Ante Trumbić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Ante Trubmić
Ante Trumbić.jpg
Gradonačelnik Splita
Vrijeme na vlasti
1906-07.
Rođenje 15. maja 1864.
Split
Smrt (1938-11-17) 17. novembar 1938 (74 god)
Zagreb
Politička stranka Stranka prava (-1905.)
Hrvatska stranka (1905.-1918.)
Hrvatska zajednica (1924.-1926.)
Hrvatska federalistička seljačka stranka (1926.-1929.)
Hrvatska seljačka stranka (1931.-1938.)

Ante Trumbić (Split, 15. maja 1864 - Zagreb, 17. novembra 1938) bio je hrvatski i jugoslavenski političar i pravnik. Bio je pravaš pa jugoslavenski orijentiran političar koji se kasnije vratio ideji hrvatske državnosti.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Trumbić je rođen u Splitu 1864. godine. Gimnaziju je završio u Splitu. Pravo je studirao u Zagrebu, Beču i Grazu gdje je i doktorirao 1890. godine.[2]

Politička djelatnost[uredi | uredi izvor]

Austro-Ugarska[uredi | uredi izvor]

Trumbić se u politiku aktivno uključio od 1891. godine i zastupao pravaške ideje u Dalmaciji. S Ivom Prodanom i Franom Supilom osnovao je Stranku prava u Dalmaciji 1894. godine.[2] Bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru više puta između 1895. i 1914. godine a 1897. godine i predstavnik u Kraljevinskom vijeću u Beču.

Prvi svjetski rat[uredi | uredi izvor]

Na početku Prvog svjetskog rata rata, odselio je u Firenzu, gdje je bio jedan od osnivača Jugoslavenskog odbora, zajedno sa Ivanom Meštrovićem i Franom Supilom. Tokom Prvoga svjetskog rata angažirao se u političkoj emigraciji i to kao predsjednik Jugoslavenskog odbora. Nastojao je kod sila Antante i srbijanske vlade postići priznanje i uvažavanje Jugoslavenskog odbora kao predstavničkog tijela Hrvata, Srba i Slovenaca iz Habsburške monarhije i kao njihovog saveznika, i priznanje jugoslavenskih dobrovoljačkih trupa kao savezničkih vojnih jedinica. Potpisao je 20. maja 1917. Krfsku deklaraciju je u ime Jugoslavenskog odbora.

Zalagao se za federativno državno uređenje, u okviru buduće kraljevine SHS. Takvo uređenje predložio je i Stojan Protić, prvi predsjednik vlade SHS, ali njihovo mišljenje nije bilo prihvaćeno.

Kraljevina Jugoslavija[uredi | uredi izvor]

Nakon uspostave južnoslavenske države Kraljevstva SHS u decembru 1918. godine i kad je formirana prva zajednička vlada, pod predsjedništvom radikala Stojan Protić, izabran je za ministra vanjskih poslova.[2] Sudjelovao je na mirovnoj konferenciji u Versaillesu zastupajući interese Kraljevine SHS nasuprot italijanskim pretenzijama na istočnu obalu Jadrana. Godine 1920. dao je ostavku na ministarski položaj. Protivio se kao i svi ostali hrvatski predstavnici, Vidovdanskom ustavu. Godine 1924. ušao je u Hrvatski blok.[2] Na izborima iz 1925. godine izabran je na listi HRSS-a ali oštro zamjera Radiću njegov ulazak u vladu.[3] Radićev čin ulaska u vladu označio je kao kapitulaciju pred hegemonizmom te istupa iz stranke i osniva Hrvatsku federalističku seljačku stranku.[3] Stranka je svoj program zasnivala na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralističkog uređenja države.[4] Godine 1931. pristupa Hrvatskoj seljačkoj stranci.[2] Godine 1932. zajedno s Vladkom Mačekom i SDK, sudjeluje u stvaranju rezolucije nazvane Zagrebačke punktacije. Trumbić je sastavio tekst rezolucije a potpisao ju je i Mile Budak.[5] U toj rezoluciji osuđuje se srpski hegemonizam, naglašava hrvatska individualnost i traži složena država.[5]

Umro je u Zagrebu 1938. godine. Sahranjen je u Splitu a nadgrobni spomenik mu je djelo Ivana Meštrovića, postavljen na godišnjicu smrti, u novembru 1939. godine.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ivan Strižić, Hrvatski portreti, DoNeHa, Zagreb, 1993., ISBN 953-96050-0-8 str. 91.
  2. ^ a b c d e Proleksis enciklopedija:Trumbić, Ante, preuzeto 10. augusta 2012.
  3. ^ a b Ivan Strižić, Hrvatski portreti, DoNeHa, Zagreb, 1993., ISBN 953-96050-0-8 str. 107.
  4. ^ Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, 2. dop. izd., Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003., ISBN 953-6308-46-0 str. 111.
  5. ^ a b Ivan Mužić, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, vl. naklada, Split, 1969., str. 213.
  6. ^ Perislav Petrić: Dom dostojan splitskih veslača. Počast Trumbiću, Slobodna Dalmacija, srijeda, 1. novembra 2004, preuzeto 10. augusta 2012.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]