-raises-risk-suicide-study-finds/
  18. ^ http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune500/2008/states/NV.html
  19. ^ http://www.lvcva.com/press/statistics-facts/index.jsp?whichDept=stats
  20. ^ http://www.lasvegassun.com/news/2006/oct/23/
  21. ^ http://www.firstfriday-lasvegas.org/
  22. ^ http://www.saddoboxing.com/5531-las-vegas.html
  23. ^ https://archive.is/20120724083107/www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-25499224_ITM
  24. ^ http://www.doubletongued.org/index.php/dictionary/ninth_island/

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: