Alica Wertheimer-Baletić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Alica Wertheimer-Baletić
Rođenje (1937-12-10) 10. decembar 1937.
Vukovar, Kraljevina Jugoslavija
Smrt2. septembar 2022(2022-09-02) (84 godine)
Zagreb, Hrvatska
PoljeEkonomija, obrazovanje
Alma materEkonomski fakultet u Zagrebu

Alica Wertheimer-Baletić (10. decembra 1937 – 2. septembra 2022[1]), bila je hrvatska ekonomistica, pedagoginja, akademkinja i članica HAZU.[2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 10. decembra 1937. godine u Vukovaru, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1960, magistrirala ekonomske nauke 1964, a doktorirala 1965. U školskoj 1965/66. bila je na studijskom boravku na Univerzitetu u Chicagou, SAD. Na Ekonomskom fakultetu izabrana je u zvanje docenta 1961, docenta 1966, vanrednog profesora 1972, a redovnog profesora za demografiju 1976. Od 1968. do 1972. bila je voditeljica Demografskog odjela Instituta za društvena istraživanja Univerziteta u Zagrebu, od 1985. do 1989. jedna od voditeljica međunarodnog poslijediplomskog studija "Demografski trendovi i populacijske politike" u Interuniverzitetskom centru Univerziteta u Zagrebu u Dubrovniku. Bila je, između ostalog, predsjednica naučne sekcije za demografiju u Savezu statističkih društava Jugoslavije i šef Katedre za demografiju na Ekonomskom fakultetu. Učestvovala je na mnogim konferencijama i naučnim skupovima o populaciji u zemlji i inostranstvu (London, Liège, Windsor (Kanada), Prag, Bratislava, Kijev, Helsinki, Firenca, Jüvaskyla, Ženeva, New York itd.)

Umrla je 2022. u Zagrebu.[3][4]

Naučni rad[uredi | uredi izvor]

Napisala je 17 knjiga i monografija, među kojima se ističu: Stanovništvo SR Hrvatske - studije, 1971; Ekonomska aktivnost stanovništva - demografski aspekt, 1978; Demografija - stanovništvo i ekonomski razvoj, 1972. i 1983; Stanovništvo Vukovara i vukovarskog kraja, 1993; Stanovništvo i razvoj, 1999. Napisala je 170 članaka, studija, članaka u zbornicima, izvještaja, kao i brojnih stručnih radova.

bila je član svjetskih demografskih udruženja (Međunarodne unije za naučna proučavanja stanovništva i Evropske asocijacije za populacione studije). Bila je član uređivačkih i savjetodavnih odbora mnogih časopisa (European Population Journal, Populacija, Statistički pregled, Encyclopaedia moderna, Rad - HAZU, Savremeni ekonomski problemi - HAZU, Acta oeconomico-historica, Sociologija sela, Ekonomski pregled, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, i drugi). Bila je član hrvatske delegacije na Evropskoj konferenciji o stanovništvu u Ženevi i podnijela nacionalni izvještaj o stanovništvu Hrvatske (1993.) i član hrvatske delegacije na pripremnom sastanku za pripremu završnog dokumenta UN-a. Konferencija o stanovništvu i razvoju u Kairu (New York, 4-23. april 1994.). Od 1998. do 2002. kao stručnjak za demografiju bila je predstavnica Hrvatske u Komisiji UN-a za stanovništvo i razvoj, a na 33. sjednici te komisije (27.-31. marta 2000.) izabrana je za potpredsjednicu tog povjerenstva. provizije za jedan mandat.

Godine 1986. izabrana je za člana suradnika, a 1992. za redovnog člana Hrvatske akademije nauke i umjetnosti. Od 1995. do 2000. bila je sekretar Odsjeka za društvene nauke, a od 2001. do 2003. član Predsjedništva, a od 2004. potpredsjednik Akademije. U oktobru 2004. izabrana je za člana Académie Européene des Sciences, des Arts et des Lettres u Parizu.

Djela[uredi | uredi izvor]

  • Stanovništvo SR Hrvatske – Studije, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
  • Demografija – Stanovništvo i ekonomski razvitak, Informator, Zagreb, 1973. (2. prerađeno i dopunjeno izdanje, Informator, 1982.)
  • Politička ekonomija kapitalizma (u suautorstvu) (poglavlja "Akumulacija kapitala i položaj radničke klase u kapitalizmu" i "Tendencijski pad profitne stope"), Zagreb, 1974.
  • Stanovništvo općina Hercegovine (suautor dr. Zvonimir Baletić), Privredna komora, Mostar, 1975.
  • Promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva SR Hrvatske u razdoblju 1961-1971, s posebnim osvrtom na ekonomsku aktivnost stanovništva,knjiga III, studije Uzroci i posljedice demografskih promjena u SR Hrvatskoj, Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1975, str. 128.
  • Politička ekonomija socijalizma (u suautorstvu) (poglavlje "Proces potrošnje u socijalizmu"), Informator, Zagreb, 1976.
  • Ekonomska aktivnost stanovništva – demografski aspekti,Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  • Demografija-Popullsia dhe zhvilimi Economik (prijevod), Universitet Prishtines, 1978.
  • Analiza i projekcija stanovništva Slavonije i Baranje (suautor dr. Zvonimir Baletić), Ekonomski institut, Zagreb, 1979.
  • Znanstvene osnove populacijske politike u SR Hrvatskoj, Republički zavod za društveno planiranje, Zagreb, 1988.
  • Demografski i društveno-ekonomski uvjeti razvoja zagrebačke regije, (u suautorstvu), Institut za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta, Zagreb, 1989.
  • Promjene u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovništva Hrvatske u poslijeratnom razdoblju, Institut za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta, Zagreb, 1991.
  • Stanovništvo Vukovara i vukovarskog kraja, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993.
  • Vukovar – vjekovni hrvatski grad na Dunavu, (u suautorstvu), Nakladna kuća Feletar, Koprivnica, 1994.
  • Stanovništvo i razvoj, Nakladnička kuća MATE, Zagreb, 1999.
  • The Population of Vukovar and Surrounding Area, Izd: Ekološki glasnik, Zagreb, 1999.
  • Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika (Izbor radova), Meridijani, Zagreb, 2017.[5]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Za naučni rad primila je nagradu "Mijo Mirković" (na Ekonomskom fakultetu sedam puta).
  • 1977: Nagrada Grada Zagreba (sa saradnicima).
  • 1983: Republička nagrada "Božidar Adžija" za doprinos razvoju demografije.
  • 1995: Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
  • 1996: Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.
  • 2000: Državna nagrada za životno djelo za područje društvenih znanosti.
  • 2004: Nagrada "Annales Pilar" za doprinos razvoju demografije u Hrvatskoj.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Preminula akademkinja Alica Wertheimer-Baletić". 2. 9. 2022.
  2. ^ "Wertheimer-Baletić, Alica - Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 22. 4. 2024.
  3. ^ d.o.o, Globaldizajn. "Odlazak akademkinje Alice Wertheimer–Baletić". www.efzg.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 22. 4. 2024.
  4. ^ "Preminula Alica Wertheimer-Baletić (1937-2022)". Historiografija.hr (jezik: hrvatski). 5. 9. 2022. Pristupljeno 22. 4. 2024.
  5. ^ Vukovar: Predstavljanje knjige akademkinje Alice Wertheimer-Baletić Arhivirano 1. 12. 2017. na Wayback Machine, pilar.hr, pristupljeno 1. prosinca 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Alica_Wertheimer-Baletić&oldid=3600637"