30. p. n. e.
Godine:
◄◄ | ◄ | 33. p. n. e. | 32. p. n. e. | 31. p. n. e. | 30. p. n. e. | 29. p. n. e. | 28. p. n. e. | 27. p. n. e. | ► | ►► |
Decenije:
◄ | 50te p. n. e. | 40te p. n. e. | 30te p. n. e. | 20te p. n. e. | 10te p. n. e. | ► |
Vijekovi:
◄ | 2. vijek p. n. e. | 1. vijek p. n. e. | 1. vijek | ► |
Godina 30. p. n. e. je bila redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. U svoje je vrijeme bila poznata kao Godina konzulstva Oktavijana i Krasa ili, rjeđe, godina 724. Ab urbe condita. Oznaka 30. p. n. e. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavna metoda za imenovanje godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]
- Gaj Julije Cezar Oktavijan postaje rimski konzul po četvrti put, pri čemu je kolega Marko Licinije Kras Div.
- proljeće — Antonijev građanski rat: Oktavijan svoju vojsku preko Dardanela i Male Azije vodi u Siriju, gdje mu dotadašnji Antonijev saveznik Herod Veliki daje zavjet odanosti i nudi hiljade svojih vojnika.
- ljeto — Antonijev građanski rat: Oktavijanov general Gaj Kornelije Gal se iskrcava u Kireni i zauzima Paretonij. Na to Marko Antonije reaguje stavivši grad pod opsadu.
- Antonijev građanski rat: Antonije povlači svojih 7 legija u Egipat nakon što je čuo da je istočni egipatski grad Peluzij otvorio kapije Oktavijanu i predao se bez otpora.
- 1.8. — Oktavijan ulazi u Aleksandriju čime je Drevni Egipat faktički anektiran Rimskoj Republici. Antonije vrši samoubistvo, čime je okončan posljednji od građanskih ratova Rimske Republike.
- Kleopatra evakuira svoj dvor i riznicu u grad Bereniku na zapadnoj obali Crvenog mora, ali dalji bijeg zaustavlja nabatejski kralj Malh koji je iznenada iz pustinje napao egipatske brodove. Kleopatra se vraća u Aleksandriju gdje će izvršiti samoubistvo kako Oktavijanu ne bi pala živa u ruke.
- Kleopatra vrši samoubistvo (30.8.? ), a ubrzo nakon toga je njen sin Ptolemej XV Cezarion po Oktavijanovom naređenju pogubljen. Time nakon nepuna tri vijeka završava vladavina Ptolemejske dinastije, a s uspostavom Oktavijanove, odnosno rimske vlasti, drevni Egipat poslije više od tri milenija prestaje postojati kao samostalni politički subjekt.
- Oktavijan preuzima Kleopatrino blago čuvano u mauzoleju Izdinog hrama; njime plaća svoje legionare-veterane i kupuje zemlju u Italiji na kojima će ih nastaniti.
- Oktavijan odlučuje poštediti život troje Kleopatrine i Antonijeve djece - Aleksandra Heliosa, Kleopatre Selen i Ptolemeja Filadelfa - prvo da bi ih paradirao kao dio svog trijumfa, a potom povjerio svojoj sestri Oktaviji, koja će ih odgojiti kao vlastitu djecu.
- Kinezi počinju koristiti tačke (lu che), prema navodima Knjige kasnijeg Hana, koji je izum pripisala Bao Xuanu, cenzoru dinastije Han
30. p. n. e. u temama[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Rođeni[uredi | uredi izvor]
- Maroboduus, kralj Markomana (u. 37. n. e.)
Umrli[uredi | uredi izvor]
- 1.8. — Marko Antonije, rimski konzul i vojskovođa (samoubistvo) (r. 83. p. n. e.)
- 1.8.—Marko Antonije Antil, sin Marka Antonija i Fulvije (r. 47. p. n. e.)
- 12.8.—Kleopatra VII, posljednja kraljica Ptolemejskog Egipta (samoubistvo) (r. 69. p. n. e.)
- 23.8.—Ptolemej Cezar, sin Julija Cezara i faraon Egipta (r. 47. p. n. e.)
- Hirkan II, kralj i prvosvećenik Judeje do 40. p. n. e.
![]() |
Commons ima datoteke na temu: 30. p. n. e. |