Ante Trumbić
| Ante Trubmić | |
|---|---|
 | |
| Gradonačelnik Splita | |
| Vrijeme na dužnosti 1906-07. | |
| Lični podaci | |
| Rođenje | 15. maja 1864. Split |
| Smrt | 17. novembar 1938 (74 godine) Zagreb |
| Politička stranka | Stranka prava (-1905.) Hrvatska stranka (1905.-1918.) Hrvatska zajednica (1924.-1926.) Hrvatska federalistička seljačka stranka (1926.-1929.) Hrvatska seljačka stranka (1931.-1938.) |
Ante Trumbić (Split, 15. maja 1864 - Zagreb, 17. novembra 1938) bio je hrvatski i jugoslavenski političar i pravnik. Bio je pravaš pa jugoslavenski orijentiran političar koji se kasnije vratio ideji hrvatske državnosti.[1]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Trumbić je rođen u Splitu 1864. godine. Gimnaziju je završio u Splitu. Pravo je studirao u Zagrebu, Beču i Grazu gdje je i doktorirao 1890. godine.[2]
Politička djelatnost
[uredi | uredi izvor]Austro-Ugarska
[uredi | uredi izvor]Trumbić se u politiku aktivno uključio od 1891. godine i zastupao pravaške ideje u Dalmaciji. S Ivom Prodanom i Franom Supilom osnovao je Stranku prava u Dalmaciji 1894. godine.[2] Bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru više puta između 1895. i 1914. godine a 1897. godine i predstavnik u Kraljevinskom vijeću u Beču.
Prvi svjetski rat
[uredi | uredi izvor]Na početku Prvog svjetskog rata rata, odselio je u Firenzu, gdje je bio jedan od osnivača Jugoslavenskog odbora, zajedno sa Ivanom Meštrovićem i Franom Supilom. Tokom Prvoga svjetskog rata angažirao se u političkoj emigraciji i to kao predsjednik Jugoslavenskog odbora. Nastojao je kod sila Antante i srbijanske vlade postići priznanje i uvažavanje Jugoslavenskog odbora kao predstavničkog tijela Hrvata, Srba i Slovenaca iz Habsburške monarhije i kao njihovog saveznika, i priznanje jugoslavenskih dobrovoljačkih trupa kao savezničkih vojnih jedinica. Potpisao je 20. maja 1917. Krfsku deklaraciju je u ime Jugoslavenskog odbora.
Zalagao se za federativno državno uređenje, u okviru buduće kraljevine SHS. Takvo uređenje predložio je i Stojan Protić, prvi predsjednik vlade SHS, ali njihovo mišljenje nije bilo prihvaćeno.
Kraljevina Jugoslavija
[uredi | uredi izvor]Nakon uspostave južnoslavenske države Kraljevstva SHS u decembru 1918. godine i kad je formirana prva zajednička vlada, pod predsjedništvom radikala Stojan Protić, izabran je za ministra vanjskih poslova.[2] Sudjelovao je na mirovnoj konferenciji u Versaillesu zastupajući interese Kraljevine SHS nasuprot italijanskim pretenzijama na istočnu obalu Jadrana. Godine 1920. dao je ostavku na ministarski položaj. Protivio se kao i svi ostali hrvatski predstavnici, Vidovdanskom ustavu. Godine 1924. ušao je u Hrvatski blok.[2] Na izborima iz 1925. godine izabran je na listi HRSS-a ali oštro zamjera Radiću njegov ulazak u vladu.[3] Radićev čin ulaska u vladu označio je kao kapitulaciju pred hegemonizmom te istupa iz stranke i osniva Hrvatsku federalističku seljačku stranku.[3] Stranka je svoj program zasnivala na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralističkog uređenja države.[4] Godine 1931. pristupa Hrvatskoj seljačkoj stranci.[2] Godine 1932. zajedno s Vladkom Mačekom i SDK, sudjeluje u stvaranju rezolucije nazvane Zagrebačke punktacije. Trumbić je sastavio tekst rezolucije a potpisao ju je i Mile Budak.[5] U toj rezoluciji osuđuje se srpski hegemonizam, naglašava hrvatska individualnost i traži složena država.[5]
Umro je u Zagrebu 1938. godine. Sahranjen je u Splitu a nadgrobni spomenik mu je djelo Ivana Meštrovića, postavljen na godišnjicu smrti, u novembru 1939. godine.[6]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Ivan Strižić, Hrvatski portreti, DoNeHa, Zagreb, 1993., ISBN 953-96050-0-8 str. 91.
- ^ a b c d e Proleksis enciklopedija:Trumbić, Ante[mrtav link], preuzeto 10. augusta 2012.
- ^ a b Ivan Strižić, Hrvatski portreti, DoNeHa, Zagreb, 1993., ISBN 953-96050-0-8 str. 107.
- ^ Hrvoje Matković, Povijest Jugoslavije, 2. dop. izd., Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003., ISBN 953-6308-46-0 str. 111.
- ^ a b Ivan Mužić, Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, vl. naklada, Split, 1969., str. 213.
- ^ Perislav Petrić: Dom dostojan splitskih veslača. Počast Trumbiću, Slobodna Dalmacija, srijeda, 1. novembra 2004, preuzeto 10. augusta 2012.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]