31. p. n. e.
Godine:
◄◄ | ◄ | 34. p. n. e. | 33. p. n. e. | 32. p. n. e. | 31. p. n. e. | 30. p. n. e. | 29. p. n. e. | 28. p. n. e. | ► | ►► |
Decenije:
◄ | 50te p. n. e. | 40te p. n. e. | 30te p. n. e. | 20te p. n. e. | 10te p. n. e. | ► |
Vijekovi:
◄ | 2. vijek p. n. e. | 1. vijek p. n. e. | 1. vijek | ► |
Godina 31. p. n. e. bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru. U svoje vrijeme je bila poznata kao Godina konzulstva Antonija i Oktavijana ili, rjeđe, godina 723. Ab urbe condita. Oznaka 31. p. n. e. za ovu godinu je u upotrebi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavna metoda za imenovanje godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]
- Gaj Julije Cezar Oktavijan po treći put postaje rimski konzul. Njegov kolega je Marko Valerije Mesala Korvin, koji je zamijenio Marka Antonija.
- Antonijev građanski rat; Oktavijan sa vojskom od 15 legija prelazi Otrantska vrata i iskrcava se u Panormu u Dalmaciji. Odatle počinje marširati prema Torineu na jugu i uspostavlja mostobran u Ambrakijskom zaljevu.
- Antonijev građanski rat: Oktavijanov admiral Agripa sa 300 galija plovi pred obalu zapadnog Peloponeza i okupira strateške pozicije oko Korintskog zaljeva kako bi prekinuo Antonijeve komunikacijske linije.
- Antonijev građanski rat: Antonije, uzbunjen zbog Oktavijanovog prisustva, uspostavlja logor na južnoj obali Ambrakijskog zaljeva, na rtu Akcij, te šalje poseban odred kako bi pokušao izolirati Oktavijanov logor u dolini Lourosa.
- Antonijev građanski rat: Agripa na juriš zauzima Leukas, čime je Oktavijan dobio pristanište i novi depo za namirnice. Agripa također zauzima garnizon u Patri, zajedno sa Antonijevim štabom.
- Antonijev građanski rat: Aminta, kralj Galatije u Antonijevoj službi, zajedno sa 2000 konjanika bježi na stranu Oktavijana. Do tog trenutka je već trećina veslača u Antonijevoj floti izgubljena zbog neishranjenosti, bolesti i dezerterstva.
- 2.9. — Bitka kod Akcija u kojoj Oktavijanova flota nanosi odlučujući poraz Antonijevoj i Kleopatrinoj floti. Egipatska eskadra od 60 brodova, uključujući glavni Kleopatrin brod s blagom, uspjeva pobjeći i pronaći sklonište kod Tenara na Kreti. Antonije je prije toga napustio svoju flotu kako bi se manjim brodom probio kroz Oktavijanove linije i pridružio Kleopatri.
- zima — Pobjednički Oktavijan uspostavlja privremni dvor na otoku Samos te gradi naselje po imenu Nikopolis
- Herod Veliki na izoliranoj stjenovitoj visoravni u Judejskoj pustinji dovršava tvrđavu poznatu kao Masada. U njoj se nalaze oružarnica, kasarne, skladišta i kraljevska palača.
- Formalno završava helenistički period antičke umjetnosti (po nekim autorima tek godine 14. n. e.)
31. p. n. e. u temama[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Rođeni[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Umrli[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
![]() |
Commons ima datoteke na temu: 31. p. n. e. |