Idi na sadržaj

775.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 771. | 772. | 773. | 774. | 775. | 776. | 777. | 778. | 779. |  | ►►

Decenije:

| 740-e | 750-e | 760-e | 770-e | 780-e | 790-e | 800-e |

Vijekovi:

| 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek |

775. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar775
DCCLXXV
Ab Urbe condita1528
Asirski kalendar5525
Bengalski kalendar182
Berberski kalendar1725
Budistički kalendar1319
Burmanski kalendar137
Bizantijski kalendar6283–6284
Kineski kalendar甲寅(Drveni Tigar)
3471 ili 3411
     do 
乙卯年 (Drveni Zec)
3472 ili 3412
Koptski kalendar491–492
Diskordijanski kalendar1941
Etiopijski kalendar767–768
Hebrejski kalendar4535–4536
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat831–832
 - Šaka Samvat697–698
 - Kali Juga3876–3877
Holocenski kalendar10775
Iranski kalendar153–154
Islamski kalendar158–159
Julijanski kalendar775
DCCLXXV
Korejski kalendar3108
Minguo kalendar1137 prije Tajvana
民前1137年
Seleukidska era1086/1087 AG
Tajlandski solarni kalendar1317–1318

Godina 775. (DCCLXXV) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju u julijanskom kalendaru. Oznaka 775. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Bizantijsko carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • 14. septembar – Car Konstantin V umire u pohodu na Bugarsku. U svojoj 34-godišnjoj vladavini on je potisnuo monaštvo i obožavanje slika, obnovio akvadukte, oživio trgovinu i ponovo naselio Konstantinopol. Njega nasljeđuje njegov 25-godišnji sin Leo IV ("Hazar"), koji nastavlja Konstantinove pohode protiv Bugara i Arapa.

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Saksonski ratovi: Kralj Karlo Veliki održava veliku skupštinu u Quierzyju (Sjeverna Francuska). On predvodi franačku vojsku u Saksoniju kako bi ponovo zauzeo castrum Syburg (blizu Dortmunda), a zatim obnavlja i učvršćuje garnizon Eresburg. On stiže do Wesera na mjestu zvanom Braunsberg, gdje Saksonci budu poraženi u bitci kada franačke trupe pređu rijeku [1].
  • Vestfalski Saksonci, kojima je vjerovatno zapovijedao Widukind, prelaze Weser i vode bitku kod Hlidbecka (današnji Lübbecke). Karlo Veliki kasnije tvrdi da je pobijedio, ali možda u stvarnosti trpi neuspjeh. On ponovo ujedinjuje svoje snage i naknadno nanosi poraz Saksoncima, uzimajući znatan plijen i taoce, iako mu Widukind pobjegne.
  • Jesen – Karlo Veliki ponovo zauzima Hellweg (glavni koridor) duž doline Lippe, uspostavljajući komunikaciju između Austrazije, Hesena i Tiringije. Koristi se kao trgovački put pod franačkim nadzorom.
  • Osnovan je njemački grad Giessen (Hesen).

Afrika

[uredi | uredi izvor]
  • Andaluzijski trgovci su osnovali emporium (trgovačko naselje) na obali Magreba u Tenesu (moderni Alžir). To je rani dokaz oživljavanja pomorske trgovine u zapadnom Mediteranu, nakon haosa ranog VIII vijeka [2].

Arapski kalifat

[uredi | uredi izvor]
  • 25. april – Bitka kod Bagrevanda: Abasidi su ugušili armensku pobunu. Muslimanska kontrola nad Zakavkazjem je učvršćena, dok nekoliko velikih armenskih nakhararskih porodica, posebno Mamikonijana, gube vlast i bježe u Bizantijsko carstvo.
  • Halifa El-Mensur (r. 754–775) umire nakon 21-godišnje vladavine, u kojoj je Bagdad učinio rezidencijom Abasidskog kalifata.
  • Abasidskog halifu El-Mensura naslijedio je njegov nasljednik i sin Al-Mahdi, 6. oktobra 775. godine.
  • Otprilike u to vrijeme, Bagdad postaje najveći grad na svijetu, preuzimajući vodstvo od Chang'ana, glavnog grada Kine [3].
  • Tibet potčinjava svoje himalajske susjede i zaključuje sporazum o granici s kineskom dinastijom Tang (približan datum).
  • Kralj Dharmapala započinje svoju vladavinu Bengalom (Južna Azija) [4].
  • Kralj grada-države Sriwijaya (danas Palembang na južnoj Sumatri u Indoneziji) podigao je stupu (vrsta spomenika) u Chaiya (južni Tajland) [5].

775. u temama

[uredi | uredi izvor]

Astronomija

[uredi | uredi izvor]
  • Amalarije, nadbiskup Trira (približan datum)
  • Ebbo, nadbiskup Reimsa (um. 851.)
  • Ajnhard, franački učenjak (um. 840.)
  • Fujiwara no Fuyutsugu, japanski general (um. 826.)
  • Hilduin, biskup Pariza (umro 840.)
  • Leon V Armenac, bizantijski car (um. 820.)
* Rotrude, franačka princeza, kćerka Karla Velikog (ili 778.)
  • Tahir ibn Husein, perzijski abasidski guverner iz IX vijeka (ili 776.)
  • Teodozija, bizantijska carica (približan datum)
  • Teofan Žigosani, bizantijski monah (um. 845.)
  • Wetti iz Reichenaua, njemački učenjak (približan datum)
  • 25. april
    • Smbat VII Bagratuni, armenski plemić
    • Mushegh VI Mamikonian, armenski plemić
  • 14. septembar – Konstantin V Kopronim, bizantijski car (r. 718.)
  • 6. oktobar – El-Mensur, islamski halifa (r. 714.)

datum nepoznat

  • Ciniod I, kralj Pikta
  • Fujiwara no Kurajimaro, japanski političar (r. 734.)
  • Japanska princeza Inoe (r. 717) [7]
  • Isma'il ibn Jafar, Shi'ah Imām (približan datum)
  • Kibi no Makibi, japanski učenjak (r. 695.)
  • Ruyuan, kineska budistička opatica i učiteljica

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. David Nicolle (2014). The Conquest of Saxony AD 782–785, pp. 14–15. ISBN 978-1-78200-825-5.
  2. Gilbert Meynier (2010). L'Algérie cœur du Maghreb classique. De l'ouverture islamo-arabe au repli (658-1518). Paris: La Découverte; p. 26.
  3. Largest Cities Through History". About.com Geography. Archived from the original on August 18, 2016. Retrieved March 1, 2006.
  4. Bagchi, Jhunu (1993). The History and Culture of the Pālas of Bengal and Bihar, cir 750 A.D. - 1200 A.D. ISBN 978-81-7017-301-4.
  5. Eric Tagliacozzo Southeast Asia and the Middle East [archive] NUS Press, 2009 (ISBN 978-9971-69-424-1)
  6. Lovett, Richard A. (2012). "Mysterious radiation burst recorded in tree rings". Nature News & Comment. doi:10.1038/nature.2012.10768. S2CID 124800942.
  7. Brown and Ishida. Gukanshō, pp. 276–277; Varley, H. Paul. Jinnō Shōtōki, pp. 147–148; Titsingh, Isaac. (1834). Annales des empereurs du Japon, pp. 81–85., p. 81, at Google Books

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]