Štamparska mašina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Štampaća mašina iz 1811.

Štamparska mašina ili presa označava mašine koje se koriste za sve vidove štampanja riječi i slova kroz historiju, nasuprot njihovog pisanja rukom.

Smatra se da su Kinezi prvi izumili pokretna slova od kojih su pisali riječi. Ovo otkriće se pripsuje Pi Šengu u periodu oko 1000-tih godina naše ere. Odavde se princip štampanja proširio u Koreju i Japan.


Johannes Gutenberg se smatra prvim izuiteljem mašine za štampu koja je u Evropi donijela svojevrsnu revoluciju. Gutenberg je 1440. godine došao na ideju da izliva pojedinačna slova iz metala i da od slova sastavlja redove i stranice. Konstruisao je i drvenu presu za mašinu pomoću koje se otisak dobijao pritiskom ravne ploče preko lista papira. Tako je 1455. godine objavio Gutenbergovu Bibliju, štampanu po novoj tehnici.

Ova nova tehnologija je značajna za širenje pismenosti i svih renesansnih ideja, među kojima i pisanje na maternjem jeziku ili protestantizam. Ubrzo je počelo štampanje raznih žurnala u kojima se razvijao poseban naučni žargon ovog perioda, a to je kasnije dovelo i do povećanog broja pisaca koji su svoje radove mogli objavljivati na ovaj način i učiniti ih dostupnim širokoj publici.

Kasniji izumi na ovom polju su bili:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]