Černobilska katastrofa

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Černobilska nesreća je najveća ekološka katastrofa novijeg doba.

Tok događaja[uredi | uredi izvor]

Eksplozija se desila na četvrtom reaktoru nuklearne elektraneLenjin“, Černobil u 01:23 26. aprila 1986. godine. Nuklearna nesreća je prouzrokovana loše izvedenim eksperimentom. Tokom eksperimenta pojedini operateri su se suprotstavljali, čak su odbijali da izvrše naređenja. Nažalost, eksperiment je sproveden.

Postoje dvije zvanične verzije o uzrocima katastrofe. Po prvoj, objavljenoj tokom augusta 1986. uzrok nesreće je isključivo greška operatera, po drugoj, objavljenoj 1991. uzrok su greške u dizajnu samog reaktora, tačnije u šipkama koje kontrolišu rad reaktora.

Među faktorima koji su doprineli nesreći je i svakako neadekvatno obučeno soblje. Direktor V.P. Brjukanov je prije transfera u Černobilsku nuklearnu elektranu radio u termo-elektrani na ugalj. Glavni inženjer Fomin je također imao iskustva samo na konvencionalnim elektranama. Djatlov, zamjenik glavnog inženjera, je imao nešto iskustva sa nuklearnim reaktorima na podmornicama.

Djatlov je poslije nesreće isticao da su u uputstvima za rukovanje, dizajneri reaktora namjerno propustili da napomenu da su reaktori nestabilni na pojedinim opsezima rada. Operateri također nisui bili svjesni mane, ili bolje rečeno osobine kontrolnih šipaka. Naime dio kontrolnih šipki, koje apsorbuju neutrone i time usporavaju reakciju kad se spuste u reaktor, je bio napravljen od grafita i to dio koji prvi ulazi u reaktor, što je dovelo do istiskivanja dijela tečnosti koja hladi reaktor. Usljed ovakvog dizajna, spuštanje kontrolnih šipki je dovodilo do kratkog povećanja aktivnosti u reaktoru prije smanjivanja.

Černobilska elektrana na karti Evrope i Ukrajne

Plan i svrha testa[uredi | uredi izvor]

Testom je trebalo da se utvrdi da li turbine mogu pri gašenju, a u slučaju da ne postoji spoljno napajanje električnom energijom, da obezbijede dovoljno energije da se održi sistem hlađenja reaktora dok se ne uključe dizel agregati. Test je prije toga uspješno izveden, ali rezultati su bili ispod očekivanja, i turbine nisu obezbijedile dovoljno energije za vodene pumpe sistema za hlađenje niti za ostale sigurnosne uređaje.

Na osnovu rezultata prethodnog testa, napravljena su izvjesna poboljšanja koja je trebalo ispitati. Pošto je reaktor četiri trebao privremeno da se isključi radi održavanja, on je izabran za test.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]